.debug 2025 – Tehnološki spektakl u Zagrebu

Već dobro uhodana konferencija .debug, koju organizira magazin Bug u suradnji s vodećim domaćim i međunarodnim tehnološkim kompanijama, i ove se godine pokazala kao središnji događaj hrvatske IT scene. Tijekom dvodnevne, sadržajem vrlo bogate konferencije, od 12. do 13. lipnja, kroz prostore zagrebačkog Algebra kampusa prodefiliralo je više od stotinu predavača, šest paralelnih trackova i na tisuće sudionika, developera, dizajnera, AI entuzijasta, menadžera, CTO-a i svih onih koji u IT-u žive, rade ili se njime inspiriraju.

Konferencija .debug 2025 zadržala je svoj prepoznatljiv format: mješavinu predavanja, panela, tech boothova, umrežavanja i dojmljivih nastupa, ali uz nekoliko iskoraka koji su se posebno istaknuli. Ove je godine, uz uobičajeno jak developerski line-up, bio vidljiv dodatni fokus na poduzetnička i menadžerska iskustva, te na aktualne tehnologije poput umjetne inteligencije i informacijske sigurnosti.

Menadžerski dio: priče iz prve ruke

Ako je itko sumnjao da .debug nije više samo za developere i “tvrdi” tech kadar, ovogodišnji line-up u trackovima #experience i #intelligence razuvjerio bi i najtvrdokornije skeptike. Tri su se predavanja posebno izdvojila, ne samo sadržajem nego i autentičnošću te uvjerljivošću predavača.

Damir Sabol, osnivač Photomatha, a sada član Googleog tima nakon akvizicije, održao je jedno od najinspirativnijih predavanja konferencije. Govorio je o putu od lokalnog startupa do globalne akvizicije, ali bez patetike i lažnog sjaja. Jasno, konkretno i vrlo korisno – osobito za sve koji se pitaju kako skalirati proizvod, a pritom ne izgubiti fokus ni timski duh. Uvjerljivo, ali bez velikih riječi, Sabol je pokazao zašto je jedan od najuspješnijih hrvatskih IT poduzetnika.

S druge strane, Nikola Dujmović, osnivač i predsjednik Uprave Spana, ponudio je klasičniji, “executive” pogled na domaću IT industriju. Govorio je o izazovima globalnog širenja, radu s enterprise klijentima i o tome što znači biti tehnološka firma u korporativnom svijetu. Njegov je nastup bio nešto formalniji, ali jednako vrijedan – osobito za sve one koji razmišljaju kako prevesti developersku izvrsnost u održiv poslovni model.

Treće poduzetničko predavanje koje bi spomenuli je ono od Matije Matijevca, direktora Maidee, pod naslovom „Kako sam ‘popušio’ milijardu dolara“. U izuzetno iskrenom i zabavnom tonu opisao je kako je još prije više od 20 godina imao ideju vrlo sličnu današnjoj WSL (Windows Subsystem for Linux) virtualizaciji, ali ju je odbacio pod pritiskom okoline koja mu je govorila da je to “nemoguće”, “besmisleno” i “nepotrebno”. Danas, ta tehnologija je standard, ali u nekom drugom portfelju. Matijevac je kroz vlastite greške prenio važne pouke o validaciji ideja, ustrajnosti i vjeri u vlastitu viziju, bez dociranja i s puno humora.

AI u fokusu: hype ili konkretna vrijednost?

Umjetna inteligencija bila je (očekivano) dominantna ne samo u tracku #intelligence nego i u gotovo svim ostalima. Srećom, predavanja nisu bila ispunjena općim frazama o “transformaciji poslovanja” ili “budućnosti rada”. Umjesto toga, čuli smo niz konkretnih primjera implementacija, izazova i pouka.

Zlatko Matokanović iz Q-a predstavio je konkretne primjere kako Q koristi AI u svakodnevnom radu s klijentima, bez kompromitiranja sigurnosti i privatnih podataka. Fokus je bio na primjeni lokalnih LLM modela u poslovnim rješenjima, uz poseban naglasak na evaluaciju, prompt engineering i integraciju u postojeće sustave. Bez pretjerivanja, bilo je to jedno od najkonkretnijih AI predavanja, gdje se nije pričalo o teoriji, nego o stvarnim problemima i rješenjima.

Također vrijedi istaknuti zajedničko predavanje Aleksandra Raića i Ane Terović iz Pontis Technologyja, koje je predstavilo case study kako se kreirao tim koji AI koristi za optimizaciju poslovnih procesa, uključujući chatbotove i analizu korisničkog ponašanja. Njihov je nastup bio zanimljiv jer je povezao product mindset s tehničkom dubinom, rijetko viđen balans na domaćim konferencijama. Jedini nedostatak fenomenalnog predavanja je to što se je Aleksandar malo previše uživio u svoju priču pa je kolegici Ani ostavio premalo vremena da nas provela kroz konkretna rješenja koje je njihov moderni i nestandardni developerski tim osmislio.

Sigurnost: kompromitacija sa svrhom

U domeni kibernetičke sigurnosti, posebnu je pažnju privuklo predavanje Nevena Biruškog iz Infigo IS-a, koje je razjasnilo razliku između penetracijskog testiranja i Red-team angažmana. Biruški je, kao netko tko “još uvijek osobno kompromitira tuđe sustave”, prenio brojne pouke iz prakse, kako tehničke, tako i organizacijske. Objasnio je zašto je često nerazumijevanje ciljeva i opsega testiranja krivo postavljeno, kako uključiti DevOps i arhitekturne timove u sigurnosne procese, i što stvarno znači učinkovit security angažman. Nije bilo teatralnosti, samo sirova praksa, stvarni primjeri i konkretni savjeti za one koji žele da njihovi sustavi budu više od “checkbox secure“.

Sponzorski boothovi i vrućinski spas

Veliki dio šarma .debuga čine i partnerski boothovi: od karijernih kutaka, nagradnih igara, demo zona i mini-workshopova, pa do nezaobilaznih “chill” stanica. I ove godine, posjetitelji su mogli isprobati razne gadgete, razgovarati s timovima domaćih IT firmi, pa čak i aplicirati za posao direktno na licu mjesta.

No, obzirom na izrazito visoke temperature oba dana konferencije, glavne zvijezde među boothovima ipak nisu bili tehnološki demo-i, već sladoledi! Dva sponzorska štanda s vrhunskim sladoledima postali su epicentar društvenog života konferencije. Redovi su bili dugi, ali nitko nije prigovarao, pogotovo uz nepresušan izvor sponzoriranih craft pića koja su se nudila na nekoliko pozicija, te za one hrabrije, selekciju osvježavajućih koktela, alkoholnih i bezalkoholnih. U takvoj atmosferi, networking je tekao gotovo sam od sebe.

Lokacije i gužve – još uvijek točka za doradu

Iako je organizacija .debuga već godinama na vrlo visokom nivou, jedna je stvar ove godine postala očita: neka predavanja bila su smještena u nedovoljno prostrane učionice. Najzanimljiviji sadržaji iz AI i hardcore trackova često su se održavali u prostorima u koje nije stalo ni pola zainteresirane publike. S druge strane, veliki #design šator je gotovo oba dana zjapio poluprazan, što upućuje da bi logistički layout trackova u idućim izdanjima trebalo pažljivije planirati.

Zaključak: .debug ostaje broj 1

Uz sve što smo vidjeli, čuli i naučili, .debug 2025 potvrdio je svoju poziciju najjače domaće tehnološke konferencije. Fokusirani sadržaji, impresivni govornici, organizacijska zrelost i ono najvažnije – zajednica koja živi tehnologiju, još jednom su pokazali koliko domaća scena ima za ponuditi.

Bilo da ste developer, sistemski arhitekt, dizajner, startup entuzijast ili jednostavno netko tko želi znati kamo ide digitalna budućnost, .debug je mjesto na kojem želite biti. I da, ako idete iduće godine, dođite ranije na predavanja o AI-u. Ili barem zauzmite mjesto u redu za sladoled. Oboje se isplati.