Problem s kojim ćemo se pokušati suočiti u ovom tekstu je zasigurno poznat svima
koji posjeduju procesor klase P2 ili brži. Radi se o tome da se procesori zagrijavaju
te je potrebno koristiti neki od načina za njihovo aktivno hlađenje. Uobičajeni
način rješavanja ovog problema je pomoću nekog od mnogobrojnih CPU coolera
koji se sastoje od pasivnog hladnjaka i ventilatora. Za većinu će ova metoda biti
dovoljna i neće imati potrebu razmišljati o alternativnim načinima hlađenja. Ukoliko
vas ipak muče neki od sljedećih problema - buka, efikasnost hlađenja ili slabi
rezultati overclockiranja, razmotrit ćete neku od alternativa. Pri tome
je najčešći izbor vodeno hlađenje što je ujedno i tema ovog članka. Spomenimo
još i druge oblike hlađenja - hlađenje pothlađivanjem procesora ispod temperature
okoline (koristeći peltier element ili kompresorom na principu na kojem radi hladnjak
u vašoj kuhinji). U tim slučajevima ćemo se susresti s problemom kondenzacije
vode na elektroničkim komponentama u blizini rashladnog sklopa. Obzirom na dodatne
probleme koje takva hlađenja donose, za sada ćemo se zadržati na vodenom hlađenju
kao najjednostavnijem za implementiranje, a može poslužiti i kao osnova za neke
od ekstremnijih načina hlađenja (npr. vodeno hlađenje u kombinaciji s peltier
elementom). Iako vodeno hlađenje nije teško za sastaviti, ipak nije za osobe bez
imalo avanturističkog duha i znanja (ili barem želje za učenjem), a obzirom da
zahtjeva i povremeno održavanje ne možete ga ugraditi i zaboraviti na njega.
Princip rada vodenog hlađenja je vrlo jednostavan, a najlakše ga je usporediti
sa sustavom hlađenja bloka motora u automobilu. Osnovne komponente sistema su
vodeni blok, pumpa za vodu i radijator (tj. hladnjak) za hlađenje vode. Naravno,
trebat će vam i izvjesna količina cijevi, šelni i eventualno reduktora promjera
ili T/Y nastavaka. Vodeni blok je komora obično napravljena od bakra, s izvodima
za ulaz i izlaz vode koja se pomoću držača pričvršćuje na jezgru procesora poput
uobičajenog CPU coolera. Toplinu koju disipira jezgra vodeni blok prenosi
na vodu koja teče kroz njega pogonjena pumpom za vodu. Zagrijanu vodu koja izlazi
iz vodenog bloka potrebno je ohladiti, a za to koristimo radijator. Ohlađenu
vodu ponovo dovodimo na pumpu i šaljemo kroz vodeni blok. Također se možete
odlučiti da vodom hladite i druge komponente sustava (GPU, HDD, chipset, itd.)
što povlači pitanje korištenja paralelnog ili serijskog spoja blokova. Paralelni
spoj je bolji jer na sve komponente dovodimo ohlađenu vodu, a ako se zbog jednostavnosti
ipak odlučite za serijski, prvo priključite procesor, a tek onda ostale komponente
sistema. Također ne zaboravite da će dodatne komponente također zagrijavati
vodu pa pri planiranju predvidite veći radijator i po mogućnosti (osobito ako
koristite paralelni spoj) i jaču pumpu. Kako je tema ovog članka sastavljanje
vodenog hlađenja procesora, nećemo se baviti sastavljanjem hlađenja s više blokova.
Princip rada vodenog hlađenja
Najjednostavnije ćemo doći do vodenog hlađenja ukoliko kupimo gotovi proizvod.
Kitove za vodena hlađenja proizvode mnoge tvrtke u svijetu (Koolance, Thermaltake,
itd.) od kojih je neke moguće kupiti i u Hrvatskoj. Glavna prepreka ovome načinu
rješavanja problema je naravno cijena - najjeftiniji kit stranih proizvođača
je skuplji od 1000 kn čime je van dosega prosječnog kupca u Hrvatskoj. Kako
bi smanjili troškove nabave vodenog hlađenja okrenut ćemo se "uradi sam"
metodama. Iako je moguće sve komponente napraviti u kućnoj radinosti, to srećom
nije i nužno. Kako je problem hlađenja prisutan već duže vrijeme i kod nas,
pojavili su se pojedinci koji su ga riješili vodom, a pri tome svoja rješenja
nude po vrlo povoljnim cijenama svim zainteresiranima. Radi se o rješenjima
(po abecednom redu) od Ante, Doctor Icea i Mystificatora. Kroz ovaj članaka
ćemo vam pokušati prikazati presjek ponude opreme za vodeno hlađenje "made
in hr" uz par korisnih savjeta o sastavljanju kompletnog sistema.
