Prošlo je godinu dana od našeg zadnjeg testa hard diskova. U
godini koja je prošla napokon su se na tržištu udomaćili Serial ATA diskovi.
Iako je potražnja za Parallel ATA diskovima još uvijek velika, većinom zbog
njihove nešto niže cijene, SATA polako ali sigurno postaje #1. Svatko tko
kupuje novo računalo, tj. ploču koja podržava SATA diskove, vjerojatno će
uzeti i takav disk. Današnji PATA diskovi su postali usko grlo sistema i traže
se načini i nove tehnologije da se to promijeni. Nova SATA tehnologija ima
svoje mane i prednosti. Kvaka je u tome što to zapravo i nije nova revolucionarna
tehnologija već su SATA diskovi zapravo P-ATA diskovi s ugrađenim SATA-to-PATA
"bridge chipom". To povlači da na tržištu postoje SATA
kontroleri koji nisu kompatibilni s Intelovim ICHx dizajnom i zahtijevaju
posebne BIOS-e i OS drivere. Ako ste ikada instalirali Windowse na
SATA disk znate o čemu je riječ - problema ima. Možemo se samo nadati da će
u budućnosti svi problemi biti riješeni s nekim novim standardom kojeg će
se svi proizvođači držati (vjerovatno SATA-2/SAS (Serial Attached SCSI)).
Dakle, što nam zapravo donose SATA diskovi? Prvenstveno velika
je promjena u načinu prijenosa podataka, ona više nije paralelna nego je serijska,
dakle promijenjeno je sučelje. SATA diskovi koje trenutno imamo na tržištu
su 1.0 verzije i podržavaju brzinu prijenosa podataka do 150 MB/s (burst).
Tako je to barem u teoriji, međutim u praksi su SATA diskovi puno sporiji,
tj. tek nešto brži od PATA diskova. Naravno, serijsko sučelje donosi i drugačiji
način spajanja diska na ploču. Kabel za prijenos podataka je sada uži i elegantniji,
7-žilni je (3 žice su uzemljenje, a ostale četiri su po dva para žica za prijenos
podataka u različitim smjerovima), za razliku od 80-žilnog Ultra ATA kabla.
Veliki plus je što ne zauzima puno prostora u kućištu. SATA kabel može maksimalno
biti dugačak do jednog metra, što je više nego kod U-ATA kablova. Isto tako
je i napajanje nešto drugačije. Neki proizvođači (WD, Hitachi, Maxtor) su
pak zadržali i klasične Molex konektore napajanja. Tu je bitno za napomenuti
da se nikako ne koriste oba napajanja istovremeno. Sljedeće što primijećujemo
na SATA diskovima je nepostojanje jumpera - oni više nisu potrebni
jer se na jedan kanal može spojiti samo jedan disk. Isto tako je 8MB cache
memorije na SATA diskovima postalo standard, što također omogućuje brži prijenos
podataka. Sve ostalo, dakle unutarnja struktura diska, je slično kao i na
PATA diskovima. Osim u jednom slučaju. Njegovo veličanstvo Raptor se vrti
na 10.000 rpm, naspram svih ostalih koji su na 7.200 rpm. Tu se vidi preuzimanje
SCSI tehnologije - tko zna, možda se jednog dana SATA diskovi zavrte i na
15.000 okretaja.
Na test nam je stiglo 6 diskova. Seagatea i Maxtora nam je ustupioLinks, Raptora i Samsunga M
SAN, 80GB Western Digitala Nitel
Computers, a Hitachia Asbis.
Neki od diskova na okupu. Raptor je u prvom planu...
