Slijedeći zadatak - interview sa gdinom Erichom Amrehnom, tehničkim managerom u Technical Marketing Competence Centeru za EMEA regiju u njemačkom gradu Boeblingenu. Budući da se u istom gradu nalazi i razvojni laboratorij za IBM-ovu "z" seriju mainframe računala jasno je da smo g. Amrehna planirali stvarno dobro izmučiti pitanjima.

Erich Amrehn se pokazao kao izrazito ugodan sugovornik

Interview je započeo vrlo neformalno. Naime, g. Amrehn je malo kasnio budući da mu se prtljaga zagubila negdje na putu za Zagreb, a kad je stigao u Umag prvo je htio "odvaliti" jednu kavicu. Budući da smo i zaklete kavopije ovakav nam razvoj situacije stvarno nije teško pao. Uz kavicu polako smo krenuli i sa pitanjima.

Krenimo sa pitanjima i odgovorima:

• Kakvo je stajalište IBM-a prema tehnologijama virtualizacije koje su najavili AMD i Intel? Konkretno, AMD-ova tehnologija razvojnog imena Pacifica i Intelova tehnologija razvojnog imena Vanderpool.

  IBM nema nikakvo posebno mišljenje o navedenim tehnologijama virtualizacije. Virtualizaciju već prilično dugo rabimo na našoj "z" seriji mainframe računala, a implementirali smo je i u "p" seriju servera baziranih na Power5 procesorima. Ako AMD i Intel žele razvijati tehnike virtualizacije to je njihova stvar. Budući da su navedene tehnologije još uvijek u "povojima" , smatramo da nam ne predstavljaju konkurenciju.

• Dotične tehnologije su najavljene za 2006 godinu. Budući da Intel u svojim materijalima navodi kako će virtualizacija sistema omogućiti skupini korisnika da efikasno istovremeno rabi jedno stolno računalo - npr. tata provjerava e-mail i radi u uredskom paketu, mama gleda DVD, a sin igra 3D igre. Nije nam baš jasno na koji će način svi ti korisnici komunicirati sa računalom. Rekli bi da ovakvu koncepciju kućnog računala, s obzirom na način korištenja, praktički možemo nazvati "kućnim mainframeom". Što vi mislite o cijeloj ideji i mogućnosti njene implementacije?

  Rekao bih da Intel vjerojatno neće izdati ovu tehnologiju 2006. godine. Zapravo, možda je do tad i dovrše no mislim da će biti ograničena za primjenu na serverima i radnim stanicama. Pretpostavljam da će kućna implementacija tehnologija virtualizacije biti moguća tek oko 2008. godine. Tada će zaživjeti i efikasnije metode bežične komunikacije te nove vrste kompjuterskih zaslona - recimo maleni zasloni koje će korisnici nositi na očima u obliku naočala.

• Dakle "kućni mainframe" će biti smješten u smočnici ili garaži, a korisnici će se na njega spajati pomoću bežičnih prenosivih terminala?

  Pa tako nešto. Mada nisma siguran da bi netko želio držati računalo u smočnici. :)

• Što kažete na trenutnu bitku između AMD i Intela? Čiji vam se pristup arhitekturi procesora više sviđa?

  Ne pratim toliko događanja na ovom segmentu tržišta, ali rekao bih da mi se više sviđa AMD-ov pristup.

• Intel je u zadnjih četiri godine gurao svoju NetBurst arhitekturu koja se orijentira na što viši takt sa manjim brojem obrađenih instrukcija po taktu dok je AMD krenuo suprotnim smjerom - manji takt uz više obrađenih instrukcija po taktu. Nije li AMD-ov arhitektura slična konceptima koji se primjenjuju pri dizajnu PowerPC i Power serije procesora? Uz to, AMD je u svojoj K8 arhitekturi primjenio tehniku koju IBM već prilično dugo rabi na svojim procesorima - integrirani memorijski kontroler.

  Intelov pristup ima svoje beneficije. Mainframe računala su izuzetno ovisna o taktu, što više to bolje. S druge strane agresivno podizanje frekvencije vodi ka bržem iscpljivanju mogućnosti trenutne tehnogije izrade tranzistora. Mislim da je Intel tu malo pretjerao.

  

  IBM-ovo z900 mainframe računalo

• Prema trenutnim informacijama Intel je prilično uvjeren da i dalje može nastaviti sa agresivnim skaliranjem frekvencije. Navodno da planiraju smanjivati proizvodni proces do 11 nanometara. Prema Intelu slijedeći korak ka smanjivanju je 65 nanometara, a ključna komponenta prelaska na novu tehnologiju su high-k materijali. Prošle godine su izjavili da su otkrili high-k materijal koji se pokazao dovoljno dobrim da bi bio uporabljen u masovnoj produkciji procesora. Komentari?

  Volio bih vidjeti taj njihov magični high-k materijal. Činjenica je da cijela industrija nastoji napraviti brže i manje procesore, ali trenutno svi imaju problema sa zagrijavanjem i potrošnjom energije. Trenutna tehnologija izrade procesora baziranih na CMOS tranzistorima neće još dugo živjeti. Treba nam nešto novo. Treba se dogoditi revolucija slična onoj u 80-im godinama prošlog stoljeća kad se sa NMOS tranzistora prešlo na CMOS tranzistore. Čak i da Intel ima komercijalno isplativ high-k materijal, najvjerojatnije ga neće rabiti na procesorima koji rabe CMOS tranzistore.

• Koliko mi znamo Intel i AMD-a razvijaju tranzistore sa tri gatea. Možda je to rješenje?

  Možda. To više nije CMOS tehnologija i samim time ima potencijala.

• Kad smo već kod razvoja nove tehnologije... Da li mi možete što reći o ugovoru između IBM-a i AMD. Prema zadnjim informacijama AMD i IBM su produžili ugovor o zajedničkom razvoju tehnologije do 2008. godine s tim da će AMD tijekom trajanja ugovora vašoj tvrtki isplatiti oko 280 milijuna dolara. Cilj daljnje suradnje je skaliranje proizvodnog procesa na 65 odnosno 45 nanometara.

  Nisam upoznat sa detaljima ugovora tako da vam ne mogu pružiti više informacija. Koliko znam, i IBM i AMD imaju koristi od zajedničkog razvoja tehnologije pa ne vidim razlog zašto se suradnja ne bi nastavila.

• Prošle godine je IBM predstavio tehnologiju pod imenom SSDOI odnosno Silicon Directly On Insulator. Da li nam možete reći kako napreduju istraživanja i kad se planira komercijalna aplikacija dotične tehnologije?

  Ne, ne znam detalje o toj tehnologiji. Znam da momci iz Fishkilla (New York, SAD) rade na tome, ali stvarno nisam upoznat sa detaljima projekta.

• Hmm...čini se da smo ispucali sva pitanja. Samo malo (drljamo po svojim bilješkama u očajničkom naporu da zagnjavimo čovjeka do smrti)...aha. Koliko nam je poznato, vaši inženjeri pri dizajniranju procesora u velikoj mjeri rabe automatizirane alate koji služe za optimalno raspoređivanje sklopova u procesoru. Drugi pristup je ručno raspoređivanje logičkih jedinica, no to u velikoj mjeri produžuje razvojni ciklus arhitekture procesora. Idealan pristup je balans između ove dvije metode. Prema našim saznanjima, primjena automatiziranih alata na PowerPC 970 procesoru je rezultirala "usporenom" VMX jedinicom. Pod "usporenom" mislimo na neubičajenom visoke latencije u odnosu na ostatak procesora. Koliko su ti alati onda zapravo efikasni?

  Ne znam koliko su vaše informacije točne, ali bez obzira na njih vam mogu reći da se automatizirani alati, barem prema onome što ja znam, rabe isključivo u inicijalnim fazama dizajna procesora. Nakon toga stvar u ruke preuzimaju inženjeri. Da sve radi automatike inženjeri ne bi imali što raditi. :)

Budući da smo iscrpili našu bazu pitanja i propisno istlačili našeg sugovornika, odlučili smo da je vrijeme da završimo razgovor. Zahvalili smo se g. Amrehnu na svim informacijama i utrošenom vremenu te smo se zaputili na večeru i još jednu zabavu (da, teško nam je bilo, teško :)).

Sve u svemu, vrijeme provedeno na IBM-ovom Forumu u Umagu za nas je bilo vrlo ugodno i srazmjerno informativno. Mada u principu nismo dobili odgovore na većinu naših pitanja to je više naša krivnja nego IBM-ova krivnja. Forum je bio organiziran kao konferencija za poslovne ljude koji traže kompletna rješenja, a ne fakatike poput nas koje u prvom redu zanima tehnologija koja "stoji" iza tih kompletnih rješenja. Jednostavno nije bilo za očekivati od IBM-a da na Forum dovede ljude koji su baš toliko informirani da znaju odgovoriti na široki spektar naših pitanja. Jednostavno rečeno, svi ti stručnjaci su previše fokusirani na svoja područja rada da bi bili dovoljno informirani o nekakvim graničnim temama koje su zanimale. S druge strane...ne bi nas nimalo začudilo da na slijedećem Forumu naletimo na nekoga tko će nas stvarno pokopati količinom informacija i znanja. Pravo nam budi s obzirom na našu lajavost...