![]() |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Epox 5NVA+SLI vs. MSI P4N Diamond |
By : Denis Arunović | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugo je vremena prošlo od kada u našem labu nismo ugostili matične ploče namijenjene Intelovim procesorima, no bilo je vrijeme i da se ova situacija promjeni. Imali smo prilike isprobati dvije matične ploče bazirane na nVidijinom nForce4 SLI čipsetu za Intelove procesore.
Što se tiče matičnih ploča koje smo testirali, riječ je o MSI-jevoj i Epoxovoj implementaciji čipseta nForce4 SLI Intel Edition. Ruku srce, radi se o prilično starim pločama, no pozitivna strana toga je što su im BIOS-i već pokrpani. Obje ploče nazivno podržavaju Intelove LGA775 procesore sa sabirnicom na 533, 800 i 1066 MHz, što će reći novije Pentiume i Celerone. Što se tiče podrške za nadolazeće Conroe procesore koji će rabiti jednako fizičko pakiranje kao i stariji Intelovi procesori, podrške nema. Naime, Intelova vrlo profitabilna politika je da svaki novi procesor odnosno generaciju procesora izda zajedno s novom serijom vlastitih čipseta. Ako želite novi procesor, kupite novu matičnu ploču – jednostavan račun. S pločama koje smo ovaj put isprobali možda to čak i nije toliki problem s obzirom da se radi o relativno starim modelima, no pravo veselje imaju kupci skupih ploča baziranih na i975X čipsetu koji sam po sebi ne garantira mogućnost nadogradnje na Conroe. Naime, premda čipset navodno podržava procesor, gotovo sve postojeće i975X ploče nemaju sklop za napajanje procesora koji odgovara Conroeu. No vratimo se mi pločama koje su danas pod okom sokolovim. Prije nego što ih detaljno pregledamo, recimo riječ-dvije o čipsetu na kojem su bazirane. Riječ je o prvom nVidijinom čipsetu za Intelove procesore – čipsetu nForce4 SLI Intel Edition, koji je uparen sa southbridgeom MCP04. Čipset, kako mu ime kaže, nudi dva utora za grafičke kartice te standardne điđe kao i svaki drugi nForce4 – nativni gigabitni mrežni kontroler s hardverskim firewallom, četiri SATA2 i dva IDE kanala s podrškom za RAID (0, 1, 0+1 i softverski 5), integrirani zvuk te podršku za DDR2 memoriju na 400, 533 i 667 MHz. Jedina konkretna mana ovog čipset u odnosu na novija nVidijina riješenja je nedostatak podrške za Intelov HD Audio. PCI-E x16 utori s punom propusnošću koje nalazimo na novijim SLI čipsetima su više marketinška parola nego realna beneficija (osjetni pomak u performansama je tu samo ako imamo softversko SLI polje koje ne radi preko uobičajenog konektora). Epoxova serija ploča baziranih na čipsetu nForce4 SLI Intel Edition sastoji se od ukupno tri modela, a mi smo imali prilike testirati najopremljeniji i ujedno najskuplji model 5NVA+SLI. Shodno tome, ploča dolazi opremljena s prilično bogatim setom opreme:
Izdašan bundle je tipičan za Epoxove ploče visoke klase
Adapter za korištenje IDE diskova na SATA konektorima Par stvari iz ovog paketa treba istaknuti. To su u prvom redu SATA kabeli s konektorom zakrenutim za 90 stupnjeva. Ovakvi kabeli su mnogo lakši za korištenje u odnosu na normalne SATA kabele, a uz to ih je teže potrgati nepažljivom uporabom. Drugi dodatak su maleni pasivni hladnjaci korisnik može zalijepiti na zagrijane dijelove na ploči, npr. sklop za napajanje procesora. Tu su još i adapter za priključivanje IDE diskova na SATA konektor te univerzalni odvijač.
Kao što vidimo, Epoxova ploča nije osobito opremljena s dodatnim kontrolerima. Tu je samo VIA-in Firewire kontroler koji se brine za konektore koje je na zadnji dio kućišta moguće izvesti pomoću bracketa koji se isporučuje s pločom. Sve ostale funkcije ostaju u domeni nVidijinog čipseta. Ruku na srce, ovo realno i nije toliki problem za većinu korisnika budući da je nForce4 čipset zaista dobro opremljen. Ako pak tražite više od četiri SATA kanala ili dodatnu mrežnu karticu, 5NVA+SLI nije ploča koja će vam to i pružiti.
Raspored komponenti na ploči je mogao biti bolji Na prvi pogled je lako vidjeti da ploču muči par problema s layoutom. Oba ATX konektora su postavljena blizu I/O backpanela što bi u praksi trebalo omogućiti kvalitetnije napajanje procesora, ali istovremeno radi probleme sa provođenjem kabela. Raspored utora za memoriju odnosno njihovo odstojanje od utora za grafičku karticu je odlično izvedeno pa čak niti u nakrcanom kućištu neće biti problem pristupiti memoriji. Pozitivan primjer slijede i IDE konektori koji su postavljeni na rubu ploče i to lateralno, što olakšava smještaj IDE kabela u kućištu. Nažalost, isto ne vrijedi za floppy konektor koji je postavljen na sam donji dio ploče. Srećom, nije zaklonjen PCI konektorima. Hladnjak za čipset je prilično velik i hlađen je s ventilatorom koji je postavljen bočno. Zbog visine i veličine bi mogao stvarati probleme pri instalaciji širih hladnjaka za procesor.
Premda ručno prebacivanje u SLI mod nije tolika tlaka, veliki je problem ako je loše implementirano Što se pak konektora za proširivanje tiče, na ploči nalazimo po dva konektora svakog tipa. Ako ste prosječan korisnik, ovo će vam biti sasvim ok. Ako pak imate veći broj PCI kartica koje želite nastaviti koristiti, ova ploća i nije najbolji izbor. Što se tiče implementacije SLI-a, na ovoj ploči je uporabljen originalni i prilično mehanizam za odabir propusnosti PCI-E x16 utora. Između utora je postavljen utor za malenu karticu o čijoj orijentaciji zavisi da li će na ploči biti uključen jedan ili oba ploča. Problem s karticom je to što je fiksirana pomoću plastične kukice koja se pak za ploču drži s jako slabo i vrlo lako ispada. Sve u svemu, jako loše.
Ako vam je drag light-show u računalu, Epoxova ploča vas neće razočarati Što se tiče nekakvih dodatnih featura, Epoxova se ploča može pohvaliti jako dobrim izgledom dok je pogonu. Naime, na gornjem dijelu ploče su postavljene tri plave, prilično jake ledice, a pokraj memorijski utora je postavljena serija manjih raznobojnih ledica koje se uključuju zavisno o intezitetu pristupanja memoriji (na isti način kao i na famoznim Corsairovim PRO memorijskim modulima). Na donjem dijelu ploče pak nalazimo za Epox standardni LED display s dvije znamenke koji služi za dijagnostiku grešaka pri bootanju. Tik do njega implementirane su tipke za resetiranje i uključivanje ploče što je jako zgodno volite eskperimentirati s overclockiranjem. Sve u svemu, petica za izgled i dodatne điđe. P4N Diamond je najmoćnija ploča iz MSI-jevog arsenala namijenjena Intelovim procesorima, a s podrškom za tehnologiju SLI. To je lako zaključiti i iz sufiksa Diamond koji označava MSI-jeve ploče najviše klase. Kao što je i red, MSI s pločom isporučuje hrpu dodatne opreme odnosno sve što bi vam pri slaganju računala baziranog na ovoj ploči moglo zatrebati.
Pomalo neinventivan, ali potpun bundle Premda MSI-jev bundle nije toliko specifičan kao Epoxov, jako nam se svidjelo to što su uz ploču isporučene floppy diskete s driverima za SATA kontrolere koji se nalaze na ploči. Premda će iskusniji korisnici bez njih "preživjeti", jednostavno je praktičnije imati već spremnu disketu umjesto kreirati svoju pomoću drivera s CD-a. Još jedna specifičnost MSI-jevog paketa opreme je bracket s USB konektorima na kojem se nalaze i četiri ledice koje služe za dijagnostiku problema pri bootanju.
Moćan zvučni čip je odlika MSI-jeve Diamond serije Osim CD-a s driverima za čipset, uz ploču se isporučuje i Creative Labsov CD sa softverom i driverima nužnim za korištenje Live! 24bit čipa koji čini zvučni podsustav P4N Diamond. MSI-jeva najmoćnija serija ploča je specifična upravo po vrlo neoubičajenom izboru zvučnog čipa koji svojim mogućnostima daleko nadilazi ostalo integrirana riješenja.
Za razliku od Epoxove ploče koja se pozdaje isključivo u osnovne mogućnosti nForce4 SLI Intel Edition čipseta, MSI je na svoju ploču odlučio dodati više mogućnosti. Osim naprednog zvučnog čipa kojeg smo spomenuli na prethodnoj stranici, tu je i dodatni SATA2 kontroler s dva kanala te, za visoku klasu ploča, neizbježni Firewire kontroler. Uz to, nije se štedjelo niti na mrežnom podsustavu tako da ploča osim PHY-a za integrirani gigabitni kontroler u čipsetu ima i dodatni gigabitni mrežni kontroler koji je spojen PCI-E sabirnicu. Sve u svemu mrak oprema, no bitna samo onima koji je planiraju iskoristiti.
Vrlo jednostavan i "čist" layout je odlika i ove MSI-jeve Diamond ploče P4N Diamond krasi vrlo logičan raspored komponenti na PCB-u tako da mana zapravo i nema. PCI-E utori su dovoljno odmaknuti od memorije, konektori za diskove, floppy i napajanje su smješteni na rubu ploče tako da nakon ugradnje ploča nije prekrivena kabelima. Čipset je hlađen aktivnim hladnjakom standardnog izgleda koji ne bi trebao smetati pri ugradnji većih hladnjaka.
Svi konektori su na broju, od starih COM i LPT portova do Firewirea I/O backpanel ploče je izdašno opremljen tako da su izvedeni svi kontroleri koje je moguće naći na ploči, bilo da je riječ o starim serijskim i paralelnim portovima ili pak Firewireu ili digitalnim audio konektorima. Što se pak tiče mogućnosti proširenja putem dodatnih kartica, situacija je malo nategnuta – tu su dva konektora za grafičke kartice, dva standardna PCI konektora, ali samo jedan PCI-E konektor. Sve u svemu, ako imate dodatnu karticu ili dvije, sve je ok, ali u suprotnom P4N Diamond nije dobar izbor. Valja napomenuti da je konfiguracija konektora za grafičke kartice na ovoj ploči izvedena digitalno, preko BIOS-a, što je skuplje, ali i bolje rješenje ovog problema. MSI je prvi implementirao ovakvo rješenje SLI-a i koriste ga na svim svojim skupljim pločama.
Resetiranje CMOS-a je riješeno crvenom tipkom koja se nalazi između southbridgea i SATA konektora Na donjem dijelu ploče nalazimo southbridge koji je prekriven pasivnim aluminijskim hladnjakom, ali sa bakrenom jezgrom. Tik do njema uredno su posloženi SATA konektori, njih ukupno šest (četiri od čipseta, dva od dodatnog kontrolera). Do SATA kontrolera je smještena tipka za reset CMOS-a što je mnogo bolje rješenje od klasičnog kratkospojnika. Integriranih tipki za uključivanje i resetiranje računala nažalost nema.
Testni nije posebno znakovit. Baziran je na Pentiumu 660 (3,6 GHz, 800 MHz FSB), gigabajtu DDR2 667-megahercne memorije i Radeonu X1900 XTX. Valja napomenuti da pri testiranju ploča posebno pažnju obraćamo na testiranje određenih podsistema, konkretno zvučne kartice i SATA kontrolera. S druge strane, kod svih ostalih testova ne rabimo integriranu zvučnu karticu već PCI verziju Creative Labs Audigy kartice. Overlockiranje Pri testiranju tolerancije na overclockiranje kod matičnih ploča nas zanimaju dvije stvari – maksimalni FSB koji ploča može postići nezavisno o taktu procesora i memorije, te maksimalni takt koji je moguće postići ako sve komponente pokušamo potjerati do granica. Što se tiče overclockerskih postavki koje ploče nude, situacija izgleda nekako ovako:
Epoxovoj ploča ima prilično moćan Awardov BIOS kojem postavki za overclockiranje ne manjka. S obzirom da niti Intelovi, a niti DDR2 memorija nemaju baš toleranciju prema visokom naponu, ponuđene maksimalne vrijednosti su sasvim prihvatljive. Još jedna bitna stvar koju treba spomenuti je da je na ovoj ploči tijekom prvog dijela overclockiranja (kad smo samo prčkali po FSB-u) radila funkcija za vraćanje na originalne postavke u slučaju grešeke pri bootanju. Konkretno, ako smo pretjerali s brzinom FSB-om, sistem bi se drugi put resetirao na standardnoj brzini bez da smo morali resetirati CMOS. Nažalost, kad smo počeli sa složenijim modifikacijama u BIOS-u, ovaj sistem za spašavanje nije baš funkcionirao pa smo CMOS praznili ručno.
MSI-jeva ploča je također bazirana na Awardovom BIOS-u, no ima mrvicu slabije opciju u odnosu na Epox. Također, sistem izmjene brzine FSB-a i memorije je pomalo zbunjujuć - nije moguće pritisnuti Enter i upisati vrijednost, već se vrijednost upisuje direktno. Dakako, ovo je samo mala opaska buduća da sve i dalje funkcionira kako treba. Zanimljivo je da MSI-jeva ploča u BIOS-u nema ponuđenu opciju izmjene HyperTransport množitelja između northbridgea i southbridgea, no to na kraju nije bilo baš previše bitno. Ako je o maksimalnom FSB-u, moramo reći da smo kod obe ploče ostali prilično razočarani. Naime, premda ove ploče prema specifikacijama moraju podržavati 1066-megahercnu sabirnicu, niti jedna od njih nismo uspjeli natjerati preko 1000 MHz. Da li je situacija drugačija ako se u ploču ugradi procesor s 1066-megahercnim FSB-om, ne znamo (takvi procesori ne rastu baš na grani), no kakve god postavke koristili, iz ploča nismo uspjeli izvući bolje vrijednosti.
Max. overclock za Epox
Max. overclock za Epox Što se pak tiče maksimalnog postignutog takta na svim komponentama, pobjednik je bez sumnje MSI. Unatoč tome što ploče imaju praktički jednaku mogućnost overclockiranja FSB-a, isto ne vrijedi i za procesor. Kao što je vidljivo na slikama, naš se procesor na MSI-jevoj ploči dao mnogo bolje overclockirati, dok je na Epoxovoj ploči maksimalni takt procesora iz nekog razloga bio ograničavajući faktor. Šteta što pri ruci nismo imali neki drugi procesor da provjerimo da li je možda problem u konfliktu između Epoxove ploče i specifičnog procesora kojeg smo rabili na testu, ali što je tu je. Pogledajmo sada kako se naše ploče ponašaju kad je riječ o performansama na tvorničkim i overclockanim postavkama. Prije nego što se bacimo na pregled sirovih performansi, bacimo pogled na rezultate mjerenja performansi zvučnog i diskovnog podsustava na testiranim matičnim pločama.
U većini testova prema iskorištenosti procesora vodi Creative Labsov čip koji nalazimo na MSI-jevoj ploči. To se mijenja na zadnjem i najzahtjevnijem testu što nas je prilično iznenadilo. Također valja primjetiti da su brojke iskorištenosti procesora kod ovih ploča izuzetno visoke, što nije bio slučaj kad smo isti test izvodili na nForce4 pločama za AMD-ove procesore (konkretno, MSI K8N Diamond Plus). Pitanje je kome pripisati loše performanse?
Kao što vidimo, nForce4 SATA kontroler se na obje ploče ponaša jednako. Ono što je pak zanimljivo pogledati su rezultati Silicon Imageovog kontrolera. Premda ima najbrži pristup disku, nasumično čitanje je osjetno lošije u odnosu na nForce4. Buffered Read je također osjetno niži u odnosu na nVidijin kontroler no to je razumljivo s obzirom da je Sil3132 spojen na PCI sabirnicu.
PCMark je vrlo popularan sintetički test za mjerenje performansi računala. Mi smo koristili samo podtestove za testiranje brzine procesora i memorije. Razlika u performansama između dvije ploče praktički ne postoji što je u principu dobra stvar.
Jednaku situaciju vidimo i kod ScienceMarka 2. Doduše, treba napomenuti da MSI-jeva ploča ima blago vodstvo, no razlika definitivno nije nešto o čemu treba mnogo filozofirati.
Prije nego što se počnete čuditi rezultatima WinRAR-a i tome kako je overclockana ploča sporije od one na tvorničkim postavkama, mala napomena. Naime, pri izvođenju ovog testa na Epoxovoj overclockanoj ploči, greškom smo ostavili labave latencije memorije (CAS 5-8-8-16), no to smo shvatili tek kad smo ploču vratili ustupitelju. Da su latencije bile podešene kako treba, Epoxova ploča bi završila na drugom mjestu. S druge strane, zanimljivo je primjetiti da čak i na Pentium 4 platformi u nekim slučajevima niske latencije zaista igraju veliku ulogu.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||