Athlon 64 3500+ Winchester

Datum objave 30.11.2004 - Denis Arunović

Uvod

Premda je AMD u pogledu financijskih mogućnosti mnogo manja tvrtka nego Intel, tvrtkin prelazak sa 130 na 90-nanometarski proces izrade procesora ipak nije previše kasnio za Intelovim. Glavni "krivac" za ovakvu ovakvu konkurentnost AMD-a je informatički gigant IBM s kojim AMD zajedno razvija nove tehnologije izrade procesora. Sve u svemu 90-nanometarski Athloni 64 bazirani na jezgri Winchester su tu, a mi smo odlučili provjeriti kakve prednosti ili mane donose u odnosu na starije, 130-nanometarske procesore.

Testni procesor stigao je u naše ruke direktno iz AMD-a što znači da se može pretpostaviti da nije baš najsvježija "roba". Ova se predpostavka da potvrditi jednostavnim pregledom jezgri novog Winchestera i Athlona 64 iste brzine sa Newcastle jezgrom kojeg smo za potrebe testa nabavili od M San Grupe. Naime, iz kriptičnih je oznaka na jezgri svakog Athlona 64 između ostalih informacija moguće saznati i u kojem je tjednu koje godine proizveden procesor. Tako naš Winchester nosi oznaku 0432TPAW što znači da je proizveden u 32-om tjednu ove godine dok je veseli Athlon sa jezgrom Newcastle proizveden 6 tjedana kasnije. Zanimljivo, zar ne? Čini se da je AMD počeo proizvoditi 90-nanometarske procesore prilično rano, ali se s njima vjerojatno nije htjelo izlaziti u javnost dok iz FAB-a u Dresdenu nije bilo potvrđeno da je proizvodni proces dovoljno kvalitetan da se krene sa masovnom proizvodnjom.

Dječak po imenu Winchester...

...i stariji buraz Newcastle

Dakle koje su na kraju razlike između procesora proizvedenih novim i starim proizvodnim procesom? U prvom redu, jezgra Winchester je mnogo manja nego jezgra Newcastle - 84 naprema 145 kvadratnih milimetara. Ovakvo smanjenje površine jezgre znači da će AMD po waferu moći izvući teoretski 72 posto više procesora nego iz wafera izrađenih 130-nanometarskom tehnologijom. Dakle plus za AMD. A što je sa korisnicima? Prvi plus - stvorila se mogućnost stvaranja dvojezgrenog procesora. Mada dvojezgreni procesori nisu poželjna "roba" za sve korisnike zbog toga što će jezgre raditi na relativno niskim taktovima, za ljude koji rabe softver koji je zna raditi za više procesora ili one koji tlače računalo sa mnogo pokrenutih aplikacija su Bogom dani. Drugi plus - manja jezgra smanjuje cijenu proizvodnje pa postoji prilično velika vjerojatnost da će AMD više "rezati" cijene procesora. Minus - na prvi pogled bi se reklo da će nove procesore biti teže hladiti zato što manja jezgra zbog manje površine teže disipira toplinu, ali to valja provjeriti u praksi budući da manji proizvodni proces omogućava i manji radni napon jezgre (1,4 umjesto 1,5 V odnosno 1,1 umjesto 1,2 V kad se procesor smanji brzinu i napon pod utjecajem Cool'n'Quieta).

Nešto opskurnije informacije

Novi se procesori još uvijek izrađuju starim dobrim SOI (Silicon On Insulator) procesom. S obzirom da smanjenje proizvodnog procesa implicira veće zagrijavanje zbog veće vjerojatnosti pojavljivanja efekta tuneliranja (parazitskih struja) u tranzistorima, lako je zaključiti da novi procesori neće biti bolji overclockeri u odnosu na stare procesore. Uz pravilno izveden prelazak na 90 nanometara i niži radni napon procesor se može manje grijati, ali to ne znači da će se bolje overclockirati. Što je sa onim pričama o overclockiranju na 3 GHz? Prema našim praktičnim iskustvima to su samo priče, no postoji jedan mali štos. Nedavno smo uspjeli dobiti par neslužbenih informacija iz AMD-a da je se prilikom proizvodnje 90-nanometarskih Athlona među hrpom SOI wafera nađe i pokoji SSDIO wafer. SSDIO odnosno Strained Silicon Directly On Insulator je tehnologija s kojom AMD planira nadograditi standardni SOI. Radi se o tehnologiji koja imeplementira efekt rastezanja silicija zajedno sa standardnom SOI tehnologijom. AMD je SSDIO razvio odnosno razvija zajedno sa IBM-om. Tvrtka je najavila integraciju ove tehnologije u svoje proizvodne pogone u osmom mjesecu ove godine, no nakon toga nismo čuli nikakve službene informacije o ovoj tehnologiji. To nije ništa čudno budući da je AMD izrazito konzervativan u pogledu integracija novih tehnologija u svoje proizvodne linije. Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga - za razliku od Intela ne mogu si priuštiti "spoticanje". Ako se pitate da li je baš vaš Winchester napravljen SSDOI tehnologijom, nažalost, ne možemo pružiti nikakvu drugu metodu verifikacije osim provjere putem overclockiranja. Ako procesor možete "napumpati" na 2,8 ili više GHz sa relativno normalnim naponima (ne više od 1,65 V), sigurno imate procesor napravljen novom tehnologijom.

SSE3 nije podržan

Većini, ako ne i svim kolegama koji su imali prilike isprobati i napisati članak o novom procesoru prije nego mi je na internetu promakla jedna malena vijest iz trećeg mjeseca ove godine. Naime TechReport je javnosti prenio najave novih tehnologija sadržanih u tada nadolazećim 90-nanometarskim procesorima. Izvor informacija bilo je predavanje šefa razvojnog tima Hammer (K8) arhitekture Kevina McGratha na sveučilištu Stanford. U prezentaciji je najavljena optimizacija razmještaja tranzistora zbog smanjivanja grijanja i povećanja performansi (razmještaj sporijih i energetski štedljivih tranzistora u nekritičnim sklopovima odnosno smještanje bržih i energetski nezahvalnijih tranzistora u kritične sklopove), optimizacija "halt" i "stopclock" naredbi što vodi ka manjoj potrošnji energije, ugradnja sklopa za automatsko smanjivanje brzine u slučaju pregrijavanja (slični sklop već postoji u Pentiumima 4), dodavanje SSE3 instrukcija, pretvaranja strojnih LEA instrukcija u ADD instrukcije zavisno o kontekstu naredbe (povećanje performansi), ugradnja dodatnih write-combining buffera te optimizacija prefetcha podataka.

Kao što vidimo na screenshootu CPU-Z-a 1.24, Winchester nema podršku za SSE3 instrukcije. Ovakvom potezu AMD-a se ne treba čuditi budući da SSE3 u glavnom sadrži instrukcije za bolju optimizaciju višenitnog procesiranja. Budući da AMD-ovi procesorim nemaju podršku za multi-threading niti dvije jezgre, SSE3 instrukcije im još uvijek ne trebaju. Što se tiče ostalih nadogradnji K8 arhitekture, čini se da je dobar dio njih ušao u komercijalne verzije procesora kao što je ova koja smo mi imali prilike testirati. Kako znamo? Nastavite čitati članak pa ćete saznati. :)

Testni sistem, overclockiranje i grijanje

Test sistem :: Hardware
Platforme

Asus A8V Deluxe WLAN Edition, BIOS v1.07

Procesor

AMD Athlon 64 3500+ Socket 939, Newcastle core 130 nm

AMD Athlon 64 3500+ Socket 939, Winchester core 90 nm

Memorija 2 x 256 MB Kingmax Hardcore DDR466, CAS 2-3-3-6
Grafičke kartice

refrence nVidia GF6600 GT AGP, clock 500/900 MHz

Driveri:: ForceWare 66.93

Muzička kartica Creative Labs Audigy 2 ZS, EAX 4 update
Kontroler

Integrirani VIA VT8237

Hard disk(ovi)

Maxtor 6L040J2 ATA-133, 7200 rpm, NTFS

CD-ROM

Hitachi DVD-ROM GD-7000, ATA-33


Testni sistem :: Software
OS

Windows XP Professional

Service Pack SP2
Chipset datoteke

VIA Hyperion v4,53

DirectX verzija 9.0c
SiSoft Sandra 2004 SP2 standard, memory bench
Super PI 2M test
PCMark 04 v1,20, default test
Quake III v1.32, fastest
UT2004 botmatch @ Benchemall! 2.62
Serious Sam TSE v1.7, normal quality
Science Mark 2 beta bulid 23SEP03, standard tests
SPECview perf. 8.01, 1152x864x32 @ 85 Hz
Aqumark 3 default test
Pacific Fighters kamikaze_002 demo + Fraps, perfect land details, "water=1"
Doom III v1.00, high details demo1
Final Fantasy XI Bech low details
3DMark 2001SE build 330, standard bench

Za testiranje novog procesora iskoristili smo Asusova A8V ploču baziranu na VIA KT800 Pro čipsetu. Kako je otprije poznato da su sve postojeće Socket 939 platforme prilično mušićave, niti sa ovom pločom (koja se pokazala prilično dobro u našem nadolazećem round-upu Socket 939 ploča) nismo izbjegli epizode čupanja kose i intezivnog psovanja voljenog nam hardvera. Naime naša se Asusica jednostavno mrzi sa Kingmaxovom Hard-Core DDR466 memorijom pa smo prilikom overclockiranja bili osuđeni na korištenje visokih djelitelja memorije - u našem slučaju 5:3 u korist FSB-a. Drugim riječima, dok je FSB procesora bio 200 MHz memorija je radila kao DDR333. Naravno, prilikom mjerenja performansi procesora na tvorničkim vrijednostima memorija je radila na standardnom taktu od 400 MHz DDR uz latencije CAS 2-3-3-6.

Rezultati overclockiranja su očekivani - Winchester i Newcastle imaju jednake "plafone" od oko 2600 MHz što uopće nije loše ako znamo da je to brzina trenutno najbržeg Athlona 64 koji nosi oznaku 4000+. Za toliki takt na Winchester smo morali primjeniti 1,7 V, a na Newcastle nešto malo više - 1,75 V. Osim problema sa memorijom glavobolje nam je zadao i izbor hladnjaka kojeg smo koristili pri testiranju. Našeg Zalmana 7000 nismo mogli iskoristiti zato što Asusova ploča na PCB ima zaljepljen plastični nosač za standardni AMD-ov hladnjak. Budući da ploča nije naša, nismo smjeli eksperimentirati sa skidanjem nosača pa smo na kraju za hlađenje iskoristili standardni AMD-ov hladnjak koji je došao upakiran zajedno sa box verzijom Newcastlea. Dotični hladnjak je prilično malen i tih, a uz to je u potpunosti napravljen od aluminija. Kao što ćete vidjeti u slijedećem grafu, ovakav hladnjak radi odlično dok procesor držimo na tvorničkim specifikacijama, ali nije adekvatan alat za overclockiranje.

Temperatures

Stress
Winchester 3500+ @ 1,4 V, C'n'Q
39
  
Newcastle 3500+ @ 1,5 V, C'n'Q
43
  
Newcastle 2,614 GHz @ 1,75 V
59
  
Winchester 2,614 GHz @ 1,7 V
66
  
01020304050607
0
 
Idle
Newcastle 3500+ @ 1,1 V, C'n'Q
25
  
Winchester 3500+ @ 1,1 V, C'n'Q
26
  
0 5101520253
0
 

Ako oba procesora držimo na tvorničkim postavkama sa uključenim Cool'n'Quietom evidentno je da je AMD sa prijelazom na 90 nanometara napravio odličan posao. Dok na niskom naponu i taktu oba procesora imaju gotovo jednake temperature, na maksimalnoj brzini Winchester ima četiri stupnja nižu temperaturu što je 10-postotna redukcija u zagrijavanju jezgre. Nažalost, situacija nije tako blažena kad krenemo sa overclockiranjem odnosno agresivnim povećavanjem napona. Tanji dielektrični sloj u 90-nanometarskim tranzistorima je mnogo osjetljiviji na visoki napon nego onaj u 130-nanometarskim tranzistorima pa vrlo lako propušta parazitsku struju. Treba napomenuti da smo mi stvarno opako dizali napon na oba procesora što je direktna posljedica korištenja neadekvatnog hladnjaka. Da je u "igri" bila kakva veća hrpa bakra sa jačim ventilatorom, procesore vjerojatno ne bi toliko trebali "pumpati" voltima. Sve su temperature mjerene pomoću integirane sonde na procesoru putem čipa za nadzor sistemskim parametera ugrađenog na Ausosovu matičnu ploču uz ambientalnu temperaturu od 24 stupnja celzija. Mada ovi čipovi često znaju lagati o temperaturi to nas ovaj put nije previše zabrinjavalo budući da smo analizirali termalne performanse različitih revizija procesora. Sad je vrijeme da proverimo najave o optimizaciji performansi nove jezgre.

P.S.

U grafovima se osim rezultat procesora na tvorničkim taktovima nalaze i rezultati oveclockiranog Winchestera. Procesor je overclockiran na 2614 MHz (napon jezgre 1,7 V) uz množitelj procesora 10,5, brzinu sabirnice od 249 MHz te asinhronu brzinu memorije od 408 MHz DDR sa latencijama CAS 2-3-3-6.

Super PI, Sandra 2004 i Science Mark 2

SuperPi

2M test (less is better)
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
79
  
Athlon 64 3500+ Winchester
92
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
93
  
02040608010
0
 

Za početak malo sirovog mrvljenja brojeva putem Super PI testa. Računali smo konstantu pi sa preciznošću od dva milijuna znamenki iza decimalnog zareza. Prvi dokaz o ugrađenim optimizacijama je tu - Winchester je izračunao konstantnu PI za sekundu brže nego stariji Newcastle.

SiSoft Sandra Memory Test

Int
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
5933
  
Athlon 64 3500+ Winchester
5695
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
5644
  
0120024003600480060
00
 
Float
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
5941
  
Athlon 64 3500+ Winchester
5648
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
5585
  
0120024003600480060
00
 

Slijedeća stanica - lažljiva k***a Sandra. Ponovo vidimo malen porast performansi sa prelaskom na noviju jezgru. Zanimljivo je da overclockirani procesor pokazuje fini porast memorijskih performansi unatoč tome što brzinu memorije praktički nismo povećavali iznad tvorničkih specifikacija.

ScienceMark 2

Membench
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
5591
  
Athlon 64 3500+ Winchester
5453
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
5436
  
01000200030004000500056
00
 
Cipher Bench
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
146,6
  
Athlon 64 3500+ Winchester
123,55
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
123,03
  
030609012015
0
 
Molecular Dynamics (less is better)
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
68,97
  
Athlon 64 3500+ Winchester
82,45
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
83,31
  
0204060809
0
 
Primordia (less is better)
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
326,89
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
385,63
  
Athlon 64 3500+ Winchester
385,66
  
08016024032040
0
 

Opet malo naprednih matematičkih kalkulacija i tlačenja jedinica za operacija sa pomičnim zarezom (FPU). Winchester je u gotovo svim testovima malčice brži nego Newcastle. "Ocani" Winchester, kao što se može pretpostaviti, "jede malu djecu". Što bi tek bilo da je na raspolaganju imao bržu memoriju? :)

PCMark 2004, Aqumark 3 i Final Fantasy XI

PCMark 2004

Overall Score (System)
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
4797
  
Athlon 64 3500+ Winchester
4155
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
4095
  
0100020003000400050
00
 
CPU
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
4873
  
Athlon 64 3500+ Winchester
4133
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
4107
  
0100020003000400050
00
 
Memory
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
5629
  
Athlon 64 3500+ Winchester
5196
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
5176
  
0120024003600480057
00
 
Graphics
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
3396
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
3376
  
Athlon 64 3500+ Winchester
3370
  
070014002100280035
00
 

PCMark je sintetički test koji testira sistem pomoću dijelova koda iz raznih često korištenih aplikacija. Zbog optimizacije za Hyper-Threadig jako se "voli" sa Intelovim Pentiumima 4. Budući da i u ovom testu Winchester ima nešto bolje performanse od jezgre Newcastle, jasno je da možemo odbaciti špekulacije da je za bolje rezultate odgovorna statistička greška pri mjerenju.

Aquamark3

CPU Test
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
10928
  
Athlon 64 3500+ Winchester
9680
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
9520
  
02200440066008800110
00
 
GFX Test
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
7347
  
Athlon 64 3500+ Winchester
7287
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
7245
  
0150030004500600075
00
 

Aquamark "priča" sličnu priču kao PCMark (a ipak su imenjaci... :) ). Optimizacije jezgre Winchester vidljive su u oba segmenta testa. Overclockirani procesor pokazuje masivne beneficije u performansama što nije samo "mrtvo slovo na papiru". Autor ovih redaka bio je jednostavno zgranut brzinom izvršavanja testova i općenitom brzinom sistema.

Final Fantasy XI

Low
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
7110
  
Athlon 64 3500+ Winchester
6650
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
6425
  
0150030004500600072
00
 

Final Fantasy Bench je vrlo atraktivan i cakani test sa patuljcima u cvijeću koji jašu na nekakvim pripitomljenim kokošima. Šteta što su ovakve igre u pravilu rezervirane za konzole. Što se tiče performansi - ništa novo. Winchester je opet brži nego Newcastle.

3DMark 2001SE, QIII i UT2004

3dMark 2001SE

1024x768x32
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
20024
  
Athlon 64 3500+ Winchester
18573
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
18385
  
040008000120001600020000205
00
 

Eto nas i do 3D Marka, našeg starog (ali stvarno starog) prijatelja. Odnos performansi je jednak kao i u svim prošlim testovima. Jedina granično zanimljiva pojava je probijanje barijere od 20.000 bodova sa GF 6600GT AGP karticom.

QIII Arena

Fastest 640x480x16
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
470,7
  
Athlon 64 3500+ Winchester
413,5
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
390,7
  
010020030040048
0
 

Quake III je oduvijek bio odličan alat za analizu performansi procesora. Svoje kvalitete je pokazao i u ovom testiranju. Winchester razvaljuje u svim pogledima.

UT2004

1024x768x32
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
177,11
  
Athlon 64 3500+ Winchester
159,28
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
154,12
  
0408012016018
0
 

Ok, opet ista situacija. Ovo već postaje dosadno...

Serious Sam TSE, Serious Sam 2 CPU test, PF i Doom III

Serious Sam TSE

Normal 1024x768x32
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
192
  
Athlon 64 3500+ Winchester
170,4
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
165,7
  
0408012016020
0
 

I Serious Samu pašu optimizacije u novoj jezgri i to čak više nego dosadašnjim aplikacijama - vrlo pohvalno.

Serious Engine 2 CPU Test

CPU Vertex Test
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
61
  
Athlon 64 3500+ Winchester
55
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
55
  
01020304050606
2
 

Kako izgleda računje verteksa kad je za to zadužen procesore? Pa ovako kako to izvodi engine nadolazećeg Serious Sama 2. Budući da test ima preciznost od jednog fps-a, a uz to je vrlo zahtjevan, logično je da razlike u performansama između dvije jezgre nema. "Nabrijani" Winchester opet melje sve živo i mrtvo.

Pacific Fighters

1024x768x32
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
38
  
Athlon 64 3500+ Winchester
35
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
35
  
0 81624324
0
 

Pacific Fighters je vjerojatno najzahtjevnija aplikacija u našem arsenalu testova. Još uvijek nismo našli sistem kojeg ova "životinja" sa malim tweakanjem postavki ne može spustiti na koljena. Newcastle i Winchester se ovdje ponašaju jednako, s tim da overclockirani procesor unatoč slabijoj grafičkoj kartici uspjeva iskamčiti tri dodatne sličice po sekundi.

Doom III

HQ 1024x768x32
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
86,4
  
Athlon 64 3500+ Winchester
77,8
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
76,4
  
0204060809
0
 

Doom III se također dobro "razumije" sa Winchesterom pa je primjetan lagan rast performansi. Sa novim Half Lifeom 2 nažalost nismo stigli testirati, ali ćemo ga koristiti ubuduće.

SPECviewperf. 8.01

SPECviewperf 8

3dsmax-03
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
15,62
  
Athlon 64 3500+ Winchester
15,43
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
15,42
  
0 3 6 912151
6
 
catia-01
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
11,99
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
11,21
  
Athlon 64 3500+ Winchester
11,2
  
0 3 6 91212
,5
 
ensight-01
Athlon 64 3500+ Winchester
8,145
  
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
8,143
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
8,14
  
0 2 4 6 89
 
light-07
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
11,09
  
Athlon 64 3500+ Winchester
9,869
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
9,829
  
0 3 6 91
2
 
maya-01
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
21,46
  
Athlon 64 3500+ Winchester
20,45
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
20,43
  
0 4 81216202
2
 
proe-03
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
14,28
  
Athlon 64 3500+ Winchester
13,87
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
13,73
  
0 3 6 9121
5
 
sw-01
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
11,72
  
Athlon 64 3500+ Winchester
11,51
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
11,4
  
0 3 6 91
2
 
ugs-04
Athlon 64 Winchester @ 2,614 GHz
6,27
  
Athlon 64 3500+ Winchester
6,09
  
Athlon 64 3500+ Newcastle
6,084
  
0 1 2 3 4 5 67
 

U SPEC-u nova jezgra u svim testovima ima marginalnu prednost nad starom, ali bolje išta nego ništa. Isto tako je vrlo zorno prikazano kojim segmentima testa odnosno kojim aplikacijama odgovara brži procesor.

Zaključak

AMD-ov prelazak na 90-nanometarski proizvodni proces odnosno novu reviziju jezgre prošao je odlično. Za razliku od Intelovih, AMD-ovi 90-nanometarski procesori nemaju problema sa prekomjernim isijavanjem topline. Dapače, Winchesteri se griju manje nego 130-nanometarski Newcastleovi iste brzine. S druge strane, novi procesori su prilično osjetljivi na povećavanje radnog napona prilikom overclockiranja. Tanji dielektrični sloj u manjim tranzistorima lako počne propuštati mnogo parazitske struje što rezultira većim zagrijavanjem. Budući da smo mi procesor bili prisiljeni hladiti sa neadekvatnim hladnjakom, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je za efikasno overclockiranje novih procesora stvarno nužno koristiti toliko visoke napone koji uzrokuju probleme sa zagrijavanjem. Prema iskustvima korisnika sa raznih inozemnih foruma rekli bi smo da to nije istina. Uz pravilno hlađenje Winchesteri se overclockiraju dobro i sa konzervativnijim naponima (do 1,6 V).

Maksimalni takt koji se može dobiti overclockiranjem je jednak onom koji je moguće postići na starim procesorima - dakle oko 2,6 GHz. Glasine o mnogo većim postignutim frekvencijama, prema onom što mi znamo, potječu od korisnika kojima se posrećilo pa su nabavili rijetke procesore izrađene eksperimentalnom SSDOI tehnologijom. Dotična tehnologija je slijedeći korak u unaprijeđivanju proizvodnog procesa AMD-ovih procesora, a prema svemu sudeći tvrtka je ekstenzivno priprema za komercijalnu uporabu.

Što se tiče evidentnog pobošljanja u performansama procesora baziranih na novoj jezgri, ono se može objasniti optimizacijama najavljenim na predavanju šefa razvojnog tima arhitekture K8 na predavanju na sveučilištu Stanford na početku ove godine. AMD je poznat po vrlo konzervativnom i postupnom predstavljanju novih tehnologija - spomenute optimizacije (ili dio njih) te 90-nanometarski proizvodni proces su one nadogradnje koje su se pokazale dovoljno pouzdanim za komercijalnu implementaciju, a uskoro bi ovakav status, prema svemu sudeći , trebao dobiti i SSDOI proizvodni proces.

Što se tiče proizvodnih kapaciteta, AMD je najavio da bi do kraja ove godine pola proizvodnih linija trebalo biti bazirano na 90-nanometarskom procesu izrade. Uz to, tvrtka je sklopila ugovor sa tajvanskim Chartered Semiconductor Manufacturingom koji bi trebao proizvoditi Athlone 64 prema AMD-ovoj licenci. AMD će ovom proizvođaču ustupiti dio svoje APM (Automated Precision Manufacturing) tehnologije koja služi za nadzor proizvodnje procesora. Cijeli ugovor je zasnovan na on-demand poslovanju tako da AMD može povećati ili smanjiti proizvodnju iz tajvanskog FAB-a zavisno o zahtjevima tržišta. Valja napomenuti da nam je AMD službeno potvrdio da tajvanski Athloni 64 neće biti ništa drugačiji od europskih iz FAB-a 35 u Dresdenu. Naime Chartered će AMD-u slati završene wafere koje će AMD rezati na jezgre, testirati njihovu kvalitetu te ako sve ispadne kako treba poslati procesor na tržište zajedno sa svojim vlastitim proizvodima.

U cijeloj priči postoji i jedan veliki mračni oblak koji ne pokazuje tendenciju nestajanja. Naime dobar procesor čini dobro računalo samo u kombinaciji sa dobrom pločom, a to postojeće ploče za Socket 939 nisu. Čak ni nahvaljena MSI-jeva K8N Neo2 ploča nije toliko dobra kao što se priča - samo je bolja od ostatka što je slamka za koju se svi očajnički hvataju. Više smo puta spomenuli naša loša iskustva sa Socket 939 platformama koja su u pravilu vezana za kompatibilnost sa memorijom. Autor ovog teksta niije toliki perfekcionist što se tiče overclockiranja kao PC Ekspertov glavni urednik Ozren, ali svejedno mora priznati da je trenutno stanje očajno. Realno stanje situacije se oslikava i u ovom testu gdje se testna Ausova matična ploča "klala" sa Kingmaxovom memorijom kad smo poželjeli overclockirati memoriju sinhrono sa sabirnicom. Trenutno jedino "svijetlo na kraju tunela" predstavljaju ploče bazirane na nVidijinom nForce 4 te ATI-jevom RX480 čipsetu. Ako niti one ne srede situaciju, nije nam jasno što točno AMD namjerava poduzeti. Znamo da sigurno ne misle ponovo krenuti sa proizvodnjom svojih čipseta.

P.S.

Za one znatiželjne, nedavno smo imali prilike priupitati AMD zašto više ne proizvode svoje čipsete. Prema njima postoje dva razloga za ovu odluku. Prvi - na tržištu već postoji dovoljno adekvatnih rješenja za njihove procesore (...baš i ne dijelimo ovo mišljenje s njima). Drugi - AMD jednostavno nema dovoljno proizvodnih i istraživačkih kapaciteta kojima bi "pokrio" razvijanje i proizvodnju vlastitih čipseta. Drugi razlog je prema svemu sudeći istina no moramo naglasiti da ovakav stav isto tako može biti plod interne korporativne politike.