Pasivne grafičke kartice – petorka za mirno prezimljivanje

Uvod

Nakon predizborne gužve i izbornog crtanja kruga na papiru, politici u prkos donosimo vam osvježenje u obliku testa nekoliko aktualnih pasivnih grafičkih kartica. To su kartice bez prisilnog (aktivnog) hlađenja strujanjem zraka pomoću ventilatora već se hlađenje kod njih odvija prirodnom odvodnjom topline s metalnih hladnjaka u prostor odnosno zrak. Po našem mišljenju, vrijednost svake grafičke kartice obilježavaju u grubo dva čimbenika -  što manja razina glavobolje kojoj doprinosi buka ventilatora i performanse. Na žalost, obje kvalitete je teško pronaći u istom pakiranju osim kod specijalnih izvedbi kartica. Osim toga, ove dvije karakteristike su obrnuto proporcionalne te povećanje brzine zahtjeva više hlađenja a time i buke. Iskusniji korisnici mogu ručno podesiti omjer brzine i glasnoće ovisno o uvjetima u računalu i svesti ga na optimalnu razinu uz sigurne temperature i/ili ugraditi custom hlađenje, bilo aktivno bilo pasivno.

Očekujemo da barem neki model od testiranih može utažiti igračku glad i pružiti pristojan broj sličica po jedinici vremena (č: FPS ili br. sličica / s) na srednjim postavkama kvalitete prikaza. Odabrati grafičku po mjeri ne mora nužno ići ruku pod ruku s višom cijenom kao što se pokazalo u našem testu dviju grafičkih iz ovog segmenta u petom mjesecu o.g. gdje je "slabiju" karticu od dvije testirane moguće potjerati do razine kada performanse dostižu pa čak i prestižu jaču (č: skuplju) karticu. Nadamo se da će svi igrači željni tišine doći na svoje iako se u predmetnom segmentu ne nalaze VGA s najjačim aktualnim čipovima iz realnih razloga jer bi takve VGA morale imati glomazne hladnjake pa se niti ne proizvode. Ipak, realno HTPC u kombinaciji s nekom od pasivnih kartica može poslužiti za igranje uz neka ograničenja. Osim za igranje, potencijali ovakvih grafičkih kartica mogu poslužiti za korisne poslove pa tako, osim za uredski rad, mogu služiti foto/video obradi. Pa krenimo redom s predstavljanjem pasivnih promatra... ovaj kandidata.

 

Opis

Kod nas su dobavljive pasivne grafičke kartice nekoliko proizvođača a to su Gigabyte, Palit, Gainward, VTX, XFX, Sapphire te Asus. Asus proizvodi kartice s AMD Radeon i GeForce čipovima, Gainward i Palit se orijentirao na GeForce a Sapphire, VTX i XFX na AMD Radeon čipove. Možda najpoznatija je Sapphire ULTIMATE serija pasivnih kartica, počevši od HD 4670 pa do današnjih HD 6570 i HD 6670.

Inače, serija ATI Radeon HD 6000 izašla već davno u 10. mjesecu 2010. donosi sljedeće čipove:
Entry-level cards: 6450, 6570 (Caicos i Turks)
Mid-range cards: 6670, 6750, 6770, 6790 (Turks i Barts LE)
High-end cards: 6850, 6870 (Barts)
Enthusiast cards: 6950, 6970, 6990 (Cayman)

Dok aktualna serija GPU-ova (službeno predstavljena još 09.11.2010.) Nvidia GeForce 500 donosi sljedeće čipove:

Entry-level GPU: GT 520 (GF119), GT 530 (GF118),
Mid-range GPU: GT 545 DDR3, GT 545 DDR5, GTX 550 Ti (sve GF116)
High-end GPU: GTX 560 (GF114), GTX 560 Ti (GF114)
Enthusiast GPU: GTX 570 (GF110), GTX 580 (GF110), GTX 590 (GF110 x2)

Vidimo da je GeForce brojčano slabiji, ali takva je situacija i ponuda kod nas. Osim toga, GeForce čipovi se griju više od ATI Radeona tako da je teže i proizvođačima jer bi hladnjaci bili preveliki i preskupi za jače kartice / čipove. Nedavno je izašla vijest da Zotac priprema vjerojatno najjače od pasive, GeForce GTS 450 ZONE Edition u pasivnoj izvedbi sluti na bolje dane za nas željne mira i igre iz HTPC kante. Podrazumijeva se da se ove kartice spajaju na danas masovno zastupljen PCI-E X16 utore iako postoje i one za PCI-E X1 utore. Drivere za kartice potražite ovdje :http://ati.amd.com/support/driver.HTML i ovdje http://www.nvidia.com/Download/index.aspx?lang=en-us

Prvo ćemo vam ukratko predstaviti kartice  koje smo imali na testu - njihove značajke možete vidjeti u sljedećoj tabeli:

Sapphire proizvodi pasivne grafičke kartice sa Zalmanovim hladnjacima te u seriji 6000 ima dvije Ultimate kartice. Obje kartice Ultimate HD 6570 i Ultimate HD 6670 smo testirali, a tu su se našle još dvije pasivne HD 6450 kartice, jedna s 512 MB DDR3 memorije a druga s 2 GB DDR3 memorije. GeForce zastupa jedna kartica iz nižeg segmenta koju ćemo suprotstaviti Radeonima HD 6450, a to je Gainward GeForce GT220 1024MB DDR3. Tabela s usporednim značajkama jasno pokazuje što je zajedničko a koje su razlike pa nema razloga previše raspredati. Ukratko, postoje razlike u brzini grafičkih procesora i memorije, količini memorije, propusnosti (GB/s), količini i vrsti priključaka te potrošnji. Uočavamo da najjača Ultimate HD 6670 ima  veći hladnjak (2-slot), DDR 5 memoriju, Display Port priključak, podržava prikaz na 3 ekrana odnosno AMD Eyefinity tehnologiju, troši “čak“ 66 W  pod opterećenjem te na žalost to sve “vrijedi” “Radića ili dva” više od ostalih kartica.

 

Ako bacimo brzi pogled na “donji” segment odnosno HD 6450 kartice i GeForce 220 nameću se dva pitanja vrijedna analize: “ Da li je zericu skuplji GeForce bolji od Radeonki?”te “Vrijedi li uložiti u  2GB memorije kod HD 6450 ili je 512MB dovoljno?” Sretna okolnost kod ovog segmenta grafičkih kartica je da većina korisnika ne treba brinuti o tome koliko snažno treba biti napajanje, broju 6(8)-pinskih PCI-E konektora ili duljini kartice odnosno kompatibilnosti s kućištem.

Ipak, korisnici brand name računala i konfiguracija za uredske poslove trebali bi prije nadogradnje provjeriti specifikacije ugrađenih napajanja. Usprkos jasnim specifikacijama proizvođača o potrebnoj snazi napajanja, usuđujemo se tvrditi da su navedeni podaci relativni (č: pretjerani) obzirom da prosječno uredsko računalo s dvojezgrenim procesorom troši brat bratu oko 100 W.

Naravno da kompatibilnost s kućištem pa i ostatkom konfiguracije dolazi u prvi plan ako gradite HTPC bez dobrog prethodnog planiranja te se potrebno dobro informirati ili pronaći sposobnog trgovca koji će znati složiti takvu konfiguraciju.Pažnju treba obratiti na jamstvo odnosno trajanje istog, iako je kod nas raspon jamstvenih rokova ograničen na godinu ili dvije i to je to. Naravno da je iz sigurnosti bolje nabaviti proizvod s dvogodišnjim jamstvom jer rok uporabljivosti grafičkih kartica obzirom na ostale dijelove PC konfiguracija iznosi tu negdje do dvije godine. Ne ulazimo u razloge za ovo iako se sjećamo npr. 10 godina garancije koje je davao BFG pred kojih cca pet godina, a danas imamo osjećaj da proizvođači šalju "probrane" proizvode  niže razine kvalitete namijenjene balkanskim zemljama čiji su potrošači navikli na takav tretman. 

Zagriženi igrači vjerojatno prate datume izlaska novih serija grafičkih čipova i nabavljaju nove kartice netom poslije, a taj trend je otprilike jednom godišnje. Mi bismo rekli da kao i s drugom tehničkom robom kupnju/prodaju treba planirati u trenutku kad omjer uloženog i dobivenog bude povoljan. Ovo znači kupovati korištene proizvode a ne nužno nove jer se obično može postići 20-30% niža cijena, a ako prodajemo stvari koje smo nabavili nove iz trgovine onda bi bilo mudro prodavati još dok cijena ne padne previše. Bacimo li brzi pogled na priložene dodatke (č: bundle), vidimo CD-e sa driverima i malim naljepnicama unutar zaštitnog omota, vodiče za instalaciju, dodatni par limića za montažu (č: backplate) i registracijski kupon kod Sapphireovih Radeonki  dok Gigabyte nudi manje odnosno samo upute i CD.

Pozornost ćemo usmjeriti pogodnosti ovih kartica za HTPC konfiguracije pa ćemo tako provjeriti odgovaraju li ove kartice dimenzijama, kakve su im multimedijske mogućnosti odnosno kvaliteta prikaza i zvuka te koje priključke imamo na raspolaganju. Osvrnuti ćemo se i na nekoliko fizikalnih značajki pa će tu biti podatak koliko se kartice zagrijavaju, troše i opterećuju GPU u radu.

Test sistem

Test sistem :: Hardware Platforme Asus P8P67-M Pro Procesor(i) Intel i5-2500K @ 4,3 GHz Memorija 2 x2GB DDR3 G.Skill Trident @ 2000 MHz Grafičke kartice Sapphire HD 6450 DDR3 512MB; Sapphire Radeon HD 6450 DDR3 2GB; Sapphire HD 6570, 1GB DDR3; Sapphire HD 6670, 1GB GDDR5; Gainward GeForce GT 220 1024MB DDR3: Driveri: Catalyst 11.11, ForceWare 285.62 /64-bit Zvučna kartica On Board Napajanje Corsair TX650 Hard disk(ovi) SSD G.SKILL Falcon II 64 GB, WD Black 1TB DVD-RW HP GSA-H60L

Testni sistem :: Software OS Windows 7 Ultimate 64-bit Chipset datoteke Intel 9.2.0.1011 DirectX verzija 11 The Elder Scrolls: Skyrim Medium postavke  (AA Off, AF Off, Texture High, Blur low, Shadow medium, Decal medium, Water reflects Land only, Distant medium) Heaven Benchmark Unigine engine, v2.0, DX11, High, DX11 Cinebench 11.5 (OpenGL test) FurMark 1.9.1 MSI Afterburner 2.2.0 Beta 9 PlayClaw 2.1.0 build 1483 unreg. GPU-Z 0.5.6 VLC 1.1.11 FormatFactory 2.70

 

 

Način testiranja

Pasivne grafičke kartice testirali smo u Sandy Bridge konfiguraciji čiji opis možete vidjeti u okviru iznad. Koristili smo mATX kućište s jednim 120 mm ventilatorom sprijeda koje se nalazilo na stalku visine cca 15 cm na podu prostorije. Željeli smo koristiti ovo kućište da bi volumen bio što sličniji onome u HTPC kućištima, ali je bilo nekih problema oko realizacije kao npr. previsok hladnjak koji je onemogućio zatvaranje bočne stranice. Pa ipak, uvjerenja smo da su to čak i nepovoljniji uvjeti jer bi uz dodatak stražnjeg i bočnog ventilatora temperature grafičkih kartica bile nešto niže zahvaljujući protoku zraka kroz kućište i izravnom puhanju u hladnjak kartice. Lepeza testova bazirala se manje na rezultatima u PC igrama i sintetici, kako je navedeno u opisu testova u tabeli iznad, a više na rezultatima važnima za uporabu u HTPC računalima. Naravno nismo mogli zaobići provjeru stabilnosti odnosno zagrijavanja gdje smo koristili alat FurMark s uključenom opcijom Xtreme burning - Stability test. Isti alat smo rabili prilikom mjerenja potrošnje cijele konfiguracije za što smo koristili mjerni adapter za utičnicu napajanja koji prikazuje snagu u vatima. Testirali smo i OpenGL mogućnosti kartica sintetičkim testom Cinebench 11.5 obzirom da je ovaj test jednako važan kao i 3DMark 11 pošto razne igre i programi koriste OpenGL a ne DirectX. Zadatak je grafičkim karticama bio iscrtati oko milijun poligona u što kraćem vremenu. Na kraju, stigli smo do multimedijskih mogućnosti što je zaista najvažnije svojstvo ovakvih pasivnih kartica, te smo pogledali glatkoću izvođenja nekoliko MKV i H.264 datoteka odnosno 1080P video te poslušali HD zvuk.

TES Skyrim
Medium
HD 6670 GDDR5 1GB 54    HD 6570 DDR3 1GB 31    GT220 22    HD 6450 DDR3 2GB 20    HD 6450 DDR3 512MB 17      0 2 0 4 0 6 0

 

Elder Scrolls:Skyrim koristi nabildanu reviziju engine-a starije igre te smo testirali na medium postavkama (detalje vidi u tabeli testnog sistema). Koristili smo rezoluciju 1680x1050 jer se nativna rezolucija monitora od 1920x1200 pokazala prezahtjevna za slabije kartice. Odigravali smo scenu koja se sastojala iz svih važnijih dijelova igre: Počevši na otvorenome s pogledom na ružnog pratioca streličara i križanje putova sa putokazom, polazimo stotinjak metar putem te nailazimo na pećinu, radimo polukružni pogled na dolinu koja seže u nedogled te ulazimo. Tamo nas dočekuju dva trola koje rješavamo za minutu te se upućujemo do obližnje logorske vatrice i tu je kraj. Postavke AA odnosno AntiAliasinga te FXAA u Skyrim-u nismo koristili da bi izvukli prihvatljive rezultate iz ne odveć moćnih kartica. Razina detalja također je podešena obzirom na optimiziranost igre/testa da se postigne 30 ili više sličica u sekundi, ako je to bilo moguće postići. Treba napomenuti da smo igru nadogradili mnogim modovima za ljepše teksture i modom za korištenje 4GB radne memorije te smo tako testirali grafičke kartice. Pokazalo se da je igra odlično optimizirana te je HD 6670 sposobna odraditi posao uz poneko trzanje, za razliku od npr. GT220 i HD6450 koje na HIGH postavkama nisu sposobne pružiti minimalnu razinu performansi.
Zanimljivo je da GT220 zaista vrijedi šaku kuna više jer je osjetno brža od HD 6450. Na MEDIUM postavkama bez izglađivanja i filtracije može dobro poslužiti i HD 6570. HD 6450 s 2GB video memorije daje marginalno bolje performanse od 512 MB verzije kartice, a vjerujemo da bi na rezolucijama većim od HD rezolucije njene prednosti došle jače do izražaja.

Heaven Benchmark
Min# FPS
HD 6670 GDDR5 1GB 25,4    HD 6570 DDR3 1GB 9,2    GT220 9,1    HD 6450 DDR3 512MB 6,5    HD 6450 DDR3 2GB 6,5      0 3 0 6 0 9 0
Avg# FPS
HD 6670 GDDR5 1GB 49,7    HD 6570 DDR3 1GB 29,7    GT220 17,7    HD 6450 DDR3 512MB 12,7    HD 6450 DDR3 2GB 12,6      0 3 0 6 0 9 0
Max# FPS
HD 6670 GDDR5 1GB 82,3    HD 6570 DDR3 1GB 56,1    GT220 30,6    HD 6450 DDR3 512MB 22,9    HD 6450 DDR3 2GB 22,7      0 3 0 6 0 9 0

 

Heaven Benchmark  će pokazati kvalitete u DX11 na sljedećim postavkama: 1680x1050 0xAA 0xAF, bez teselacije, Shaders: low, Textures: medium, Filter: bilinear, sve ostalo isključeno (Occlusion, Refraction, Volumetric)
6670 se odlično bori sa DirectX11 postavkama, istina na prilično skresanoj kvaliteti prikaza, ali jedino tako smo mogli izvući rezultate za sve testirane kartice. Rezultati ostalih kartica pokazuju da je učinkovitost ostala dosljedna rezultatima iz prošlog testa pa je tako GT220 vladar niže klase a HD 6570 je dosta bolja.

Cinebench11.5
Open GL (fps)
HD 6670 GDDR5 1GB 59,6    HD 6570 DDR3 1GB 33,18    GT220 15,07    HD 6450 DDR3 512MB 14,17    HD 6450 DDR3 2GB 14,08      0 2 0 4 0 6 0

 

Open GL test daje isti poredak no primjetno je da se prednost GT220 iz prijašnjih testova istopila te umalo izjednačila s Radeonima niže klase. U gornjem domu vlada HD 6670 koja pokazuje odlične rezultate, a sestra HD 6570 je umalo dvostruka slabija.

Potrošnja
Idle (W)
HD 6570 DDR3 1GB 70    HD 6670 GDDR5 1GB 70    HD 6450 DDR3 512MB 68    HD 6450 DDR3 2GB 67    GT220 66      0 6 5 13 0
Load (W)
HD 6670 GDDR5 1GB 130    HD 6570 DDR3 1GB 98    GT220 95    HD 6450 DDR3 2GB 84    HD 6450 DDR3 512MB 81      0 6 5 13 0

 

Mjerili smo potrošnju cijele konfiguracije s procesorom na tvorničkih 3,3 GHz na 1,168V u mirovanju i pod opterećenjem. Usamljena GT220 GeForce kartica u mirovanju radi na brzini jezgre od 135 MHz, memorije od 135 MHz (efektivno 270 MHz) te shadera na 540 MHz dok pod opterećenjem to iznosi 506, 531 (1062 MHz) te 1012 MHz. Izmjerili smo najmanju potrošnju u mirovanju od svih kartica koja ukupno iznosi 66W. Pod opterećenjem se stvari okreću te GT220 troši podosta više od konkurencije u nižem segmentu, točnije čak 95 W. HD6450 512MB je prva i ujedno najslabija verzija Radeona, miruje s jezgrom na 100MHz te memorijom na 150 MHz (efektivno 300 MHz), a kad se optereti vrijednosti skaču na 625 i 667 (efektivno 1334 MHz). Potrošnja je mala te iznosi 68 W u mirovanju te 81 W pod opterećenjem. Nastavljamo s 6450 karticom zasnovanom na jednakom čipu ali s podosta više memorije (2GB DDR2), te s istim brzinama u mirovanju i pod opterećenjem – jezgra na 100 MHz i memorija na 150 MHz te 625 odnosno 667 MHz (efektivno 1334 MHz). Potrošnja je usprkos većem broju memorijskih čipova iz nekog razloga u mirovanju čak i jedan vat manja nego kod slabije sestre, a pod opterećenjem tri vata veća što iznosi 84 vata. Dolazimo do jačeg čipa HD 6570 s 1GB jednake DDR3 memorije. Brzine u mirovanju se ponavljaju i iste su kao kod prethodnih kartica baziranih na čipovima HD 6450 a to su 100 MHz za jezgru i 150 MHz (efektivno 300MHz) za memoriju. Pod opterećenjem se priča ponavlja te čip i memorija rade na 650 odnosno 667 MHz (efektivno 1334 MHz). Zanimljivo da potrošnja u mirovanju raste tek za par vata u odnosu na kartice iz nižeg razreda odnosno na 70 vata dok se pod opterećenjem uočava veća potrošnja u odnosu na slabije Radeone i premašuje za tri vata potrošnju GT220 kartice. Najjača pasivna kartica HD6670 donosi povećanje potrošnje do 130W pod opterećenjem, srce koje kuca na 800 MHz te ozbiljnu DDR5 memoriju na 1000 MHz (efektivno 4000 MHz). U mirovanju troši svega 70 W što je otprilike jednako potrošnji svih testiranih kartica. Potrošnja pod opterećenjem raste značajnih 30-ak vata u odnosu na ostale kartice. Ako pogledamo specifikacije, obje Radeon kartice HD6670 i HD 6570 sadrže jednak broj tranzistora 720 milijuna i jednaku količinu memorije od 1GB ali različitog tipa pa se nameće zaključak da GDDR5 memorijski čipovi troše značajno više struje.

Temperature
Idle (°C)
GT220 30    HD 6670 GDDR5 1GB 31    HD 6450 DDR3 512MB 37    HD 6450 DDR3 2GB 37    HD 6570 DDR3 1GB 38      0 3 5 7 0
Load (°C)
HD 6450 DDR3 512MB 63    HD 6450 DDR3 2GB 63    HD 6670 GDDR5 1GB 66    GT220 70    HD 6570 DDR3 1GB 70      0 3 5 7 0

 

Temperature pod opterećenjem smo očitali nakon deset minutnog testa u FurMarku-u s uključenom opcijom Xtreme burn-in. Normalne radne temperature za AMD 6000 seriju čipova su između 45 i 72 °C, a maksimalna dozvoljena temperatura je čak 90 °C. Veliki hladnjak kod GT220 donosi pobjedu ovoj kartici s postignutom temperaturom u mirovanju od samo 30 °C. Pod opterećenjem GeForce čip troši puno više struje no ipak spomenuti veliki hladnjak drži temperature pod kontrolom na 70°C. Radeoni HD6450 dolaze s potpuno jednakim hladnjacima pa su takve i temperature – potpuno jednake. U odnosu na GeForce GT220 u mirovanju su nešto više a pod opterećenjem za isti iznos manje - 7°C. Temperature u mirovanju kod HD 6670 kartice zorno kazuju o kakvom se kapacitetu hladnjaka ovdje radi. Najjači grafički čip s ovako kvalitetno riješenim hlađenjem donosi niske temperature jedva 4,5 stupnja iznad temperature okoline. Dvocijevno hlađenje kod HD 6670 u odnosu na jednocijevno kod HD 6570 donosi i nešto niže temperature iako se radi o moćnijem čipu.

 

Pregled multimedijalnih mogućnosti

Poznato nam je da su grafičke kartice za HTPC sustave ili čak i mATX konfiguracije, uobičajeno niskog profila obzirom da postoje ograničenja prostora odnosno smještaja komponenti u kućištima za ove namjene. Obje Radeon HD 6450 kartice koje smo testirali upravo dolaze u nisko profilnoj izvedbi što je lako prepoznatljivo po užoj tiskanoj pločici i kabelu koji povezuje VGA izlaz na kartici sa priključkom na stražnjoj pločici kartice. Ostale kartice su prilično visokog profila zbog povelikih gabarita hladnjaka te njihova podobnost za HTPC kućišta dolaze u pitanje. Što se tiče priključaka odnosno audio-video izlaza, sve kartice imaju DVI, VGA te HDMI izlaze, a samo HD 6670 nema VGA izlaz već  ozbiljniji Display port. Da korisnici VGA ulaza monitora ne bi ostali zakinuti, ova grafička kartica dolazi  sa dodatnim DVI-VGA adapterom. Provjerili smo multimedijske sposobnosti streamingom na Youtube, u VLC-u smo gledali razne formate videa sa titlovima i bez titlova, od Xvida do MPEG-4 u 1080p rezoluciji te druge. Prema dokumentaciji koja objašnjava razvoj AMD-ove video tehnologije odnosno UVD (Unified Video Decoder) počevši od davnih HD2600 i HD 2400 serija kartica u koje je ugrađena prva generacija UVD tehnologije (VC-1 i H.264), druge generacije (MPEG-2) pa do aktualne treće generacije (MVC i MPEG-2), ova tehnologija preuzima zadaću obrade video materijala te oslobađa glavni procesor sustava. Druga važna tehnologija za prikaz video materijala predstavljena je 2009. godine a to je AVT (Accelerated Video Transcoding) arhitektura gdje se kombinacijom hardverskih i softverskih mogućnosti  ubrzava konvertiranje H.264 ili MPEG-2 video materijala u neki od ta dva formata. Više o ovim i drugim tehnologijama možete pročitati i sami u članku na AMD-ovim stranicama.

Nešto slično je NVIDIA ugradila u GeForce kartice tako da i kod GT220 postoji hardverska akceleracija H.264, VC-1, WMV, DivX, MPEG-2 i MPEG-4 i tehnologija nazvana PureVideo HD za izvođenje i poboljšanje kvalitete prikaza video materijala.

Reprodukcija i (de)kodiranje

Jednostavnim praćenjem Windows upravitelja zadataka i trake performansi te koristeći VLC za prikaz video materijala, došli smo do sljedećih rezultata:

- H264-MPEG-4 AVC na 915x512 opterećuje CPU do 1%
- H264-MPEG-4 AVC na 1280x720 (720p) opterećuje CPU do 3-4%
- H264-MPEG-4 AVC na 1920x800 (1080p) opterećuje CPU 3-7%
- MPEG-4 Video (Xvid) na 640x352 opterećuje CPU 0%
- MPEG-1/2 (DVD sa optičkog čitača) na 720x576 opterećuje CPU 5-9%
- Windows Media Video VC1 (WVC1) na 1280x720 opterećuje CPU 1-2%

Mogućnosti konvertiranja video materijala provjerili smo alatom FormatFactory koristeći Wildlife.wmv datoteku koja dolazi uz Windows OS te smo dobili sljedeće rezultate:
- Wmv u Avi koristi oko 50% CPU resursa

Avi u MP4 (za mobilni uređaj – 320x240): 64%

- Wmv u MP4 koristi 35% CPU resursa
- Wmv u MKV koristi 100% CPU resursa !
- MP4 u Avi koristi do 55% CPU resursa

Trebamo napomenuti da su ovi rezultati dobiveni prilikom korištenja najslabije pasivne kartice na testu Radeon HD 6450 sa 512MB DDR3, a postotak zauzetosti odnosi se na prosjek koji obuhvaća sve jezgre. Zgodno je što Radeon kartice imaju mogućnost podešavanja video prikaza u Catalyst Control Center-u, a tu su osnovne postavke svjetline, kontrasta, boje itd. preko naprednih postavki boje te kvalitete video prikaza.

Prije svega ove su grafičke kartice impresivne zbog svog potpuno nečujnog rada, ali s druge strane tišinu treba dodatno platiti u odnosu na referentne modele. Pa ipak, svaki multimedijski HTPC sustav iziskuje što tiši rad za nesmetani doživljaj slike i zvuka te je pasivnom izvedbom već osigurano pola puta do ispunjenja tog cilja. Što se performansi u igrama tiče, budimo realni, u doba kad se koristimo ekranima visoke HD rezolucije i DX11 tehnologijom, teselacije, naprednih sjenčanja i zaglađivanja, nije neki gušt smanjivati prirodnu rezoluciju i detalje koje igre nude na minimum jer takva ušteda može nagrditi igru do te mjere da izgleda ružno. Obzirom na integriranu grafiku u današnjim procesorima, posebno u novim AMD-ovim procesorima, dolazimo do upitne isplativosti nabave dodatnih grafičkih kartica slabijih GPU-ova (č: Low-end) koje ne doprinose značajno boljitku u igrama. Nameće se logičan zaključak da se za slične iznose mogu nabaviti dvostruko jače kartice referentnog dizajna ali koje ne pripadaju segmentu pasivnih kartica i HTPC-a koji mi ovdje razmatramo, kao npr. AMD HD 6750 ili GT 440. Pa ipak za igrače koji se služe ekranima nižih rezolucija željnih tišine mogu poslužiti i pasivne kartice ali u tom slučaju treba birati najjače modele. Izgleda kao da visoke rezolucije i pasivno hlađene grafičke kartice ne idu zajedno no ipak su nezamjenjive kod korisnika popularnih multimedijskih kućnih računala (HTPC) jer odrađuju posao savršeno. Što se tiče multimedijskih mogućnosti, kartice su potpuno spremne reproducirati i dekodirati vaše video materijale bez trzavica, asinkronizacijskih epizoda sa zvukom i sličnih neželjenih pojava prilikom multimedijskih seansi. Koji god format, kodek i kvalitetu odabrali, očito je kako moderne grafičke kartice s dodatnim namjenskim čipovima žvaču multimediju ko od šale. Zahvaljujući HDMI izlazima koje redovito nalazimo kod svake kartice, mogućnost prikaza na velikom ekranu je vama na usluzi.

Potrošnja kartica u mirovanju pokazala se izvrsnom i ujednačenom kao i kod većine kartica pod opterećenjem osim kod najjače HD 6670 zbog veće potrošnje GDDR5 memorije. Uglavnom, kao što smo i pretpostavljali, potrošnja kod kartica niže i srednje klase ne predstavlja razlog za brigu oko snage napajanja jer očito 130W koliko smo maksimalno izmjerili može pružiti većina napajanja. Temperature su u mirovanju također bile izvrsne, a razlike su vidljive ovisno o veličini hladnjaka. Pod opterećenjem se pokazalo da usprkos dosta većem hladnjaku, GT220 čip se voli zagrijati u odnosu na konkurenciju HD 6450. Nadalje, najjača kartica na testu HD6670 se zahvaljujući velikom hladnjaku s dvocijevnim hlađenjem manje grije od slabije HD 6570. Možda se pitate gdje su rezultati overclockinga? Smatrali smo naravno kako nema smisla overclokirati pasivno hlađene kartice jer bi to vrlo brzo dovelo do pregrijavanja. Nakon svega izrečenog u zaključku ostaje dojam da su ULTIMATE kartice zaista vrhunski proizvodi u nižem srednjem segmentu ali za koje treba izdvojiti nešto više novaca, dok u nižem segmentu GeForce GT220 stoji malo bolje od konkurencije ali je i osjetno skuplja. Ljubitelji multimedije imaju laganu odluku – nabavite koju god vam karticu drago, i najjeftinija može sve, a posebno ako možda planirate sastaviti HTPC tada slobodno odaberite HD 6450 s 512MB DDR3. Za povremene nezahtjevne igrače ostaje kao jedini pasivni izbor HD 6670 ULTIMATE jer može dobro potegnuti s ponekim detaljom manje. Kompromis je pričekati neki od GeForce modela koji se pojavljuju.