Intel je napokon lansirao procesor s potpuno novom arhitekturom – Intel Pentium
4. Intel je odustao od stare P6 arhitekture prvi put viđene na Pentium Pro procesoru
i napravio nešto novo.

Od tvrtke Senso dobili smo na testiranje
cjelokupni P4 sistem – od kućišta do grafičke kartice. Sistem je došao s GeForce2
MX karticom koju smo zamijenili s ASUS V7700 GeForce2 GTS karticom. Imati Pentium
4 i karticu tipa MX je kao da imaš Sava gume na Porscheu. Uz računalo smo dobili
i dva diska – jedan s Windows 2000 Pro operativnim sistemom i drugi s Win ME.
Tokom testiranja ME nam je zadao dosta problema pa smo ga zamijenili pouzdanijim
Win 98SE. Tvrtka Senso već dugo surađuje s
Intelom i uživa status Intel Premier Provider-a, tako da ne čudi da su prvi
u Hrvatskoj dobili P4 procesor s odgovorajućom pločom i RAMBUS memorijom.

Što je to Pentium 4?

Tvorničke specifikacije:

  • Takt: 1.3, 1,4, 1.5GHz
  • Proizvodna tehnologija: .18 mikrona
  • Veličina: 217 mm^2
  • Cache memorija: 8kB L1 data cache, 12kB micro-op cache, 256kB L2 cache
  • FSB (Front Side Bus): efektivno 400MHz, bandwidth 3,2GB/s
  • NetBurst tehnologija:
      • Hyper Pipelined Technology – 20 superskalarnih pipelinea umjesto
        dosadašnjih 10
      • Rapid Execution Engine – ALU radi na dvostrukoj frekvenciji (ALU na
        3GHz ako je P4 na 1.5GHz) s manjom latencijom
      • Execution Trace Cache – smanjuje pipeline latenciju
      • 400MHz FSB
    • Ostala unapređenja:
      • Advanced Dynamic Execution
      • Advanced Transfer Cache
      • Enhanced Floating-Point/Multimedia Unit – 128-bitni
      • Streaming SIMD Extensions 2 – 144 novih instrukcija, istovremeno dvije
        64-bitne SIMD-INT i dvije SIMD-FP operacije
  • Interface: Socket-423

Pentium 4 pokreće nova NetBurst tehnologija koja se bazično sastoji od četiri
stvari, a to su Hyper Pipelined Technology, Rapid Execution Engine, Execution
Trace Cache i sistematska sabirnica od 400MHz (quad pumped). Uz te četiri nove
tehnologije Pentium 4 donosi i još dodatna četiri poboljšanja – Advanced Dynamic
Execution, Advanced Transfer Cache, Enhanced Floating-Point & Multimedia
Unit te Streaming SIMD Extensions 2. Ukratko ćemo opisati sve ove tehnologije
i poboljšanja, iako ekipi PC Eksperta nije previše bitno što radi što u teoriji,
već kakvi su rezultati.

Hyper Pipelined Technology donosi 20 superskalarnih pipelinea
veće dubine (umjesto 10 koliko ih ima na P6) koje omogućuju realno iskorištavanje
visokog takta na kojem P4 radi.

Pipeline

Rapid Execution Engine je tehnologija koja omogućuje da ALU jedinice
rade na taktu dvostrukom od jezgre Pentiuma 4 pri čemu se smanjuje latencija,
a povećavaju performanse.

Execution Trace Cache hrani cijeli engine pri čemu miče IA-32 dekoder
iz glavnog toka operacija te time dodatno smanjuje latenciju.

400MHz FSB je ustvari quad pumped FSB od 100MHz (tj. 4x100MHz). Zajedno
s RAMBUS memorijom koju koristi Pentium 4 omogućuje izuzetno visok memorijski
bandwidth od 3.2GB/s.

Advanced Dynamic Execution omogućuje izvršenje više od 100 instrukcija
u isto vrijeme.

Enhanced Floating-Point & Multimedia Unit je jedinica koja se bavi
floating-point kalkulacijama i napravljena je u 128-bitnoj tehnologiji.

Streaming SIMD Extensions 2 nadogradnja je SSE koji se prvi put pojavio
na Pentium III procesorima i donosi 144 nove instrukcije.

Pentium 4 u slici

Pentium 4 – cijeli sustav

Znamo da su opisi nove tehnologije grozni, no tu se ne može ništa – Engleski
jezik je jezik #1 u svijetu računala, a ne Hrvatski.

Nova arhitektura koju donosi Pentium 4 radi na drukčijem principu nego dosadašnja
P6 arhitektura. Kad bi postojao P4 na 1GHz on bi bio osjetno sporiji nego sadašnji
P3 istog takta, no kako bi se takt povećavao tako bi se i slika mijenjala –
Pentium 4 bi postojao sve brži i brži. Razlog tome su ALU i ostale jedinice
koje rade na dvostrukom taktu od jezgre, tj. ako se Pentiumu 4 podigne brzina
za 100MHz, nekim dijelovima je to povećanje od 200MHz. U isto vrijeme bi promašaji
branch predictora Pentiuma 4 imali manji utjecaj na performanse (branch predictor
na Pentiumu 4 ima osjetno teži posao nego kod P6 aritekture zbog duplo većeg
broja pipelinea – 20 umjesto dosadašnjih 10). U neku ruku nam se čini
da je Intel posegnuo za tehnologijom koja bi zadovoljila marketing – što većim
radnim taktom. Većina kupaca računala, kod nas a tako i u svijetu, misli da
je jedini pokazatelj brzine radni takt procesora. Takvi neupućeni kupci jednostavno
ne znaju da 1MHz nije uvijek 1MHz te da i ostale komponente igraju ulogu – od
grafičke kartice i memorije pa do matične ploče i hard diska.