Round-up video kartica za 2005 godinu – Part II mainstream

Nakon testa skupljih kartica, vrijeme je da pogledamo kako stvari stoje u vjerojatno najzanimljivijem, mainstream segmentu kojem se unutar nekoliko zadnjih mjeseci pridružila nova generacija grafičkih kartica – GeForceovi 6600 i Radeoni X700. Srednji segment grafičkih kartica najzanimljivi je većini korisnika budući da njemu pripadaju kartice sa relativno niskom cijenom, ali prihvatljivim performansama. Drugim riječima – sa mainstream karticama je u pravilu moguće igrati sadašnje i većinu budućih igara sa visokim detaljima u srednjoj rezoluciji (danas je to 1024×768).

Kartice koje smo skupili za test prema cijeni se mogu podijeliti u dvije grupe:

• Jeftinije mainstream kartice – prosječna cijena od 700 do 1200 kn
  
  • ATI Radeon 9600 Pro
  • ATI Radeon 9600XT
  • nVidia GeForce 6600
  • Radeon X600 Pro
• Skuplje mainstream kartice – prosječna cijena od 1200 do 1700 kn
  • ATI Radeon 9800SE
  • ATI Radeon X600XT
  • ATI Radeon X700
  • ATI Radeon X700 Pro
  • nVidia GeForce FX5900
  • nVidia GeForce FX5900XT
  • nVidia GeForce 6600GT
• Mainstream kartice koje pomalo ispadaju iz cjenovnih okvira:
  
  • ATI Radeon 9800 Pro
  • ATI Radeon X700XT

FX-ova 5700 nažalost nema, ali to i nije preveliki problem budući da dotične kartice kao i svi GeForceovi FX nemaju blistave performanse u DirectX 9 igrama (npr. Half Life 2 i Farcry).

Prije nego što krenemo sa rezultatima testova valja reći ponešto o arhitekturi i mogućnostima pojedinih serija grafičkih kartica. Ovaj put ćemo krenuti sa kontraverznom linijom nVidijinih FX čipova.

GeForce FX

GeForce FX linija dizajnirana je da zamijeni vrlo uspješne GeForce 4 kartice. Premda su FX-ice bile dizajnirane sa namjerom da podržavaju DirectX 9 API, nVidia je za vrijeme njihovog razvoja napravila veliku grešku te nije prisustvovala na ranim sastancima sa Microsoftom na kojima su se određivale osnovne specifikacije novog DirectX-a. Tu je priliku iskoristio ATI i pogurao razvoj novog API-a u smjeru koji je više odgovarao arhitekturi njihovih grafičkih kartica. Dok je ATI nastavio sa razvojem svojih čipova točno prema novom standardu, nVidia je određene specifikacije morala aproksimirati. Rezultat ove rabote su FX-ice, grafički čipovi s kojima je nVidia prvi put izgubila obraz u očima korisnika. Premda su FX-ice adekvatno izvršavale kod starijih DX8 aplikacija, tadašnji DirectX 9 testovi pokazivali su da će FX-ice doslovno umirati u modernim igrama koje su bazirane na DX9 API-u.

Trenutno je, ugrubo rečeno, moguće kupiti dvije vrste kartica baziranih na FX liniji čipova. Riječ o GeForceovima FX5700 i FX5900. FX5700 je originalno zamišljen kao osvježenje za nVidijinu mainstream klasu kartica dok su FX-ovi 5900 dizajnirani kao high-end kartice. Danas obje vrste kartica pripadaju mainstream klasi, kako performansama, tako i cijenom. FX-ice koje je danas moguće kupiti u trgovinama su GF FX5900XT, GF FX5700 i GF FX5700LE (čuvajte se FX5700LE kartica sa 64-bitnom memorijskom sabirnicom). Mala napomena što se tiče zahtjeva za energijom – FX-ovi 5900 trebaju dodatni molex konektor.

Više o dotičnim karticama pročitajte ovdje: FX5900, FX5900XT, FX5700.

Sve je navedene kartice moguće poprilično fino overclockirati, a prema našim testovima u prosjeku je najviše moguće overclockirati FX-ove 5700LE. Naravno, tu je i trik sa flashanjem BIOS-a jačih kartica. Pomoću njega je iz FX-ica 5900 vrlo lako moguće dobiti jače FX5950 Ultra modele.