nVidijina nova serija grafičkih kartica nije uopće toliko nova. Zapravo se radi o logičnom koraku naprijed u odnosu na postojeće grafičke čipove koje nVidia ima na tržištu, uz pomoć 90-nanometarskog proizvodnog procesa. Kao što se moglo pretpostaviti, firma je napokon sve svoje klase GPU prebacila na finiji proizvodni proces što bi trebalo osigurati nižu potrošnju, više taktove i veću iskoristivost pojedinog wafera.

Prije nego što se bacimo na komentiranje arhitekture novog čipa, spomenimo par vrlo zanimljivih stvari koje se tiču njegovih fizičkih karakteristika. U odnosu na svojeg prethodnika, GeForce 7800 GTX (512), novi čip ima manje tranzistora, 278 milijuna u odnosu na 302 milijuna. Ovo je također osjetno manji broj tranzistora u odnosu na ATI-jev R580 odnosno X1900 XTX koji zbog velikog broja pixel shaderskih procesora, velikog broja registara i složenog memorijskog kontrolera ima čak 384 milijuna tranzistora. Smanjenje broja tranzistora postignuto je optimizacijom postojeće arhitekture odnosno micanjem redudantnih logičkih jedinica u čipu.

S obzirom na to da broj tranzistora direktno utječe na fizičku veličinu čipa, nije ni čudo da GF 7900 GTX osjetno manji čip od čipa 7800 GTX i Radeona X1900 XTX. Konkretno, površina Radeona X1900 XTX je 1,8 puta veća od površine GeForce 7900 GTX što je izuzetna velika razlika i prednost za nVidijinu što se tiče proizvodnih mogućnosti. Premda kartice bazirane na ovim čipovima koštaju otprilike jednako, jasno da će nVidija na kraju po svakoj kartici imati veću zaradu.

  GeForce 7800 GTX 512 GeForce 7900 GTX Radeon X1900 XTX
Takt GPU-a
550 MHz
650 MHz
650 MHz
Takt mem.
850 MHz
800 MHz
775 MHz
Količina mem.
512 MB
512 MB
512 MB
PS
24
24
48
VS
8
8
8
Broj tranzistora
302 mil.
278 mil.
384 mil.
Površina čipa
334 mm˛
196 mm˛
352 mm˛

Što se tiče arhitekturalnih razlika u odnosu na prethodnu generaciju kartica, praktički ih i nema. I dalje je su tu 24 pixel shaderska cjevovoda u kombinaciji s 8 vertex shaderskih jedinica i 16 jedinica za teskturiranje (ROP). Kao što ste mogli vidjeti u gornjoj tablici, takt GPU-a je osjetno povišen u odnosu na 7800 GTX 512, a posebno u odnosu na obični 7800 GTX, pa "srce" novog GeForcea kuca na čak 650 MHz. Konfiguracija memorije je ostala vrlo slična pa je tu 512 MB GDDR3 memorije koja radi na taktu od 800 MHz. Dakle, nešto sporija memoriju u odnosu na 850-megahercni GDDR3 koji se nalazi na 7800 GTX 512. Prema službenim informacijama, nVidia je na novom čipu uspjela unaprijediti brzinu FP16 blendinga (koji se rabi pri HDR-u) te latencije i brzinu jedinica za teksturiranje.

Ono što se pak nije desilo je povećanje pixel shaderskih cjevovoda ili bilo kakve veće promjene u arhitekturi čipa. Tako i dalje nema dedicirane jedinice za dinamičko grananje što u teoriji znači lošije performanse s SM3.0 kodom, a nije ništa učinjeno niti po pitanju kvalitet slike. S tim u prvom redu mislimo na algoritam za anisotropic filtering koji je i dalje ovisan o kutu, za razliku od ATI-jevog invarijantnog. Nije implementirana niti mogućnost istovremenog korištenja HDR-a i AA algoritama s čime se hvali ATI-jeva arhitektura. Pri predstavljanju novih kartica na CeBIT-u, nVidia se je kao primjer HDR igre prikazala Valveov Lost Coast demo koji, ruku na srce, ne rabi pravi HDR koji je nVidia dizala u nebo s predstavljanjem GeForcea 6 i implementacija HDR-a u Farcry. HDR u Valveovom uratku podržavaju sve DX9 kompatibilne kartice, tako da jedini problem ostaju samo sirove performanse pojedinog rješenja.

I ATI-jevo i nVidijino rješenje visoke klase imaju dovoljno performansi da "voze" Lost Coast s uključenim HDR-om i antialiasingom, no isto se ne može reći za "pravi" HDR imeplementiran preko OpenEXR formata. Već smo vidjeli da ovakav HDR izgleda fenomenalno, ali da osjetno snižava performanse tako da je pitanje tko će ga uopće rabiti na postojećim grafičkim karticama. Odluka o tipu korištenog HDR zapravo i nije u rukama proizvođača čipova već programera koji rade na razvoju 3D enginea, a oni će izabrati onaj tip koji im daje najviše fleksibilnosti odnosno najbolji omjer kvalitete slike i performansi. Ono što je bitno naglasiti je da nVidijino rješenje prema tehničkim specifikacijama inferiornije u odnosu na ATI-jevo. Koliko će to biti bitno u praksi, tek treba vidjeti.

Zadnja važnija stavka vezana uz GeForce 7900 GTX je implementacija duplih dual-link DVI transmitera koji podržavaju monstruozno velike monitore kao što je npr. Dellov 30-inčni model (maks. rez. 2560×1600). 7800 GTX je imao samo jedan ovakav transmiter dok je drugi bio klasičan. Implementacija duplih dual-link DVI transmitera znači da su sada nVidijine kartice, u ovom kontekstu, rame uz rame s ATI-jevima. Tu je također podrška za hardversku akceleraciju dekodiranja H.264 formata preko programabilnog PureVideo enginea. Stvar radi, no ne čudotvorno tako da je smanjenje opterećenja CPU-a negdje oko 30-35%.