12 stvari koje treba znati prije kupnje televizora

S vremenom se pojavljuju sve novije tehnologije i koncepti koji mnogima nisu odmah jasni. Zbog toga lako može doći do nesporazuma, a razlika između očekivanja i stvarnog iskustva nakon kupnje zna biti ogromna. Je li skuplje uvijek bolje? Znači li veći broj “moćnih” specifikacija automatski bolji uređaj? Ako se krene naslijepo, lako se potroši puno novca, a rezultat – razočaranje. U nastavku donosimo 10 ključnih savjeta koji vam mogu pomoći da pronađeš televizor koji stvarno odgovara vašim potrebama.

Kako odabrati televizor koji odgovara baš tebi?

Televizor nije “fast fashion” stvar koju često mijenjaš. Odabir treba biti promišljen, jer različiti ljudi imaju različite potrebe:

• Starije osobe: Jednostavno sučelje, veliki font, visoka rezolucija i funkcije za zaštitu očiju.
• Djeca: Obrazovni sadržaji, interaktivnost, zaštita od plavog svjetla.
• Ljubitelji filmova: Visoka rezolucija, HDR, dobar zvuk, veći ekran.
• Gameri: Visoka brzina osvježavanja, niska latencija, podrška za gaming mod.
• Za kućnu zabavu: Dobar zvuk, pametne funkcije i bogat sadržaj (YouTube, Netflix, itd.).
• Uredi i poslovne prostorije: Pouzdanost, stabilnost, brend reputacija, dobra kvaliteta slike.
• Vanjske aktivnosti: Otpornost na vodu, prašinu, udarce i lako prenošenje.

1. Cijena – skuplje ne znači nužno i bolje

Cijena je često prvo na što svi gledamo. Kažu da “što platiš, to dobiješ”, ali kod televizora to ne mora uvijek biti slučaj. Na primjer, 55-inčni TV od  …eura može imati bolju sliku od onog od eura . Neki modeli između 3.000 i 5.000 kuna zapravo nude vrlo slične performanse. Zato unaprijed razmisli koliko si spreman potrošiti i drži se tog budžeta.

2. Online ili fizička trgovina?

Kupnja u fizičkoj trgovini ima svojih prednosti – možeš odmah vidjeti sliku, osjetiti kvalitetu izrade i usporediti više modela uživo. S druge strane, online trgovine često nude bolje cijene, bržu dostavu i dodatne pogodnosti.  Ako kupuješ online, provjeri ima li trgovina dobru reputaciju i obavezno traži račun za garanciju.

3. Veličina – što veće, to bolje (uglavnom)

TV veličina mjeri se po dijagonali (u inčima). Što je veći ekran, to je veći osjećaj “uranjanja” u sadržaj. Danas su modeli od 70+ inča sve češći – ako ti dnevni boravak nije malen, 75 do 85 inča je pun pogodak. Za spavaće sobe idealno je oko 50 inča.

4. Zaslon – ne nasjedaj na marketinške trikove

Često se u oglasima spominju  zvuči fensi izrazi, ali to ne znači automatski bolju sliku. Najveći proizvođači panela su ionako isti, a kvaliteta ovisi više o kontroli kvalitete i obradi slike nego o podrijetlu samog zaslona.

• OLED – Izvrsna slika, savršena crna, ali kraći vijek trajanja.
• LED – Jaka svjetlina, dugotrajni, ali slabiji kontrast.
• LCD – Pristupačan, ali prosječne performanse.

5. HDR – nije magija ako nemaš pravi sadržaj

HDR (High Dynamic Range) može znatno poboljšati kvalitetu slike – bolji kontrasti, življe boje. No da bi to radio kako treba, moraš gledati sadržaj koji je stvarno HDR. Gledanje običnog SDR sadržaja s uključenim HDR-om ponekad čak može izgledati lošije. Podržani standardi su HDR10, Dolby Vision i HLG.

6. Visoka stopa osvježavanja – nije za svakoga

Ako nisi “hardcore” gamer, visoka stopa osvježavanja možda ti nije bitna. Većina filmova i serija snima se u 24–60 FPS, pa nećeš primijetiti razliku. Za tečniji prikaz koristi se MEMC (interpolacija kadrova), ali to ovisi o kvaliteti čipa i softvera. Ako je loše implementirano, može doći do trzanja, zamućenja i sl.

7. Više jezgri ne znači nužno bolje

Osam ili deset jezgri zvuči impresivno, ali pazi – radi se o CPU, GPU, pa čak i VPU jezgrama. Važno je kako su optimizirane, a ne samo broj. Ne daj se impresionirati velikim brojkama bez konteksta.

8. Zvuk – ne zaboravi na uši

Zvuk je često zanemaren pri kupnji. Mnogi televizori imaju slabije zvučnike radi niže cijene. Čak i kad je “subwoofer” ugrađen, često je to samo marketing. Ako voliš dobar zvuk, uzmi u obzir kupnju soundbara ili vanjskog audio sustava.

9. Materijali – metal znači ozbiljnost

Većina jeftinijih TV-a koristi plastiku, dok skuplji modeli dolaze s metalnim kućištima – bolja izrada, bolja čvrstoća, bolje hlađenje. Ako želiš uređaj koji i izgleda premium, biraj metal ili kombinaciju metala i plastike.

10. Premium televizor? Evo što treba gledati

Za vrhunski doživljaj – QLED, OLED ili MiniLED su top izbor. Obrati pažnju na svjetlinu, boje, točnost prikaza, brzinu osvježavanja. Uz to, tanko kućište, metalni dizajn i kvalitetan vanjski zvuk dodatno podižu razinu. Za istinske zaljubljenike u AV doživljaj – uzmi ono što ispunjava sve stavke.

11. Pametne funkcije

Smart TV funkcije omogućuju gledanje sadržaja putem interneta, glasovno upravljanje, aplikacije i više. Ako ti budžet to dopušta, uzmi model s jakim smart opcijama.

12, Marka i postprodajna podrška

Poznate marke obično znače bolju kvalitetu i bolju korisničku podršku. Ako ti je sigurnost važna, biraj renomirane proizvođače.

Ako ste pročitali sve do kraja – svaka čast! Sad ste  spremni donijeti pametnu odluku i uzeti televizor koji neće razočarati.

Danas gotovo svaki novi automobil, posebno električni modeli, dolazi s velikim zaslonima osjetljivima na dodir. Proizvođači sve više zamjenjuju klasične fizičke tipke ekranima, nastojeći postići čišći, moderniji izgled kabine. No pitanje ostaje – je li ovakav pristup stvarno praktičniji ili je samo vizualno privlačan? Kako bi to provjerio, švedski automobilski magazin Vi Bilägare proveo je zanimljiv eksperiment. Usporedili su 11 modernih vozila opremljenih touchscreen tehnologijom s jednim “starcem” – Volvom V70, opremljenim tradicionalnim fizičkim tipkama.

Vozači su u vožnji morali izvršiti niz zadataka: uključiti grijanje sjedala, povisiti temperaturu za 2 stupnja, aktivirati odmagljivanje, pronaći određeni radio kanal, resetirati putno računalo i smanjiti svjetlinu instrumenata. Sve to, bez zaustavljanja, pri brzini od 110 km/h. Rezultati? Volvo V70 je briljirao – sve zadatke je riješio za oko 10 sekundi, prelazeći pritom tek 300 metara. Nasuprot tome, neki od modernih automobila trebali su i više od 40 sekundi, pri čemu su prešli više od 1,3 kilometra. Samo dva automobila uspjela su završiti zadatke unutar 20 sekundi. Iako su zasloni sveprisutni, eksperiment je pokazao da fizičke tipke omogućuju bržu i sigurniju interakciju, jer ih možete koristiti bez da skidate pogled s ceste. Čak i vozači koji su već upoznati s touchscreen sučeljima trebali su dvostruko više vremena nego s tipkama.

Je li groznica dodira prošla? Vraćaju li se fizički gumbi?

U zadnjih desetak godina, dodirni zasloni osvojili su gotovo sve uređaje – od telefona do hladnjaka, pa tako i automobile. No, čini se da se s vremenom javlja i svojevrsni “umor od dodira”. Sve je više korisnika koji žele jednostavnije, opipljive kontrole. “Re-buttonization” – kako je to nazvao Wall Street Journal – polako postaje novi trend. Jedna od ključnih osoba koja proučava ovaj fenomen je Rachel Plotnick, profesorica s američkog sveučilišta Indiana. Ona godinama istražuje kulturu gumba i njihovu povezanost s ljudskom interakcijom. U svojoj knjizi “Power Button: A History of Pleasure, Panic, and the Politics of Pushing” pokazuje da gumbi nisu samo tehnički detalj – oni predstavljaju i osjećaj kontrole, udobnosti i sigurnosti. Plotnick ističe kako su ekrani sjajni za prikaz složenih informacija, ali fizički gumbi su nenadmašni kad treba brzo i precizno reagirati – primjerice, tijekom vožnje ili pri upotrebi medicinske opreme. “Prednost gumba je što ih možete ‘osjetiti’ i bez gledanja,” kaže Plotnick. “Dodirni zasloni zahtijevaju pogled, fokus i često višestruke dodire za jednu radnju.”

Zašto se gumbi vraćaju?

Osim praktičnih razloga, gumbi nude i nešto što ekrani teško mogu – stvarni fizički kontakt. Bilo da je riječ o okretanju kotačića za glasnoću ili pritisku tipke za svjetla, korisnici često vole osjećaj kontrole koji pruža fizički dodir. Gumbi su također daleko pristupačniji za osobe s oštećenjem vida. Unatoč pomoći glasovnih asistenata poput Alexe ili Siri, zasloni ostaju prvenstveno vizualna sučelja. Fizičke tipke, s druge strane, omogućuju rad na temelju osjećaja, što je mnogima neprocjenjivo. Tehnološki divovi to sve više prepoznaju – Apple je, primjerice, na iPhoneu 16 dodao nove fizičke tipke. Automobilski proizvođači poput Volkswagena i BMW-a također su počeli vraćati fizičke kontrole na svoje nove modele.

Gumbi vs. zasloni: nije ili-ili, nego i-i

Rachel Plotnick smatra da fizički gumbi i zasloni osjetljivi na dodir nisu nužno suparnici. “Radi se o suživotu,” kaže. “U određenim situacijama dodir ima smisla, ali u mnogima je jednostavan, prepoznatljiv gumb daleko bolja opcija.” Ona surađuje i s tehnološkim tvrtkama na dizajnu funkcionalnijih sučelja – uključujući i uređaje poput defibrilatora, gdje brzina i jasnoća gumba mogu spasiti život. Na kraju, povratak gumba nije samo nostalgičan trend. On predstavlja sve veći zahtjev korisnika za jednostavnošću, sigurnošću i taktilnim iskustvom. U vremenu kad je sve “pametno”, ljudi sve više cijene ono što je – intuitivno.

Milijuni ljudi diljem svijeta koristili su stotine različitih web-aplikacija koje su imale puni pristup njihovim datotekama na Microsoftovom OneDriveu – i to često bez da su toga bili svjesni. Na problem su upozorili stručnjaci iz tvrtke Oasis Security, a vijest je objavio portal Dark Reading.

Glavni problem leži u dozvolama koje koristi OneDrive File Picker – alat koji aplikacijama trećih strana omogućuje pristup OneDrive sadržaju. Iako bi bilo logično da aplikacije dobiju pristup samo jednoj određenoj datoteci, mehanizam zapravo otvara vrata cijelom korisničkom prostoru na oblaku. Neke od popularnih aplikacija koje koriste ovaj mehanizam su Slack, Trello i ChatGPT. Ako korisnik putem neke od tih aplikacija otvori datoteku s OneDrivea, aplikacija može (i dalje) imati pristup svim ostalim datotekama – bez dodatnog pitanja ili upozorenja.

Kako biste se zaštitili, preporučuje se da onemogućite pristup neprovjerenim aplikacijama ili barem izbjegavate pohranjivanje osjetljivih podataka u oblaku.

“File Picker u svojoj službenoj verziji traži pristup cijelom OneDrive računu, čak i ako se preuzima samo jedna datoteka. Korisnici moraju dati pristanak, ali jezik upozorenja je zbunjujuć i ne otkriva koliki pristup zapravo daju. Zbog toga su korisnici ranjivi na sigurnosne prijetnje”, objasnili su iz Oasisa. Zbog toga bi svaka organizacija – bilo firma ili škola – koja koristi aplikacije trećih strana povezane s OneDriveom mogla nenamjerno izložiti podatke riziku. Napadači bi mogli iskoristiti tu ranjivost za krađu, mijenjanje ili čak šifriranje podataka. Situaciju dodatno pogoršava to što nova verzija File Pickera traži da se autentifikacija vrši putem alata koji koristi podatke iz preglednika – što napade čini još opasnijima.

Napadači, koristeći tzv. “token”, mogu čak i dugoročno zadržati pristup korisničkim datotekama.

File Picker je inače JavaScript alat koji programerima omogućuje da svoje aplikacije povežu s OneDriveom – korisnici mogu birati, spremati, dijeliti ili preuzimati datoteke. No, zbog ranjivosti u OAuth sustavu za autentifikaciju, aplikacije dobivaju više pristupa nego što bi trebale. Microsoft se o ovom problemu zasad nije oglasio.

Apple se ponovno našao na nišanu Europske komisije, ovoga puta zbog toga što njegova pravila za App Store još uvijek nisu u skladu s europskim Zakonom o digitalnim tržištima (DMA). EK je tvrtki dala rok od 30 dana da stvari dovede u red – u suprotnom, slijede dodatne kazne koje će rasti iz dana u dan.

Do nedavno je Apple inzistirao da sve kupnje unutar aplikacija moraju prolaziti isključivo kroz njihov sustav plaćanja, uz naknadu od 15 do 30 posto. Programerima nije bilo dopušteno ni spomenuti druge opcije. Zbog toga je Apple već u ožujku ove godine kažnjen s 500 milijuna eura – EK je odlučila da takvo ponašanje ograničava konkurenciju jer korisnicima nije dopušteno birati jeftiniji način plaćanja. Slična praksa već je zabranjena i u SAD-u, primjerice u poznatom sporu s Epic Gamesom. U pokušaju da izbjegne nove kazne, Apple je u ožujku 2024. uveo niz promjena – u Europi sada dozvoljava da se aplikacije nude i putem alternativnih trgovina. Međutim, i dalje zadržava naknade za transakcije koje se odvijaju izvan App Storea, što Komisiji nije prihvatljivo.U Appleovoj trenutnoj praksi, kada korisnik klikne na vanjsku vezu za plaćanje u aplikaciji, sustav će iskočiti upit za odlazak na vanjsku web stranicu, a Apple neće biti odgovoran za privatnost i sigurnost transakcija ove veze, pa je Europska komisija utvrdila da je u nekim slučajevima korisnik vođen da vjeruje da postoje rizici i zabrinutosti u vezi s transakcijama putem vanjskih poveznica, zapravo, kako bi se korisnicima omogućilo da nastave koristiti Appleove alate za trgovanje. Prema EK-u, preusmjeravanje korisnika na vanjske načine plaćanja ne bi smjelo koštati ništa: “Cijena za programere za preusmjeravanje korisnika trebala bi biti nula.” Apple pak tvrdi da je njihova obveza samo “dozvoliti” korištenje alternativnih načina plaćanja, ali ne nužno i pomoći u njihovoj tehničkoj provedbi. EK se s time ne slaže.

20. godišnjica Appleovog mobitela – novi dizajn i puno stakla

Čini se da Meta ograničava korištenje Appleove usluge

Malo smo zabrinuti za budućnost Applea

Odluka je Appleu službeno uručena u travnju, a tvrtka je imala 60 dana da reagira. Sada im je ostalo još samo 30 – i situacija postaje ozbiljna.Europska komisija je u relevantnom priopćenju istaknula da će, ako Apple ne napravi daljnja poboljšanja, ponovno izreći kaznu od 5% svojih prihoda na globalnom tržištu. U svom naknadnom odgovoru, Apple je izrazio razočaranje odlukom Europske komisije, istaknuvši da presuda Europske komisije na gotovo 70 stranica ne mjeri Appleovu praksu u razumnom obliku, te je naglasio da Appleove prakse uzimaju u obzir privatnost i sigurnost transakcija korisnika na europskom tržištu, smatrajući da Europska komisija samo želi da Apple svoju tehnologiju pruža besplatno, što pokazuje da ova presuda neće pogodovati tržišnim inovacijama, konkurenciji i razvoju Appleovih proizvoda. Za sada će Apple podnijeti žalbu prije roka 22. lipnja određenog presudom Europske komisije.

U međuvremenu, mnogi programeri već gledaju prema alternativnim rješenjima. Jonas Martins iz Worldlinea, velike europske tvrtke za digitalna plaćanja, izjavio je: “Veliki igrači poput Epica, Spotifya i Patreona već istražuju nove mogućnosti. To će značajno poboljšati iskustvo plaćanja i povećati zaradu programera.”

Umjetna inteligencija (AI) sve više ulazi u učionice – i to brže nego što bismo očekivali. Iako donosi sjajne prilike za personalizirano učenje i olakšavanje nastavnog procesa, tu su i ozbiljna pitanja privatnosti, sigurnosti i etike.

EU i UNESCO aktivno rade na razvoju smjernica kako bi se AI koristio odgovorno u školama. Ove smjernice osmišljene su tako da pomognu svim nastavnicima – bez obzira na to koliko su tech-savvy – da bolje razumiju što AI jest (a što nije), kako utječe na učenike i kako ga primijeniti na siguran i učinkovit način. Cilj je jasan: Europa želi postati zona povjerenja i izvrsnosti u području umjetne inteligencije. AI može pomoći učiteljima u radu, omogućiti učenicima personalizirano učenje i pripremiti ih za svijet koji se brzo mijenja – radna mjesta koja još ne postoje i tehnologije koje tek dolaze.

AI i škole: Prilike i zamke

AI može poboljšati obrazovanje, ali isto tako i zakomplicirati stvari. Djecu se mora učiti kako odgovorno koristiti AI, kako razlikovati stvarnost od deepfake-a, kako prepoznati dezinformacije i kako AI može manipulirati sadržajem koji vide. UNESCO upozorava da se generativna AI uvodi u obrazovne sustave nevjerojatno brzo, bez dovoljno kontrole i regulacije. Za razliku od udžbenika, za koje treba proći mnogo vremena i odobrenja prije nego što se uvedu u škole, AI alati se pojave i koriste praktički preko noći. Zato je hitno potrebna strategija koja će osigurati da AI u obrazovanju ne postane još jedan “divlji zapad”.

Što AI može, a što ne bi smjela?

Neka AI rješenja već su zabranjena u EU – poput biometrijskih sustava koji koriste osjetljive podatke, neselektivnog prikupljanja slika s interneta za baze prepoznavanja lica, pa čak i sustava za prepoznavanje emocija u školama i na radnom mjestu. Također su zabranjeni sustavi koji dodjeljuju “društvene bodove” ili pokušavaju predvidjeti ponašanje na temelju profila osobe. Sve to zvuči kao SF, ali već se događa – zato su regulacije ključne.

AI nije magija: kako zapravo funkcionira?

Najjednostavnije rečeno, AI je skup algoritama koji omogućuju računalima da “misle”, donose odluke i rješavaju zadatke koje bi inače radio čovjek. Već svi poznajemo primjere – Google Assistant, Siri, Alexa… Ali u obrazovanju stvari su malo kompleksnije. Ovdje nije dovoljno da AI “radi posao umjesto nas” – mora to raditi na način koji je siguran, pošten i usmjeren na dobrobit učenika.

Prava pitanja: Tko odlučuje, tko štiti i kako dalje?

Zaštita podataka učenika, etička upotreba tehnologije i jasno definirana pravila – to su stvari koje moramo odmah adresirati. EU AI Act i UNESCO-ove preporuke idu u tom smjeru, ali škole trebaju jasne smjernice, praktične primjere i konkretne alate. Također se preporučuje da se AI alati ne koriste s djecom mlađom od 13 godina – što je trenutno granica na mnogim platformama, ali se često ignorira.

Zaključak: AI je tu da ostane, ali mi biramo kako ćemo ga koristiti

Umjetna inteligencija u školama može biti genijalna stvar – ali samo ako se koristi pametno. Treba nam balans između inovacije i zaštite prava učenika. AI može pomoći učiteljima, otvoriti nova vrata za učenje, ali ne smije preuzeti kontrolu nad obrazovanjem. U suprotnom, riskiramo da škole postanu poligon za eksperimentiranje tehnoloških divova, umjesto sigurno mjesto za razvoj djece.
Posjetite: UNESCO o AI u obrazovanju Ili pročitajte: UNESCO Preporuka o etici AI-ja

ASRock se našao u nezgodnoj situaciji – njihove matične ploče navodno mogu oštetiti AMD-ove Ryzen 9000 procesore. Prvo je na to upozorio YouTube kanal Tech Yes City, a zatim je priču dodatno rasvijetlio Gamers Nexus u razgovoru s Chrisom Leejem, potpredsjednikom ASRockovog odjela za matične ploče.

U intervjuu, ASRock je po prvi put otvoreno priznao da postoji problem koji može dovesti do nestabilnosti pa čak i fizičkog oštećenja procesora. Do sada se zna za oko 100 slučajeva, a situacija nije nimalo bezazlena.

Prvotno su u ASRocku tvrdili da su problemi rezultat nekompatibilnog RAM-a, no s vremenom se pokazalo da to nije pravi uzrok. Novi BIOS updatei, koji su trebali “srediti” RAM probleme, nisu u potpunosti riješili stvar. Korisnici su i dalje prijavljivali kvarove – i to sve više njih.

U razgovoru za Gamers Nexus, Chris Lee je priznao kako je pravi krivac zapravo njihov BIOS, točnije postavke za Precision Boost Overdrive (PBO). Radi se o vrijednostima EDC (električna de-sign struja) i TDC (toplinska de-sign struja) koje su očito bile postavljene previsoko.

“Otkrili smo da naše početne vrijednosti možda jednostavno nisu bile sigurne. Sada smo to ispravili u BIOS verziji 3.25 – te vrijednosti su smanjene i vjerujemo da bi to trebalo riješiti problem”, rekao je Lee.

ASRock se obvezao pokriti sve troškove popravka matičnih ploča, kao i dostavu, ako korisnici sumnjaju da su njihovi sustavi pogođeni. Ali postoji kvaka – kad se sustav sruši, većina ljudi ne zna je li kriv procesor ili matična. A ASRock, iako priznaje dio odgovornosti, ipak savjetuje korisnicima da CPU šalju AMD-u ili trgovcu, ovisno o jamstvu. Ukratko – kupac opet mora sve sam.

A ima još – neki korisnici na Redditu tvrde da su im procesori pregorjeli i nakon instalacije BIOS-a 3.25. Steve iz Gamers Nexusa ističe i slučajeve gdje se problem pojavio čak i kad PBO uopće nije bio uključen. ASRock i dalje inzistira da su krive PBO postavke, iako to možda nije cijela priča. Poseban je problem i to što ASRock još uvijek nije objavio nikakvo službeno priopćenje na svojoj web stranici. Da nije bilo Tech Yes Cityja i Gamers Nexusa, malo tko bi uopće znao da novi BIOS zapravo rješava vrlo ozbiljan problem.

Chris Lee također nije otkrio točne brojke – koje su stare postavke bile, koje su nove, niti je potvrdio jesu li uvedene dodatne zaštite kako se ovo ne bi ponovilo. Steve iz Gamers Nexusa zaključuje da je ASRock trebao biti puno transparentniji. I stvarno, ako ništa drugo – kad se radi o hardveru koji može “spaliti” CPU od nekoliko stotina eura, korisnici zaslužuju znati što se točno događa.

Prema @momomo_us, barem jedna matična ploča s Intel W880 čipom podržavat će Arrow Lake-S Refresh procesor koji tek treba najaviti. Intel W880 čip je proizvod koji je Intel lansirao u prvom tromjesečju 2025. i jedan je od serijskih proizvoda Intelovih čipova za stolna računala serije 800, koristeći LGA 1851 pinove. Osim toga, podaci također pokazuju da Arrow Lake-S Refresh neće biti Intel Core Ultra Series 3, već Intel Core Ultra Series 2.

Ranije vijesti također su spomenule da će Arrow Lake-S Refresh imati samo procesore serije K i KF i neće lansirati običnu verziju procesora. Ako ništa drugo, konačna verzija LGA 1851 bit će Arrow Lake-S Refresh, jer će Nova Lake-S zamijeniti igle LGA 1954, ali će i dalje koristiti LGA 1851.

Od srpnja ove godine, građani Europske unije dobit će novu aplikaciju kojom će moći jednostavno potvrditi svoju dob prilikom registracije na raznim internetskim platformama. Ova promjena mogla bi značiti stroža pravila za zaštitu maloljetnika online – i više kontrole za digitalne platforme koje do sada nisu puno napravile po tom pitanju. Ono što je zanimljivo: aplikacija će omogućiti provjeru dobi bez da korisnici dijele osobne podatke s platformama. Radi se o svojevrsnoj “probnoj verziji” europskog digitalnog identiteta (EU Digital ID Wallet) koji bi trebao postati stvarnost 2026.

Iako EU trenutno nema zajednički zakon koji obvezuje sve internetske servise na provjeru dobi, već postoje pravila za stranice koje ciljaju maloljetnike ili sadrže sadržaj za odrasle. S ovom aplikacijom, očekuje se da će EU dodatno pooštriti uvjete za digitalne platforme koje ne čine dovoljno da zaštite mlađe korisnike.

Henna Virkkunen, šefica tehnološkog odjela EU-a, izjavila je za Financial Times: “Zaštita maloljetnika nam je prioritet. Platforme bi trebale razviti sustave koji stvarno osiguravaju visoku razinu sigurnosti i privatnosti.”

Bruxelles želi da profili maloljetnika budu zatvoreni prema zadanim postavkama, kako bi se smanjio rizik od nepoželjnih poruka od nepoznatih osoba. Također, cilja se i na algoritme koji “vuku” korisnike duboko u aplikacije – poznat efekt zečje rupe. Meta i TikTok su već pod istragom zbog takvih praksi, a nepoštivanje pravila moglo bi ih skupo stajati.

“Mnoge aplikacije dizajnirane su tako da izazivaju ovisnost. Djeca provode sate, čak i cijele dane na telefonima, i to ima jasne posljedice po njihovo mentalno zdravlje“, kaže Virkkunen.

Iako neke zemlje žele postaviti minimalnu dob za pristup društvenim mrežama na razini cijele EU, Virkkunen priznaje da to nije lako jer svaka zemlja ima svoje zakonodavstvo i kulturu. Umjesto toga, predlaže više suradnje s platformama – one bi trebale same bolje procijeniti rizike i raditi na njihovom smanjenju. I dok EU i SAD ne dijele uvijek mišljenje o trgovinskim pitanjima, kada je riječ o zaštiti djece na internetu – tu su na istoj strani. Tijekom nedavnog posjeta Washingtonu, Virkkunen je razgovarala s američkim dužnosnicima i tech liderima koji su svi složno rekli: zaštita djece mora biti prioritet.

Završio je Expo Gameri Festival 2025., a rezultati nadmašuju sva očekivanja: s rekordnim brojem posjetitelja i izlagača, Opatija je stekla status epicentra domaće i regionalne gaming scene.

Festival je započeo u četvrtak, 29. svibnja, s B2B radionicama koje su okupile profesionalce iz industrije gaminga, razvoja igara, tehnologije i digitalnog marketinga. Razmjena znanja, iskustava i poslovnih kontakata dala je snažan uvod u ono što je uslijedilo tijekom petka i subote.

Dva festivalska dana, 30. i 31. svibnja, održana su u Dvorani Marino Cvetković, gdje su tisuće posjetitelja uživale u bogatom programu – od turnira i prezentacija novih tehnologija, preko susreta s influencerima i developerima, do isprobavanja najnovijih gaming sadržaja i opreme i atraktivnog cosplay showa.

Ovogodišnje izdanje obilježila su i impresivna međunarodna imena koja su svojim dolaskom dodatno učvrstila festivalsku reputaciju na globalnoj sceni. Među njima se istaknuo Rami Ismail, indie legenda i suosnivač Vlambeera, čiji alati i predavanja već godinama oblikuju svijet gaminga. Dr. Johanna Pirker, znanstvenica i profesorica s Tehničkog sveučilišta u Grazu koja je na Forbesovoj listi „30 Under 30“, VR istraživačica i streamerka poznata kao JoeyPrink , podijelila je svoja iskustva s MIT-a i industrije, dok je Molly Heady-Carroll, 2D umjetnica i animatorica čiji rad obuhvaća projekte za Netflix i BBC, oduševila kreativnim pristupom vizualnom pripovijedanju.

Poseban interes izazvali su i nastupi vokalnih umjetnika – Sebastiena Croteaua, čiji monstruozni vokali krase igre poput Genshin Impact, Helldivers 2 i Baldur’s Gate 3, te Aliki Katriou, grčke metal pjevačice i voice actorice specijalizirane za glasove čudovišta, koja je publici otkrila tajne iza stvaranja najupečatljivijih zvukova u gamingu.

Iznimno praćen bio je natjecateljski Cosplay show koji se održao u kategorijama General i Gaming, a najbolji po odabiru publike te odabiru ocjenjivačkog suda su dobili itekako vrijedne nagrade. Natjecanje, ali i oba dva dana festivala pratio je i veliki broj cosplay posjetitelja koji se nisu natjecali ali su cijelom eventu dali na dodatnoj atraktivnosti te su spremno pozirali posjetiteljima i fotografima.

Posjetitelji na ovaj sjajan festival su pristigli iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije, potvrđujući međunarodni karakter manifestacije.

Organizatorice festivala Marta Glažar i Valentina Mišković Yoe iz Udruge 3. zmaj i agencije Rivira izrazile su zadovoljstvo i ponos zbog snažnog odaziva publike i zajednice:

“Expo Gameri postao je više od festivala – pokrenuli smo novi turistički proizvod, pozicionirali gaming kao sadržaj koji ima potencijal cjelogodišnjeg razvoja, i Opatiji dali dodatnu dimenziju privlačnosti među mlađim generacijama i digitalnom zajednicom.”

Podsjetimo, glavni partneri festivala bili su Računala.hr, koji je osigurao tehnološku infrastrukturu i nagradni fond te Telemach, koji je donio brzu vezu i Telemach chill zonu. Expo Gameri se održao uz podršku Grada Opatije i Turističke zajednice grada Opatije, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog audiovizualnog centra te ostale pokrovitelje i partnere koji su prepoznali važnost razvoja gaming industrije, digitalne kulture i tech turizma.

Nakon ovogodišnjeg uspjeha, jasno je – Expo Gameri je festival koji raste, a 2026. već se nestrpljivo iščekuje.

Namjere TSMC-a da izgradi zajedničko ulaganje s Boschom, NXP-om i Infineonom u Dresdenu još uvijek su na snazi, ali tajvanski ugovorni proizvođač čipova nedavno je najavio spremnost za otvaranje istraživačkog centra u Münchenu, koji će pomoći TSMC-ovim europskim kupcima da brže iznesu svoj razvoj na tržište, uključujući napredne čipove za segment umjetne inteligencije.
Kako je Paul de Bot, predsjednik europskog odjela tvrtke, objasnio na tehnološkom simpoziju TSMC-a, istraživački centar u Münchenu započet će s radom u trećem tromjesečju ove godine. Bit će to drugo najveće ulaganje u gospodarstvo regije nakon Appleovog inženjerskog središta, čiji je trošak dosegao 2 milijarde eura, iako iznos troškova TSMC-a nije naveden. Prema riječima predstavnika tvrtke, istraživački centar pomoći će svojim kupcima da razviju tranzistorske čipove visokih performansi visoke gustoće koji će biti energetski učinkoviti i koji će se koristiti u automobilskom, industrijskom, AI i Internet of Things segmentima.

Zajedničko ulaganje ESMC-a u Dresdenu, kao što znate, specijalizirat će se za dovoljno zrelu litografiju, koja će i dalje nadmašiti tehnološke mogućnosti lokalnih dioničara koje predstavljaju Bosch, NXP i Infineon. Za izgradnju poduzeća izdvojit će se oko 10 milijardi eura, što po današnjim standardima nije toliko, ali umjereni proračun samo se objašnjava fokusom na prilično zrele tehnološke procese. Prema riječima predstavnika TSMC-a, istraživački centar u Münchenu teoretski bi se mogao koristiti za prilagodbu dizajna klijentskih čipova najnaprednijim tehnološkim procesima tvrtke, čime bi im se otvorio put za ulazak u segment komponenti za sustave umjetne inteligencije. Formalno, istraživački centar će raditi sa svim litografskim kodovima dostupnim TSMC-u, a ne samo onima koje primjenjuju korisnici ESMC-a. U svakom slučaju, ovaj centar će pomoći TSMC-u da uspostavi bliže odnose sa svojim kupcima u regiji.