Apple iPhone 17 Pro novogodišnji mikro-film “Meet You” objavljen je kako bi pokazao snagu vodećih fotografija

Apple je lansirao mikro-film “Meet You”, koji je  u cijelosti  snimljen je na iPhoneu 17 Pro, prikazujući fotografske sposobnosti pri slabom osvjetljenju, dinamičnoj fotografiji i stvaranju uz pomoć umjetne inteligencije. Osim što je odabran narativni stil koji je bliži životu, ovaj video također intenzivno koristi naknadne perspektive te ispreplitanje prirodnog svjetla i sjene, pokušavajući interpretirati realizam “onoga što ljudsko oko vidi”, što također odražava naglasak iPhonea 17 Pro na dinamičkom rasponu i mogućnostima reprodukcije boja u njegovom sustavu za snimanje.

Otkriveno snimanje iPhonea 17 Pro: tri objektiva od 4800 megapiksela su ključna

Prema Behind the Scenes, snimateljski tim je u potpunosti iskoristio nekoliko ključnih nadogradnji sustava za snimanje iPhonea 17 Pro:

• Oslobađanje pune žarišne duljine 4800 megapiksela: U usporedbi s prethodnom generacijom, najveća evolucija iPhonea 17 Pro je nadogradnja telefoto objektiva na 4800 megapiksela. To omogućuje redatelju korištenje 8x optičkog zumiranja za snimanje iznimno nježne kose i očiju prilikom snimanja velikog broja krupnih planova portreta u filmovima, a istovremeno može zadržati oštrinu 4K kvalitete slike čak i prilikom rezanja kompozicije u postprodukciji.
• AI-pokretani “filmski način”: Duga scena filma traži glavnog lika u gužvi, a efekt zamućenja pozadine prelazi sasvim prirodno. To je zahvaljujući snažnoj NPU računalnoj snazi A19 Pro čipa, koja čini izračun dubinske oštrine u “Cinematic Mode” točnijim, a može čak identificirati i razdvojiti višeslojni pozadinski otpad u stvarnom vremenu, uklanjajući prethodno aliasiranje rubova ili pogrešnu procjenu.
• Ekstremna noćna fotografija i prostorni zvuk: Scena vatrometa na dočeku Nove godine pokazuje sposobnost kalandriranja glavnog objektiva u okruženju velikog omjera svjetla. Istovremeno, zahvaljujući poboljšanom nizu mikrofona i “prostornom audio snimanju” iPhonea 17 Pro, ambijentalni zvuk u videu ima snažan osjećaj obavijanja, a ako se gleda s AirPods Pro ili Vision Pro, uranjanje će biti znatno poboljšano.

Input Labs, osnovan 2022. godine, danas je objavio konačne specifikacije za svoj dugo očekivani kontroler Alpakka 2. Nadovezujući se na uspjeh originalnog Alpakke, koji je već isporučen u stotinama primjeraka i hvaljen u igraćoj zajednici kao najbolji dostupni žiroskopski kontroler, te izvrsna alternativa za FPS i RTS igranje na kauču, također unutar ekosustava Steam Machine.

„Performanse Alpakkinog žiroskopa kao miša postale su sve popularnije među igračima, a uspostavili smo vrlo zdravu Discord zajednicu“, rekao je Marcos Diaz, izvršni direktor Input Labsa. „S Alpakkom 2 koristimo povratne informacije zajednice i napredne žiroskopske kontrole činimo dostupnima svima.“

Tehnologija Quad-Gyro

U srcu Alpakke 2 je njegov sustav Quad-Gyro: to je jedini kontroler na tržištu konstruiran s četiri senzora pokreta koji rade paralelno kako bi pružili ultra preciznu, glatku emulaciju žiroskopa na miš. Ova napredna postavka minimizira buku i pomicanje, nudeći izvornu responzivnost na razini miša bez potrebe za pomoći pri ciljanju ili specifičnim podešavanjima za igru.

Profesionalne performanse i značajke

Alpakka 2 spaja promišljeni dizajn hardvera s beskompromisnim performansama:

• Ulazne kontrole uključuju senzor dodira koji okružuje ABXY tipke na prednjoj strani, 2 visokokvalitetne palice za palac, dvostruke kotačiće za pomicanje, zamjenjive okidače (analogne ili klik), jednodijelni križni D-pad, odbojnike, tipke za odabir/pokretanje i četiri tipke za povratak.
• Izlazne mogućnosti uključuju žično ispitivanje od 1000 Hz (latencija ~0,5 ms), bežični adapter od 2,4 GHz s niskom latencijom (~2 ms), integrirani OLED zaslon profila i USB-C povezivost.
• Podrška za više protokola obuhvaća HID miš i tipkovnicu, DirectInput, XInput (kompatibilan sa Steam Inputom) i generičku emulaciju volana. Čini ga kompatibilnim sa svim igrama i pokretačima igara.
• Firmware i softver pružaju 12 prilagodljivih profila pohranjenih na ploči (nisu potrebni upravljački programi), široku kompatibilnost s operativnim sustavima (Windows 10/11, Linux, Steam Deck, Steam Machine) i napredno mapiranje putem Ctrl aplikacije tvrtke Input Labs, dostupne kao preglednik ili PWA aplikacija.
• Unutarnje komponente pokreće robusni Raspberry RP2350 mikrokontroler s dvostrukim ARM Cortex-M33 jezgrama i dvostrukim RISC-V jezgrama, uparen s punjivom LiPo baterijom od 1200 mAh.

Uradi sam i Plug-and-Play opcije za sve korisnike

Ostajući vjeran etosu pristupačnosti i prilagodbe tvrtke Input Labs, Alpakka 2 bit će ponuđen u dvije različite varijante:

• Alpakka 2 PRO: potpuno sastavljeni, injekcijski lijevani plug-and-play kontroler za korisnike koji žele trenutnu spremnost odmah nakon vađenja iz kutije.
• Alpakka 2 DIY: komplet prilagođen proizvođačima koji entuzijasti mogu sastaviti i prilagoditi koristeći dizajne otvorenog koda.

Obje varijante dijele identičnu elektroniku, firmware i mogućnosti jezgre.

Globalna dostupnost i cijene

Alpakka 2 bit će dostupna globalno s dostavom diljem svijeta, bez obzira gdje se igrači nalaze. Cijena počinje od 110 eura + PDV za DIY verziju i 220 eura + PDV za PRO verziju.

Tvrtka sada prikuplja sredstva putem crowdfunding kampanje kako bi završila proizvodnju Alpakke 2, posebno PRO verzije, nudeći ranim podupirateljima znatno sniženu cijenu i prioritetne isporuke kada kontroleri budu spremni za isporuku.

Prema pisanju Wall Street Journala, Nvidia je obustavila planove za golemo ulaganje od čak 100 milijardi dolara u OpenAI, čime je propao projekt koji je prošle godine bio najavljen kao „najveći računalni pothvat u povijesti“.

Iako je sporazum u rujnu svečano predstavljen u sjedištu Nvidije u Santa Clari, Kalifornija, sada se ispostavlja da nikada nije bio pravno obvezujući. Radilo se tek o memorandumu o razumijevanju, a pregovori nikada nisu napredovali dalje od početne faze.

Ambiciozan plan koji je ostao na papiru

Plan je predviđao izgradnju najmanje 10 gigavata računalne snage za OpenAI, što je usporedivo s vršnom potrošnjom električne energije grada New Yorka. Nvidia je trebala osigurati do 100 milijardi dolara ulaganja u infrastrukturu, dok bi OpenAI dugoročno iznajmljivao GPU čipove od najvećeg svjetskog proizvođača grafičkih procesora.

Međutim, prema izvorima WSJ-a, dio rukovodstva Nvidije izrazio je ozbiljne sumnje u isplativost i održivost tog dogovora, što je dovelo do zastoja i na kraju do njegova raspada.

Huangove sumnje i financijski pritisci

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang posljednjih je mjeseci diskretno upozoravao industrijske partnere da ugovor nije formalna obveza. Također je kritizirao ono što je opisao kao nedostatak financijske discipline u OpenAI-ju te izrazio zabrinutost zbog sve jače konkurencije, osobito od Googlea i Anthropica.

Te zabrinutosti dodatno su pojačane financijskim projekcijama OpenAI-ja. Tvrtka očekuje gubitak od oko 14 milijardi dolara u 2026. godini, dok istovremeno pokušava prikupiti do 100 milijardi dolara u aktualnom krugu financiranja, uz procjenu vrijednosti koja bi mogla doseći čak 830 milijardi dolara.

Posebnu pažnju investitora izazvala je izjava Sama Altmana da OpenAI ima ukupne obveze i potrošnju u iznosu od 1,4 bilijuna dolara, iako je kasnije pojasnio da je stvarni iznos manji zbog preklapanja ugovora. Unatoč tome, sumnje u financijsku održivost ostale su prisutne.

Nvidia okreće fokus konkurentima

Dok OpenAI traži alternativne izvore kapitala, Nvidia je brzo promijenila smjer. Nedavno je najavila dodatno ulaganje od 2 milijarde dolara u CoreWeave, cloud kompaniju i velikog kupca Nvidia čipova. Još značajnije, Nvidia se obvezala uložiti do 10 milijardi dolara u Anthropic, izravnog konkurenta OpenAI-ja. Taj potez mnogi tumače kao jasan signal da Nvidia ne samo da se udaljava od OpenAI-ja, već aktivno jača njegove rivale.

Rastući pritisak sa svih strana

OpenAI se u međuvremenu suočava s pojačanim tržišnim pritiskom. Googleova aplikacija Gemini usporila je rast ChatGPT-a, što je navodno dovelo do internog proglašenja statusa „code red“. Anthropic dodatno pritišće tržište svojim alatom Claude Code, dok Google i Amazon razvijaju vlastite AI čipove (TPU i Trainium), izravno prijeteći dominaciji Nvidia GPU-a.

Ipak, vrata nisu potpuno zatvorena

Prema WSJ-u, Nvidia i OpenAI trenutačno razmatraju novi scenarij u kojem bi Nvidia sudjelovala u financiranju s „tek“ nekoliko desetaka milijardi dolara, umjesto ranije spominjanih 100 milijardi. Jensen Huang je u razgovoru za Reuters demantirao tvrdnje o zahlađenju odnosa te naglasio da Nvidia planira „veliku investiciju“ u OpenAI. Iako nije želio otkriti konkretan iznos, istaknuo je da je Nvidia „apsolutno uključena“ u aktualnu investicijsku rundu i da i dalje snažno vjeruje u OpenAI i njegovu tehnologiju.

Šira slika AI industrije

Podsjetimo, Nvidia je krajem prošle godine postala najvrjednija tvrtka na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom većom od 5 bilijuna dolara, zahvaljujući eksploziji interesa za umjetnu inteligenciju. Istovremeno, tehnološki divovi sve više ulažu jedni u druge, ali i u projekte koji su još uvijek daleko od komercijalne realizacije — što dodatno pojačava rizike, ali i potencijalne nagrade.

Stižu pomalo tužne vijesti za one koji su  više nego zadovoljni radom GPT-4o. OpenAI je upravo objavio da će ovaj model službeno biti „umirovljen“ 13. veljače, i to — nažalost — ne prvi put.

GPT-4o, ime koje je mnogim korisnicima postalo gotovo „prijatelj“ zahvaljujući toplom tonu i prirodnom, bliskom stilu razgovora, više se neće pojavljivati na popisu dostupnih modela za plaćene korisnike ChatGPT-a. Dobra vijest je da se vaši postojeći razgovori s 4o modelom neće izgubiti — i dalje ćete im moći pristupiti, ali će se nastaviti uz korištenje drugog, novijeg modela.

Odlazi više modela, ne samo GPT-4o

Važno je naglasiti da se 13. veljače ne ukida samo GPT-4o, već i niz drugih modela, uključujući GPT-4.1, GPT-4.1 mini, OpenAI o4-mini, kao i GPT-5 Instant i GPT-5 Thinking. Iz OpenAI-ja poručuju kako „umirovljenje“ starijih modela nikada nije laka odluka, no smatraju da im to omogućuje da usmjere resurse na razvoj i poboljšanje modela koje danas koristi najveći broj korisnika.

Kako će ova promjena utjecati na korisnike?

Za većinu korisnika ChatGPT-a — osobito one koji koriste besplatnu verziju, a koji čine oko 90% ukupne korisničke baze OpenAI-ja — gotovo da neće biti nikakvih promjena. Besplatni korisnici već od kolovoza prošle godine, nakon lansiranja GPT-5, nemaju pristup GPT-4o te nastavljaju koristiti GPT-5 kao zadani model.

Za Plus i Pro pretplatnike situacija je također relativno bezbolna: svi postojeći razgovori ostat će dostupni i nakon 13. veljače. Razgovori se nastavljaju bez prekida — samo uz korištenje novijih modela.

Postojeći prilagođeni GPT-ovi, ako su izrađeni na GPT-4o ili drugim modelima koji se povlače, automatski će 13. veljače biti prebačeni na GPT-5.2. Također, važno je istaknuti da značajke poput glasovnog načina rada i generiranja slika u ChatGPT-u neće biti pogođene, jer se oslanjaju na zasebne (iako djelomično povezane) modele.

Zašto su plaćeni korisnici najnezadovoljniji?

Najveći utjecaj ova odluka imat će na plaćene korisnike koji su i dalje svjesno birali GPT-4o zbog njegovog jedinstvenog tona, osjećaja „razgovora s osobom“ i općenito ugodnijeg stila u odnosu na novije modele. Ovo ujedno predstavlja i osjetljivu točku za OpenAI. Naime, u kolovozu prošle godine, kada je GPT-4o prvi put uklonjen nakon lansiranja GPT-5, reakcija zajednice bila je iznimno snažna. Tvrtka je tada bila prisiljena brzo vratiti GPT-4o dijelu plaćenih korisnika te obećati da će ozbiljnije slušati povratne informacije.

Kao odgovor na kritike, kasnije su uvedene postavke personalizacije u GPT-5.1 i GPT-5.2, poput stilova „profesionalno“, „jednostavno“ ili „neobično“, kako bi se korisnicima omogućilo lakše prilagođavanje modela vlastitim preferencijama.

Brojke koje izazivaju sumnju

U najnovijoj objavi OpenAI navodi da samo oko 1 % korisnika ChatGPT-a i dalje aktivno koristi GPT-4o. Ipak, upravo taj mali postotak uključuje velik broj plaćenih korisnika — procjenjuje se oko 900.000 ljudi — što je izazvalo dodatno nezadovoljstvo. Mnogi ističu da je ta brojka potencijalno zavaravajuća jer uključuje i besplatne korisnike koji ionako nemaju pristup GPT-4o. Ako se u obzir uzmu isključivo plaćeni korisnici, taj postotak bi, prema mišljenju zajednice, mogao biti znatno veći.

Na Redditu su se već pojavili pozivi na potpisivanje nove peticije za povratak GPT-4o, uz nadu da će se ponoviti scenarij iz prošle godine. Čini se da borba za zadržavanje ovog „AI prijatelja“ još nije završena.

Samsung već gotovo dva desetljeća drži titulu najvećeg svjetskog proizvođača televizora. Ipak, kineski TCL danas je bliže nego ikad prije, do te mjere da se potencijalni prijenos vodstva iz Južne Koreje u Kinu više ne čini nezamislivim, već gotovo neizbježnim.

Nekada dominantni japanski brendovi — Pioneer, Panasonic, Sharp, Sony i Toshiba — odavno su ispali iz globalne top pet. Nakon njih uslijedilo je dugo razdoblje korejske dominacije, predvođene Samsungom i LG-jem. No, prema najnovijim podacima istraživačke kuće Counterpoint, čini se da se i ta era polako bliži kraju.

TCL diše za vratom Samsungu

U posljednjih nekoliko godina kineska TV industrija, predvođena TCL-om i Hisenseom, bilježi snažan rast. Do studenog 2025. TCL je smanjio zaostatak za Samsungom na samo jedan postotni bod tržišnog udjela.

„Samsung ostaje vodeći globalni TV brend u studenom 2025., unatoč padu isporuka od 3 % na godišnjoj razini, što je rezultiralo blagim padom tržišnog udjela — s 18 % u studenom 2024. na 17 %“, navodi Counterpoint te dodaje: TCL nastavlja širiti svoju prisutnost na globalnom tržištu televizora, smanjujući razliku u odnosu na tržišnog lidera Samsung. Unatoč dugotrajnoj stagnaciji kineskog tržišta, globalne isporuke TCL televizora porasle su za 20 % na godišnjoj razini, što jasno pokazuje rastuću konkurentnost kompanije.“

Važno je naglasiti da se ovi podaci temelje na broju prodanih jedinica. Samsung i dalje ostvaruje znatno veće prihode, ponajprije zahvaljujući snažnoj prodaji premium modela.

Preslagivanje snaga na tržištu

Pad Hisensea uglavnom je posljedica njegove snažne orijentacije na kinesko tržište, koje se do 2025. godine značajno smanjilo. S druge strane, LG je uspio osvojiti dodatni tržišni udio u SAD-u. Zanimljiv je i podatak da je, prema Counterpointu, američki maloprodajni lanac Walmart trenutačno peti najveći proizvođač televizora na svijetu, kada se u obzir uzmu brendovi Vizio i Onn TV.

(Globalni tržišni udio televizora u studenom 2025., izvor: Counterpoint)

MiniLED – TCL-ov adut

Jedna od ključnih prednosti TCL-a leži u miniLED tehnologiji, koja znatno unapređuje kvalitetu slike LCD televizora. Upravo na tom području TCL je posljednjih godina nadmašio i Samsung i Sony, kako tehnološki, tako i po obujmu prodaje. Tvrtka je uspjela učiniti miniLED pozadinska osvjetljenja tanjima, energetski učinkovitijima te značajno povećati broj miniLED zona. Očekuje se da će se ovaj tehnološki napredak nastaviti i tijekom 2026. godine.

Hoće li se preokret dogoditi već 2026.?

Pitanje koje se nameće jest: hoće li 2026. biti godina u kojoj će Samsung izgubiti vodeću poziciju? U Counterpointu smatraju da nas očekuje iznimno tijesna utrka. „U 2026. godini Samsung će i dalje ostati globalni lider na tržištu televizora, no kineski brendovi poput TCL-a, Hisensea i Xiaomija nastavit će brzo širiti svoju prisutnost u različitim segmentima. Posebno snažno rastu isporuke u segmentima s visokim potencijalom, poput MiniLED tehnologije te srednjih i velikih zaslona, što dodatno pojačava konkurentski pritisak“, izjavio je Bob O’Brien, direktor istraživanja u Counterpointu.

Dodatnu težinu TCL-ovoj globalnoj strategiji daje i najava da će od travnja 2027. Sonyjev TV poslovni segment biti prenesen na novo zajedničko poduzeće s TCL-om, u kojem će kineska kompanija imati 51 % vlasničkog udjela. Televizori će se i dalje prodavati pod brendovima Sony i Bravia.

Globalno tržište pametnih telefona u 2025. godini dosegnulo je novu prekretnicu. Prema podacima Counterpoint Researcha, prosječna prodajna cijena pametnog telefona prvi je put na globalnoj razini premašila 400 američkih dolara, dok su ukupni prihodi tržišta narasli na rekordnih 135 milijardi USD — unatoč tek umjerenom rastu prodaje po broju uređaja.

Iako je broj prodanih pametnih telefona porastao za oko 4 % u odnosu na prethodnu godinu, ukupni prihodi snažno su porasli. Prosječna prodajna cijena povećala se za 3 % u odnosu na 2024., što potvrđuje jasan trend: potrošači sve češće biraju skuplje, premium modele. Dodatni pritisak na cijene dolazi i od rasta troškova ključnih komponenti poput DRAM-a i NAND memorije.

Apple dominira prihodima, Samsung prodaje najviše uređaja

Apple je i u 2025. zadržao apsolutnu dominaciju po prihodima. Samo u četvrtom tromjesečju godine tvrtka je ostvarila 57 % globalnog tržišnog udjela po prihodima. Zahvaljujući snažnoj potražnji za modelima iPhone 16 i iPhone 17, osobito u Kini i SAD-u, Appleovi prihodi porasli su za 11 %, dosegnuvši 76 milijardi USD. Posebno se istaknula Pro Max verzija, koja je pokazala iznimno snažnu prodaju unatoč visokoj cijeni.

Samsung je, s druge strane, ostvario najveći rast broja prodanih uređaja, s povećanjem od čak 17 %. Međutim, njegova prosječna prodajna cijena pala je za 20 %, ponajviše zbog agresivne prodaje povoljne Galaxy A serije tijekom blagdanske sezone. Unatoč tome, ukupni prihodi Samsunga porasli su za 12 %, potaknuti interesom za Galaxy S25 i preklopni Galaxy Z Fold7.

Prema Counterpointu, Samsung Galaxy A16 5G bio je najprodavaniji Android pametni telefon na svijetu u 2025. godini. To potvrđuje da segment povoljnijih uređaja i dalje igra ključnu ulogu u volumenu prodaje, iako ne donosi najveći dio prihoda.

Xiaomi pod pritiskom, OPPO profitira od premium strategije

Za Xiaomi 2025. godina bila je znatno izazovnija. Tvrtka je zabilježila pad i prihoda i broja prodanih uređaja od oko 10 %. Prema Counterpointu, Xiaomi je posebno pogođen rastom cijena memorijskih komponenti, što je snažno smanjilo profitne marže u nižem cjenovnom segmentu. Nasuprot tome, OPPO je imao vrlo uspješnu godinu, osobito u premium segmentu. Zahvaljujući seriji Reno 14 i novim modelima iz linije Find, prihodi tvrtke porasli su za 23 %, potvrđujući da strategija fokusiranja na skuplje uređaje donosi konkretne rezultate.

Što donosi 2026.? Još više cijene i jača AI utrka

Counterpoint Research upozorava da rast cijena pametnih telefona još nije dosegnuo vrhunac. U 2026. godini očekuje se dodatni pritisak zbog  sve intenzivnije integracije AI značajki. trajno visokih troškova RAM-a i interne memorije, jače diferencijacije između premium i budget segmenta.

Stručnjaci ističu da će proizvođači koji ne uspiju pratiti rast troškova i promjene u potražnji imati sve veće poteškoće. Tržište će se i dalje snažno polarizirati: premium modeli činit će većinu prihoda, iako neće dominirati po broju prodanih uređaja.

Google već godinama govori o pretvaranju Androida u pravi desktop operativni sustav, ali tek sada se pojavljuju konkretni dokazi da se iza kulisa razvija ozbiljan projekt koji bi mogao promijeniti smjer cijelog Googleova ekosustava jer je prvi put otkriveno desktop sučelje kodnog imena Aluminium koje kombinira Android i Chrome OS u jedinstvenu platformu.

Prema otkriću portala 9to5Google, u zaključanom izvještaju o ranjivosti slučajno su procurile snimke zaslona sustava koji se označava kao Android 16 uz internu oznaku ALOS, što se tumači kao skraćenica za Aluminium OS, a dodatnu težinu daje činjenica da je uređaj na kojem je sustav pokrenut identificiran kao HP Elite Dragonfly Chromebook, što jasno sugerira da Google testira Android kao temelj za buduće Chromebook uređaje.

Sučelje na snimkama izgleda kao hibrid dvaju svjetova jer zadržava Androidovu gornju statusnu traku s informacijama o vremenu, mreži i bateriji, dok donji dio ekrana koristi klasičnu desktop traku zadataka nalik Chrome OS-u ili Windowsu koja omogućuje brzo prebacivanje između aplikacija i rad u više prozora istovremeno.

Sustav podržava prozorski multitasking, podijeljeni ekran i puni pristup Google Play trgovini, ali najzanimljiviji detalj je pojava gumba za Chrome ekstenzije u pregledniku, što znači da se ne radi o mobilnoj verziji Chromea nego o pravom desktop pregledniku s podrškom za dodatke, čime Aluminium prvi put pokazuje ambiciju da Android postane ozbiljna zamjena za klasični PC operativni sustav.

Google zasad službeno šuti, ali ako se razvoj nastavi ovim tempom postoji realna mogućnost da se desktop Android pojavi najprije na tabletima visoke klase i eksperimentalnim uređajima kroz Android 16, što bi moglo biti testno tlo za širu tranziciju unutar Chromebook linije.

Godinama se nagađa da Google želi spojiti Android i Chrome OS u jedinstveni sustav, a Aluminium izgleda kao najsnažniji dokaz da se taj plan više ne nalazi samo na razini ideje nego ulazi u fazu stvarne implementacije jer se umjesto emuliranja Android aplikacija na Chrome OS-u sada događa obrnuti proces u kojem Android dobiva nativne desktop mogućnosti.

Takav pristup podsjeća na razvoj iPadOS-a koji je iz mobilnog sustava evoluirao u platformu sposobnu za ozbiljan rad, a Google bi istom logikom mogao pretvoriti Android u univerzalni operativni sustav za telefone, tablete i prijenosna računala, što bi Pixel Tablet i buduća Pixel računala pretvorilo u uređaje s jedinstvenom softverskom jezgrom.

Ako se ovaj smjer potvrdi, Chrome OS bi postupno mogao izgubiti svoju samostalnu ulogu i postati prijelazna faza prema potpunom Android desktopu, čime bi Google napokon ujedinio svoje operativne sustave u jednu platformu koja pokriva sve kategorije uređaja i briše granicu između mobilnog i računalnog iskustva.

Nova umjetna inteligencija nazvana Moltbot posljednjih tjedana izaziva pravu euforiju u tehnološkim krugovima jer ne djeluje kao klasičan chatbot nego kao agent koji može stvarno obavljati zadatke na računalu korisnika, upravljati kalendarom, slati e-mailove, voditi bilješke i automatizirati administrativne poslove, zbog čega ga mnogi vide kao prvi korak prema pravom osobnom digitalnom asistentu.

Moltbot je open source projekt koji radi lokalno na osobnom računalu i ne oslanja se isključivo na oblak, a korisnici mu mogu slati naredbe kroz poznate aplikacije poput WhatsAppa, Telegrama, Signala, Discorda ili iMessagea, dok on u pozadini komunicira s velikim AI servisima kao što su OpenAI, Anthropic ili Google i njihove odgovore pretvara u konkretne radnje na računalu. U praksi to znači da korisnik može zatražiti od Moltbota da organizira raspored, odgovori na poruke, ispuni obrasce u pregledniku ili upravlja poslovnom komunikacijom, što za mnoge predstavlja ogromnu uštedu vremena i vrlo realnu viziju automatiziranog uredskog asistenta koji ne samo da savjetuje nego i djeluje.

Međutim upravo ta razina pristupa otvara ozbiljna sigurnosna pitanja jer Moltbot za puni rad traži administratorske ovlasti nad cijelim sustavom, uključujući čitanje i pisanje datoteka te pokretanje skripti, a kada se to poveže s pristupom korisničkim računima i porukama rizik od zloupotrebe postaje značajan. Sigurnosna stručnjakinja Rachel Tobac upozorava da bi napadač koji uspije komunicirati s takvim agentom mogao pokušati preuzeti kontrolu nad računalom kroz takozvani prompt injection napad, tehniku u kojoj se AI manipulira zlonamjernim uputama sakrivenim u porukama, dokumentima ili web stranicama, što je ranjivost koja je dobro poznata ali još nema potpuno pouzdano rješenje.

Dodatnu zabrinutost izazvalo je otkriće sigurnosnog istraživača Jamiesona O’Reillyja koji je pronašao izložene privatne poruke i pristupne podatke povezane s Moltbotom na internetu, što je moglo omogućiti krađu vjerodajnica, iako su programeri nakon prijave objavili zakrpu i priznali da je riječ o moćnom alatu koji zahtijeva izuzetno oprezno korištenje. Popularnost projekta već je privukla i prevarante koji su iskoristili staro ime projekta za lansiranje lažnih kripto tokena, što pokazuje da je Moltbot u vrlo kratkom vremenu prerastao tehnički eksperiment i postao društveni fenomen koji nosi i klasične rizike digitalne ekonomije.

Cijela priča oko Moltbota otvara šire pitanje budućnosti AI agenata jer što su oni sposobniji obavljati stvarne zadatke umjesto korisnika to je veća i cijena u vidu privatnosti i sigurnosti, pa stručnjaci savjetuju da se ovakvi alati koriste samo uz potpuno razumijevanje dozvola koje im se daju i potencijalnih posljedica koje iz toga proizlaze.

Izvršni direktor Telegrama Pavel Durov izazvao je veliku pažnju javnosti nakon što je izjavio da samo nepromišljena osoba još uvijek vjeruje da je WhatsApp sigurna platforma za komunikaciju, njegova poruka dolazi u trenutku kada se WhatsApp i matična tvrtka Meta suočavaju s ozbiljnim pravnim optužbama vezanima uz način na koji predstavljaju svoju enkripciju korisnicima.

Durov je na društvenoj mreži X javno kritizirao WhatsApp i doveo u pitanje stvarnu razinu privatnosti koju aplikacija nudi, posebno u kontekstu aktualne kolektivne tužbe u Sjedinjenim Državama u kojoj tužitelji tvrde da Meta obmanjuje korisnike promovirajući WhatsApp kao potpuno end to end enkriptiran servis, iako navodno i dalje postoji mogućnost pohrane, analize ili pristupa određenim podacima. Tužbu su pokrenuli korisnici iz više zemalja uključujući Indiju, Brazil, Australiju, Meksiko i Južnu Afriku, a oni tvrde da obećanje kako samo pošiljatelj i primatelj mogu čitati poruke ne opisuje u potpunosti stvarni način rada sustava, u dokumentima se spominju i anonimni zviždači koji navode da Meta i dalje može koristiti određene podatke iz komunikacije u interne svrhe, što je u suprotnosti s javnim izjavama kompanije.

U tom ozračju Durov tvrdi da je Telegram analizirao implementaciju enkripcije na WhatsAppu i pronašao više potencijalnih sigurnosnih slabosti, iako nije objavio tehničke detalje naglasio je da WhatsApp nikada nije bio onoliko siguran koliko Meta tvrdi, te da ga iznenađuje koliko korisnika i dalje ima potpuno povjerenje u platformu.

Meta je brzo odbacila optužbe i nazvala tužbu neutemeljenom, iz kompanije poručuju da WhatsApp gotovo deset godina koristi Signalov enkripcijski protokol te da se ključevi za enkripciju nalaze na uređajima korisnika, a ne na poslužiteljima tvrtke, voditelj WhatsAppa Will Cathcart dodatno je naglasio da Meta nema tehničku mogućnost čitanja privatnih poruka. Unatoč tim objašnjenjima sumnje u javnosti ne jenjavaju jer su rasprave o privatnosti i zloupotrebi podataka postale česta tema kada je riječ o velikim tehnološkim kompanijama, situaciju je dodatno zapalio Elon Musk koji je također kritizirao WhatsApp i pozvao korisnike da prijeđu na njegovu platformu Xchat, čime se pravni spor pretvorio u javni sukob tehnoloških lidera.

Cijela priča na kraju otvara šire pitanje povjerenja jer korisnici moraju odlučiti kome vjerovati u svijetu gdje platforme tvrde da štite privatnost dok se istovremeno pojavljuju optužbe, tužbe i međusobni napadi, a granica između marketinga i stvarne sigurnosti postaje sve teže vidljiva za prosječnog korisnika.

Microsoft je službeno predstavio svoj AI čip druge generacije Maia 200 i time jasno pokazao da više ne želi biti samo kupac NVIDIA hardvera nego i punokrvni proizvođač infrastrukture za umjetnu inteligenciju, a novi čip izrađen je u TSMC 3 nm procesu i pozicioniran kao najmoćnije Microsoftovo rješenje za inferenciju do sada, uz tvrdnju da donosi oko 30 posto bolji omjer performansi i cijene u odnosu na prethodnu generaciju te da u pojedinim metrikama nadmašuje Googleove TPU sustave i Amazonov Trainium.

Maia 200 dizajnirana je prvenstveno za rad s modelima velikih razmjera i u jedan čip pakira više od 140 milijardi tranzistora, pri čemu prema službenim podacima isporučuje više od 10 petaFLOPS-a pri FP4 preciznosti i preko 5 petaFLOPS-a pri FP8 preciznosti, uz potrošnju energije ograničenu na oko 750 W, dok memorijski podsustav uključuje 216 GB HBM3e memorije s propusnošću do 7 TB u sekundi, što omogućuje rad s iznimno velikim modelima bez stalnog oslanjanja na vanjsku memoriju. Microsoft naglašava da čip nije građen samo za današnje potrebe nego i za buduće generacije ultra velikih modela, a prve implementacije bit će usmjerene na interni tim za razvoj napredne umjetne inteligencije, generiranje sintetičkih podataka te pogon Copilot usluga i velikih modela poput GPT 5.2, čime Maia 200 odmah ulazi u najzahtjevnija produkcijska okruženja.

Strateški najvažniji dio priče nije samo sirova snaga nego smanjenje ovisnosti o NVIDIA platformi jer Microsoft prelazi na vlastitu arhitekturu optimiziranu za Azure i odustaje od NVIDIA InfiniBand ekosustava u korist standardnog Ethernet povezivanja, čime gradi dugoročnu tehnološku autonomiju i fleksibilnost u širenju podatkovnih centara.

Razvojni paket za Maia 200 već je dostupan odabranim partnerima u preview fazi, a Microsoft potvrđuje da je sljedeća generacija Maia 300 već u aktivnom dizajnu, što pokazuje da ne govorimo o jednokratnom eksperimentu nego o dugoročnoj strategiji stvaranja vlastite AI silicijske platforme. Analitičari ističu da Microsoft ovim potezom ne pokušava odmah srušiti NVIDIA dominaciju u treniranju modela nego ciljano napada segment inferencije gdje je ključan omjer cijene i performansi, posebno u scenarijima u kojima stotine milijuna korisnika istovremeno koriste Copilot i slične usluge, jer bi oslanjanje isključivo na skupe GPU sustave dugoročno bilo financijski neodrživo.

Korištenje TSMC 3 nm procesa dodatno potvrđuje da Microsoft ulaže ozbiljan kapital u naprednu proizvodnju i da želi igrati u istoj ligi kao najveći proizvođači čipova, a kako AWS, Google i Microsoft nastavljaju jačati vlastite akceleratore, tržište AI inferencije postupno se pretvara u bojno polje na kojem NVIDIA više neće imati apsolutni monopol nego sve jaču konkurenciju izravno iz redova svojih najvećih cloud partnera.