Dimensity dominira! Objavljen AnTuTu-ov popis Android mobitela za listopad — MediaTek čipovi zauzeli cijeli top 10

MediaTek ponovno briljira! Na najnovijem AnTuTu popisu performansi Android mobitela srednje-više klase za listopad, serija Dimensity 8400 apsolutno je zavladala — svih deset najbolje rangiranih uređaja koristi upravo ove čipove.

Na vrhu ljestvice nalazi se realme Neo7 SE, koji je s prosječnim rezultatom od 1.931.641 bod osigurao prvo mjesto zahvaljujući čipu Dimensity 8400-Max. Odmah iza njega su iQOO Z10 Turbo (1.915.499 bodova) i vivo Y300 GT (1.909.184 bodova), oba pogonjena punokrvnom verzijom Dimensityja 8400. Ova tri modela čine „prvi ešalon” Android pod-vodećih uređaja — donose gotovo flagship performanse, uz izvrsnu optimizaciju sustava i potrošnje energije.

Sredinu ljestvice i dalje čvrsto drži obitelj Dimensity. Redmi Turbo 4, opremljen čipom Dimensity 8400-Ultra, zauzeo je četvrto mjesto s 1.868.587 bodova, potvrđujući Xiaomijevu stabilnost u segmentu moćnih, ali pristupačnih uređaja. Slijede OPPO Reno14 modeli s čipovima Dimensity 8350 i 8450, koji su pronašli idealan balans između tankog dizajna i energetske učinkovitosti. U top 10 još su se smjestili i Motorola Edge 60 Pro te OPPO K13 Turbo 5G, s minimalnim rezultatom iznad 1,28 milijuna bodova — što jasno pokazuje koliko su performanse u ovom segmentu napredovale.

U čemu je tajna uspjeha? Serija Dimensity 8400 koristi TSMC-ov 4nm proces i novi osmojezgreni dizajn Cortex-A725, koji donosi 41% bolje višejezgrene performanse i 44% manju potrošnju energije. U kombinaciji sa 7-jezgrenim Mali-G720 GPU-om i tehnologijom Star Speed Engine Adaptive 3.0, čip nudi glađi gaming, stabilniji rad i niže zagrijavanje — iskustvo vrlo blizu vodećim modelima. Tu je i osma generacija NPU 880, s podrškom za generativnu umjetnu inteligenciju i multimodalno rasuđivanje velikih modela, što omogućuje napredne AI funkcije poput generiranja slika i teksta. Uz Imagiq 1080 ISP i 5G-Advanced modem, poboljšane su i mogućnosti kamere te povezivosti.

Sve u svemu, MediaTek Dimensity 8400 serija ne samo da ruši rekorde u performansama, nego i postavlja novo mjerilo za “pod-vodeće” mobitele — nudeći kombinaciju brzine, inteligencije i iznimne energetske učinkovitosti. S ovakvim tempom, granica između srednje i flagship klase pametnih telefona sve se više briše, a 2025. bi mogla biti godina u kojoj “srednja klasa” postaje jednako moćna kao i vrh ponude.

Honor se sprema za veliko lansiranje — serija Honor 500 i Honor 500 Pro bit će predstavljena 24. studenog u Kini, a već sada privlači pažnju svojim dizajnom koji neodoljivo podsjeća na iPhone Air, ali s puno impresivnijom tehničkom opremom.

Ultra tanak dizajn i “iPhone Air” estetika

Na službenom teaseru vidi se iznimno tanak i lagan uređaj, s karakterističnim vodoravnim modulom kamera u obliku “ovalne trkaće staze” — dizajnom vrlo sličnim iPhoneu Air.
Glavna razlika? Umjesto jedne, Honor 500 ima dvije stražnje kamere, dok će Pro verzija ponuditi čak tri leće i dodatnu fizičku tipku za fotografiranje s podrškom za brzo zumiranje – pravi raritet među današnjim pametnim telefonima.

Vrhunski čip i OLED zaslon od 1.5K

Prema procurjelim informacijama, Honor 500 serija bit će opremljena Snapdragonom 8s Gen 4 i Snapdragonom 8 Elite, uz Phantom Engine 3.0, Honorovu tehnologiju optimizacije igara.

Zaslon bi trebao biti 6.55-inčni OLED s 1.5K rezolucijom, 120 Hz osvježavanjem i PWM zatamnjenjem od 4.320 Hz, što znači glađi prikaz i bolju zaštitu očiju – odlična vijest za gamere i one koji dugo gledaju u ekran.

 Kamera od 200 MP i periskopski zum

Prednja kamera navodno će imati 50 MP, dok glavna stražnja donosi impresivnih 200 MP s OIS stabilizacijom i 50 MP ultraširokim senzorom. Pro verzija ide još dalje – očekuje se 64 MP periskopska telefoto kamera za snažan optički zum i dodatni “Pro” osjećaj u mobilnoj fotografiji.

 Baterija od 8.000 mAh i brzo punjenje od 80 W

Honor 500 i 500 Pro dolaze s masivnom baterijom od 8.000 mAh, što je dvostruko više od kapaciteta u iPhone Airu. Uz to, podržavaju 80 W brzo punjenje, a Pro verzija i 50 W bežično punjenje. Tu su i stereo zvučnici, infracrveni senzor, NFC i IP68/IP69 zaštita od vode i prašine – paket koji cilja ravno na vrh klase.

Lansiranje i tržišna dostupnost

Serija Honor 500 bit će službeno predstavljena 24. studenog 2025. u Kini, gdje će se izravno suprotstaviti iPhoneu Airu – sličnog dizajna, ali znatno jače konfiguracije, boljih kamera i većeg trajanja baterije. Još nije poznato hoće li Honor 500 stići na globalna tržišta, no jasno je da ovaj model predstavlja ozbiljan korak naprijed za brend koji želi premostiti jaz između estetike i performansi.

Valve je nedavno otkrio novi lineup Steam Hardwarea uključujuči novu konzolu I VR Headset.

Steam Machine

Valve je najavio novu Steam Machine konzolu temeljenu na SteamOS-u. Ovo je drugi pokušaj tvrtke da uđe na tržište kućnih konzola, nakon što je prva verzija Steam Machinea iz 2015. podbacila u prodaji i bila povučena iz ponude već 2018. Ovaj prethodni neuspjeh iznenađuje s obzirom na golemi uspjeh Steam Decka. Steam Deck zaslužan je za procvat prijenosnih ili hibridnih gaming PC uređaja posljednjih godina, trend u kojem sada sudjeluje čak i Microsoft sa svojim ROG Xbox Ally uređajem. Međutim, nova Steam Machine cilja na potpuno drugačiju kategoriju hardvera.

Valve opisuje novi Steam Machine kao uređaj “više od šest puta snažniji od Steam Decka”, s hardverom koji omogućuje 4K gaming pri 60 FPS i ray tracing. Poluprilagođena AMD arhitektura omogućuje FSR upscaling, što bi trebalo poboljšati performanse i kvalitetu slike. Za razliku od nekih PC alternativa, ovaj model neće imati DLSS ni druge oblike Nvidijina upscalinga. Trenutačno cijena nije objavljena. Prvi Steam Machine imao je vrlo širok raspon cijena – od 499 dolara do čak 6000 dolara, ovisno o konfiguraciji. S obzirom na to da će nova konzola biti dostupna u dvije verzije (512 GB i 2 TB), može se očekivati slojevito određivanje cijena i ovaj put. Valve najavljuje da će hardver biti dostupan “početkom 2026.”, a moći će se kupiti samostalno ili u paketu s novim Steam Controllerom. Industrija videoigara značajno se promijenila od 2015., a i Valve je stekao mnoga nova iskustva u razvoju hardvera zahvaljujući Steam Decku. PC gaming je danas popularniji nego ikad, djelomično zahvaljujući sve ambicioznijim indie igrama. Ovi faktori, uz poboljšanja SteamOS-a mogli bi pomoći novoj seriji da izbjegne pogreške svog prethodnika.

Steam Frame

Valveov novi Steam Frame VR headset izgleda kao uređaj koji će ponuditi mnogo toga kada stigne početkom 2026. godine. Slično uređajima Meta Quest i PSVR 2, novi Steam Frame koristi ugrađenu inside-out kameru za praćenje, pa nisu potrebne vanjske bazne stanice, a uređaj je bežičan, što znači da se igrači ne moraju brinuti o kabelima dok su uronjeni u VR. Steam Frame opremljen je procesorom Snapdragon 8 serije i 16 GB RAM-a, što prema Valveu omogućuje pokretanje „sve većeg broja“ VR i ne-VR igara potpuno samostalno. Ne-VR igre prikazuju se na velikom virtualnom kino-platnu ispred korisnika. Ipak, uređaj je prvenstveno namijenjen streamanju igara, pri čemu koristi snagu korisnikova računala za zahtjevnije naslove. Za razliku od Meta Questa, Steam Frame se ne oslanja isključivo na korisnikovu Wi-Fi mrežu za slanje i primanje svih potrebnih podataka. Umjesto toga, dolazi s 6GHz bežičnim adapterom (donglom) koji se priključuje u PC i ostvaruje izravnu bežičnu vezu s headsetom. Dvostruke radio jedinice omogućuju da se jedna bavi isključivo streamingom slike i zvuka iz igre, dok se druga povezuje na Wi-Fi, čime se smanjuje opterećenje korisnikove mreže.

Što se tiče prikaza, Steam Frame sadrži dva 2160 × 2160 LCD zaslona, prilagođene pancake leće i osvježavanje od 72 do 144 Hz. Vidno polje je do 110 stupnjeva, uz IPD raspon od 60–70 mm. Uređaj koristi praćenje očiju za Foveated Streaming, koji poboljšava kvalitetu slike na mjestu gdje korisnik trenutno gleda. Ugrađeni zvučnici imaju po dva drivera sa svake strane, a dvostruki mikrofon služi za prijenos glasa. Važno je i da Steam Frame teži samo 440 grama s trakom za glavu, što je 75 grama manje od Meta Questa 3. Iako 75 grama ne zvuči mnogo, smanjeni pritisak na glavu i vrat može značajno poboljšati udobnost i trajanje VR sesija.

Steam Frame dolazi i s vlastitim parom specijaliziranih kontrolera. Svaki kontroler ima magnetne thumbstickove, D-pad na lijevoj strani, ABXY tipke na desnoj, okidače (triggers) i bumpere. Uključena je i kapacitivna detekcija prstiju, koja omogućuje da korisnici pomiču pojedine prste u igrama koje podržavaju tu tehnologiju, poput Half-Life: Alyxa.

Trenutno Valve još nije objavio točan datum izlaska ni cijenu Steam Frame headseta, a napominje da se neke specifikacije mogu promijeniti prije konačnog lansiranja. Prvi dojmovi uređaja uglavnom su pozitivni. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Steam Frame uspoređivati s Meta Questom 3 i može li se pozicionirati na tržištu s konkurentnom cijenom.

Ratchet & Clank: Ranger Rumble donosi serijal na mobilne platforme. Tijekom godina Ratchet & Clank bio je temelj PlayStation ponude, a iako ovo nije prva mobilna spin-off igra u franšizi, Ranger Rumble dodatno proširuje svijet popularnog shootera. Posljednji glavni naslov bio je Ratchet & Clank: Rift Apart, ekskluzivan za PS5. Igra je bila među onima koje su demonstrirale moć konzole. Nada u novu glavnu igru Insomniac Gamesa i dalje postoji, ali za sada je razvoj mobilnog spin-offa preuzeo studio Oh BiBi.

(link)

Registracija je otvorena na službenoj stranici igre, a prijavom igrači dobivaju obavijesti o ranom pristupu i beta testovima. Iako je igra opisana kao arena shooter, čini se da uključuje i klasične platformerske elemente tipične za Ratchet & Clank.

Unapređivanje opreme i posebnih sposobnosti izgleda kao ključni dio igre. Kao free-to-play naslov, neke od nadogradnji mogle bi uključivati mikrotransakcije, ali to još nije potvrđeno. Ranger Rumble možda nije najidealnija najava za dugogodišnje fanove, ali mogao bi biti zabavan dodatak za mobilne igrače.

Samsungovi vodeći Exynos čipovi posljednjih godina često su nailazili na kritike zbog slabijih performansi u odnosu na konkurenciju, posebno Qualcommove Snapdragon i MediaTek Dimensity serije. Međutim, nedavna curenja o Exynosu 2600 ukazuju da bi ovaj procesor mogao označiti značajan tehnološki proboj i možda vratiti Samsung u vrh mobilnih procesora.

Tehnički napredak

CPU:Exynos 2600 koristi Samsungov napredni 2nm GAA proces i donosi 10-jezgreni CPU u konfiguraciji 1+3+6: Velika jezgra koristi najnoviju Arm C1 arhitekturu, optimiziranu za maksimalne performanse. Prema curenju internih testova, jednojezgrene performanse dosežu 3959 bodova, što ga stavlja iznad Snapdragon 8 Gen 5 Extreme i Dimensity 9500, dok zaostaje samo za Apple A19 Pro. Višejedrene performanse također obećavaju bolje multitasking performanse, što bi trebalo poboljšati iskustvo u zahtjevnim aplikacijama i igrama.

GPU. Xclipse 960 GPU temeljen na AMD-ovoj RDNA4 arhitekturi donosi 6 TFLOPS FP32 teoretske računalne snage. Vrlo važna novost: niža vršna frekvencija (~1350–1400 MHz) smanjuje rizik od thermal throttlinga, što znači da čip može održavati visoke performanse duže bez pregrijavanja, što je problem kod prethodnih Exynosa. Ova kombinacija performansi i stabilnosti GPU-a mogla bi Samsungu dati prednost u igrama i zahtjevnim grafičkim aplikacijama, gdje konkurencija često pada zbog ograničenja topline.

ISP i AI funkcionalnosti

• ISP podržava jednu kameru do 320 MP ili tri senzora od 108 MP istovremeno.
• HDR procesor obrađuje 14-bitne RAW slike metodom sinteze 5 okvira, što omogućuje bolju kontrolu dinamike i smanjenje šuma.
• Video podrška uključuje 8K 60FPS i 4K 120FPS HDR10+, dok SDR snimanje može doseći 4K 240FPS.

Samsungova AI tehnologija “neuronski izgled” omogućuje prediktivno procesiranje slike: čip predviđa najbolju kompoziciju kadra i unaprijed obrađuje fotografije, što skraćuje vrijeme čekanja i poboljšava kvalitetu slike.

Hlađenje i stabilnost

HPB (Heat Path Block) tehnologija integrira metalni sloj toplinske vodljivosti s procesorom i memorijom, povećavajući učinkovitost odvođenja topline za 30% u odnosu na prethodnu generaciju. Ovaj sustav omogućuje održavanje stabilnih performansi CPU-a i GPU-a, čak i tijekom intenzivnog igranja ili višesatnog korištenja uređaja.

Povijesni kontekst

Samsungovi Exynosi imaju dugu i složenu povijest:

Exynos 7420 bio je posljednji čip koji je doista impresionirao tržište, korišten u Galaxy S6 seriji, dok je Snapdragon 810 imao problema s procesom, što je Samsungu omogućilo prednost. Nakon toga, Samsung je često birao Qualcomm Snapdragon čipove za ključna tržišta, uključujući Kinu i SAD, zbog nepouzdanosti vlastitih procesora. Danas, oko 75% Galaxy uređaja koristi Snapdragon čipove, što pokazuje koliko Samsung još uvijek ovisi o konkurenciji. Ova povijest stvara skepticizam: iako Exynos 2600 izgleda impresivno na papiru, pitanje je hoće li Samsung biti spreman u potpunosti koristiti njegov potencijal u seriji Galaxy S26, ili će se ponovno osloniti na Snapdragon u ključnim regijama.

Tržišna i strateška perspektiva

• Mješoviti pristup: Samsung će vjerojatno nastaviti praksu “mješovite upotrebe” Snapdragon i Exynos čipova, što smanjuje rizik od tržišnog neuspjeha.
• Fotografske i AI prednosti: Napredni ISP i AI funkcionalnosti Exynosa 2600 mogli bi Samsungu pružiti jedinstvenu prednost u mobilnoj fotografiji i video snimanju, što je područje gdje Qualcomm i MediaTek često zaostaju.
• Povratak povjerenja: Ako Exynos 2600 zaista pokaže visoku stabilnost i performanse, Samsung bi mogao ponovno zadobiti povjerenje korisnika i partnera te smanjiti ovisnost o Snapdragonu.

Rizici i sumnje

Razlika između teoretskih i stvarnih performansi: Prototipovi često pokazuju bolje rezultate zbog optimiziranih testnih platformi; stvarni mobiteli mogu pokazati niže performanse zbog toplinskih ograničenja i energetske učinkovitosti.

• Komercijalna implementacija: Hoće li Samsung uopće lansirati Galaxy S26 Exynos verziju s punim potencijalom 2600? Povijest sugerira oprez.
• Tržišna reakcija: Potrošači u SAD-u i Kini navikli su na Snapdragon, a svaka odstupanja u performansama ili stabilnosti mogu utjecati na prodaju.

Exynos 2600 kombinira najnoviji 2nm GAA proces, vrhunski CPU/GPU dizajn, napredan ISP i AI funkcionalnosti. Teoretski, ovaj čip može nadmašiti Snapdragon 8 Gen 5 i Dimensity 9500 u gotovo svim aspektima performansi. Međutim, povijest Exynosa sugerira da Samsung mora prebroditi dvije prepreke: Praktična izvedba u masovno proizvedenim uređajima, uključujući toplinsku stabilnost i dugotrajnu učinkovitost. Odluku o tržišnoj implementaciji – hoće li Exynos 2600 stvarno biti srce flagship Galaxy S26 serije, ili će Snapdragon i dalje dominirati? Ako Samsung uspije spojiti sve ove elemente, Exynos 2600 mogao bi označiti pravi povratak korejske tvrtke u utrku za vodeće mobilne procesore i ponovno otvoriti prostor za inovacije u AI i multimediji na mobilnim uređajima.

Facebook gasi legendarne gumbe “Sviđa mi se” i “Komentiraj” – kraj jedne internetske ere

Nakon gotovo petnaest godina, Facebook se oprašta od dva svoja najprepoznatljivija simbola. Od 10. veljače 2026., Meta će službeno ugasiti podršku za gumbe “Sviđa mi se” i “Komentiraj” na web stranicama trećih strana — alatima koji su nekoć definirali način na koji je svijet reagirao, dijelio i živio sadržaj na internetu.

 Kako je sve počelo – rođenje digitalnog “palca gore”

Kada je Facebook 2010. predstavio svoj gumb “Like”, internet se doslovno promijenio preko noći. Umjesto da korisnici moraju pisati komentare ili e-mailove, jedan klik postao je način da izrazite sviđanje, podršku ili interes za članak, video ili proizvod. Nedugo zatim stigao je i dodatak “Komentiraj”, koji je omogućio korisnicima da se prijave putem Facebook računa i izravno komentiraju sadržaj na drugim web stranicama — bilo da je riječ o vijestima, blogovima ili online trgovinama. Tako su gumbi “Sviđa mi se” i “Komentiraj” postali srce Weba 2.0: most između društvenih mreža i ostatka interneta. Za brojne izdavače i medije, ovi su dodaci bili ključni alat za povećanje posjećenosti i viralan rast sadržaja.

 Zašto Meta sada “ubija” ove gumbe?

Meta je u svojoj službenoj izjavi pojasnila da je njihovo ukidanje prirodan i neizbježan korak. “Dodaci ‘Sviđa mi se’ i ‘Komentiraj’ pripadaju starijoj eri interneta. Danas su digitalni obrasci ponašanja potpuno drukčiji, a njihova se upotreba drastično smanjila,” stoji u priopćenju. Drugim riječima — svijet se promijenio. Interakcije koje su nekad bile temelj digitalnog identiteta sada su zamijenjene kratkim videima, reakcijama, emojijima i algoritamskim preporukama. Uz to, Meta je već godinama u procesu restrukturiranja: sve više resursa preusmjerava prema Instagramu i Threadsima, masovno ulaže u AI rješenja  i gradi metaverse, koji vidi kao dugoročni temelj digitalne budućnosti. Facebook kao platforma, iako i dalje globalno popularan, više nije središnji proizvod u Metinom portfelju.

 Što to znači za web stranice i programere?

Meta naglašava da webmasteri ne moraju ništa poduzimati – kada dođe 10. veljače 2026., gumbi “Sviđa mi se” i “Komentiraj” jednostavno će nestati. Nema grešaka, nema rušenja koda – samo tiho povlačenje. “Ovo nije promjena koja razbija sustav. Dodaci se prestaju prikazivati, ali ne utječu na glavnu funkcionalnost stranica”, stoji u Metinom objašnjenju. Ipak, web dizajnerima i urednicima koji žele čišći i moderniji izgled stranica preporučuje se da ručno uklone integracijski kod za Facebook dodatke prije navedenog roka.

Nova era bez “Like” gumba

Uklanjanje ovih funkcija nije samo tehnička odluka — to je simboličan kraj jedne internetske epohe. U doba kada je digitalni svijet prelazio iz statičnih stranica u interaktivne zajednice, “Like” je bio prva univerzalna gesta – digitalni izraz emocije. Njegov plavi palac gore postao je globalni jezik, prepoznat u svakoj kulturi, a “likeanje” je ušlo u svakodnevni govor. Koliko vam se puta dogodilo da kažete “lajkam” nešto u stvarnom životu? Upravo toliko je ovaj simbol bio duboko ukorijenjen u našu online (i offline) komunikaciju. Ali, svaka era ima svoj kraj. U svijetu u kojem algoritmi sve više odlučuju što vidimo, a umjetna inteligencija kroji naše feedove, ručni klik na “Like” više nije glavni pokretač digitalne interakcije.

 Meta gleda unaprijed

Umjesto “palca gore”, budućnost Mete usmjerena je na interakcije vođene umjetnom inteligencijom, automatizirane preporuke sadržaja i integraciju između različitih platformi. Nova generacija korisnika više ne traži gumb – ona traži iskustvo. Zato Meta planira razviti nove alate i API-je koji će omogućiti dublju personalizaciju i bolju integraciju između društvenih mreža i poslovnih sustava.

 Kraj s porukom

Gumb “Sviđa mi se” i njegova mala ikona palca gore obilježili su cijelu jednu eru — eru jednostavne, ali moćne interakcije između čovjeka i interneta. Nestanak ovih gumba s web stranica ne znači kraj društvenih mreža, već početak novog poglavlja u kojem emocije, angažman i dijeljenje dobivaju drukčije, sofisticiranije oblike.

Eto, nakon 15 godina, plavi palac odlazi u povijest — tiho, ali zauvijek zapamćen. Jer u digitalnom svijetu, rijetko koji simbol je bio toliko univerzalan, toliko ljudski, i toliko moćan.

U brzom digitalnom svijetu, tehnologija se često može osjećati kao barijera, stvarajući jaz između generacija koje s njom komuniciraju na vrlo različite načine. HONOR je posvećen rušenju tih barijera filozofijom ukorijenjenom u inovacijama usmjerenim na čovjeka koje osnažuju korisnike svih dobnih skupina. Inženjeringom uređaja poput HONOR 400 Smart, svestranog HONOR Pad 10 i otpornog HONOR Magic 7 Lite, tvrtka dokazuje da promišljeni dizajn i intuitivna umjetna inteligencija mogu transformirati tehnologiju iz izvora složenosti u moćan i bitan alat za povezivanje, razumijevanje i zajedničku radost.

Jednostavnost jednim dodirom: AI za svakoga

Za mnoge, složenost modernih pametnih telefona može biti zastrašujuća. HONOR 400 Smart pojednostavljuje korištenje pametnih telefona uz namjenski Instant AI gumb. Umjesto složenih izbornika, dugim pritiskom korisnici brzo pokreću asistenta – od traženja recepata do pokretanja igara ili čišćenja memorije. Uz značajke poput Circle to Search i Google Gemini Assistanta, informacije su dostupne jednim potezom. Jednostavnost prati i vrhunski hardver: HONOR 400 Pro ima ultra svijetli zaslon od 5000 nita za savršenu vidljivost na otvorenom, dok Eye Comfort Display smanjuje naprezanje očiju pri dugotrajnom korištenju, čineći uređaje ugodnima za sve generacije.

Tehnologija koja govori vašim jezikom

HONOR uređaji čine obiteljske razgovore osobnijima i jednostavnima. HONOR Pad 10 s velikim 12,1″ 2,5K zaslonom i AI poboljšanjem glasa osigurava kristalno čiste videopozive bez buke, dok šest zvučnika s Spatial Audio stvara osjećaj boravka u istoj prostoriji. Za dijeljenje uspomena, HONOR Magic V5 nudi veliki sklopivi zaslon i Multi-Flex način, omogućujući istovremeno pregled galerije i videopoziv – savršeno za povezivanje obitelji na daljinu. HONOR 400 Smart dodatno pojednostavljuje svakodnevicu uz Instant AI gumb, Circle to Search i Google Gemini Assistanta, čineći informacije dostupnima jednim potezom. Uz ultra svijetli zaslon od 5000 nita i Eye Comfort tehnologiju, uređaji su prilagođeni svim generacijama – od bake na balkonu presađuje cvijeće do unuka koji se igra u parku.

Izgrađen za stvarni život, spreman za svaku generaciju

Za mnoge korisnike, posebno one starije dobi, pouzdan uređaj koji ih neće iznevjeriti je apsolutni prioritet. Tako primjerice, HONOR 400 Smart osim baterije od 6500 mAh koja traje pet godina, pruža i SGS 5-star zaštitu od padova i IP65 vodootpornost. Spreman je za svakodnevne nezgode – od ispadanja do prskanja vodom. Otpornost je i u HONOR Magic 7 Lite, koji podnosi padove s 2 m i radi na temperaturama od -30°C do 55°C. HONOR donosi sigurnost i pouzdanost za sve generacije u svakodnevnoj komunikaciji i interakciji s uređajima omogućavajući besprijekorno povezivanje, kreativnosti i zajedničke radosti. Fokusirajući se na ljudsko iskustvo, HONOR stvara novi inteligentni svijet u kojem tehnologija zbližava ljude, premošćuje jazove i osnažuje svaku generaciju da se poveže na smislenije načine.

U svijetu koji sve više ovisi o umjetnoj inteligenciji (AI), SAD i Kina nalaze se u intenzivnoj utrci koja se često uspoređuje s hladnim ratom – tehnološkim sukobom dviju supersila u kojem su strategija, brzina inovacija i kontrola ključnih resursa presudni.

SAD zadržava vodstvo, ali ne bez izazova

SAD je u ovom trenutku tehnološki dominantan, predvodeći u razvoju najnaprednijih generativnih AI modela kroz kompanije poput OpenAI, Google DeepMind i Microsoft. Ove tvrtke imaju pristup vrhunskim računalnim resursima, ogromnom kapitalu i globalnoj mreži talentiranih inženjera.

Međutim, američke vlasti i industrijski lideri svjesni su da konkurencija iz Kine sve više raste. Pritisak za ubrzani razvoj AI-a povećava se jer kineski modeli ubrzano sustižu u određenim domenama, uključujući programiranje, generiranje videa i automatizaciju procesa.

Američki odgovor

• Kontrola izvoza AI čipova: SAD je zabranio izvoz najnaprednijih AI čipova u Kinu kako bi ograničio pristup tehnologiji koja omogućuje treniranje moćnih AI modela.
• Privatno financiranje: Američki investitori podržali su AI startupe s preko 104 milijarde dolara u prvoj polovici 2025., stvarajući financijski i tehnološki jastuk za nastavak inovacija.
• Partnerstva s ključnim kompanijama: Primjerice, OpenAI je sklopio strateške ugovore s velikim tehnološkim igračima, a NVIDIA i druge kompanije šire granice u proizvodnji AI čipova.

Kina se mobilizira kroz nacionalnu strategiju

Kina, svjesna svog zaostatka, primjenjuje model državnog kapitalizma i kampanju “cijelog društva” kako bi ubrzala razvoj AI tehnologija.

• Državna intervencija:  Subvencije i financijska potpora: Vlada pruža državne zajmove s niskim kamatama, gotovinska sredstva i porezne olakšice za AI startupove i istraživačke centre.
• Računalna infrastruktura: Masivni računalni klasteri u regijama poput Unutarnje Mongolije koriste obnovljive izvore energije za jeftinu i stabilnu opskrbu. Ovi klasteri čine tzv. “nacionalni oblak obitelj”, povezujući stotine podatkovnih centara u zajedničku mrežu.
• Pristup podacima: Kina razvija javne skupove podataka za obuku i tržišta podataka kako bi osigurala da domaće tvrtke imaju konkurentsku prednost u razvoju AI modela.

Industrijski odgovor

Huawei i domaći čipovi: Huawei i suradnici razvijaju napredne AI čipove, integrirajući milijune jezgri za povećanje računalne snage, stvarajući alternativu američkim tehnologijama. Strategija “roj koji tuče diva”: Kineski plan kombinira milijarde dolara u infrastrukturu, lokalne čipove i državnu koordinaciju kako bi nadoknadio tehnološki zaostatak.

Startup scena

• DeepSeek: Startup koji je u 2025. razvio AI model usporediv s vodećim američkim modelima po učinkovitosti i cijeni. Postao je fokus kineske strategije za nadoknadu zaostatka.
• Alibaba: Najavio je ulaganja od 53 milijarde dolara u razvoj opće umjetne inteligencije (AGI) kroz tri godine, pokazujući intenzitet državne i industrijske mobilizacije.

Globalni i geopolitički utjecaji

Utrka za AI ne utječe samo na tehnologiju, nego i na geopolitiku, ekonomiju i nacionalnu sigurnost.

• Znanstvena i vojna nadmoć: AI se vidi kao potencijalni faktor koji može donijeti prednost u obrani, nadzoru i strateškim operacijama.
• Rizik od dezinformacija i zlonamjernih AI sustava: Brzi razvoj AI modela povećava mogućnost korištenja za manipulaciju, kibernetičke napade i druge destruktivne svrhe.
• Globalna ekonomija: Utrka stimulira rast tržišta AI i dionica, ali povećava rizik od stvaranja “AI mjehura” i nejednakog pristupa tehnologiji.

Neizvjesna budućnost

Tko će dominirati? Stručnjaci ističu da novac nije jedini faktor – ključni su inovacija, pristup talentima, strateška infrastruktura i sposobnost integracije AI u stvarni svijet.

• Američki napredak u čipovima: Prednost u vrhunskim čipovima i financiranju još uvijek daje SAD-u značajnu prednost.
• Kineska snaga u primjeni: Kina nadmašuje SAD u implementaciji AI u stvarnom sektoru kroz autonomne sustave, robotske platforme i proizvodnju.

Potencijalni rizici

• Nacionalna sigurnost: Napredni AI modeli mogli bi postati alat državne moći i špijunaže.
• Neizvjesna tehnološka dinamika: Moguće stagnacije u računalnoj snazi ili performansama čipova mogu promijeniti ravnotežu u utrci.
• Regulatorni sukobi: SAD i Kina teško mogu koordinirati sigurnosne standarde, što povećava rizik od globalnih AI incidenata.

Zaključak

Utrka između SAD-a i Kine u AI-u kombinira strah, ambiciju, tehnologiju i geopolitiku. Dok SAD zadržava prednost u istraživanju i čipovima, Kina sustiže kroz državnu strategiju, subvencije, infrastrukturu i industrijske inovacije. Rezultat ove utrke oblikovat će globalnu tehnologiju, gospodarstvo i sigurnost u nadolazećem desetljeću, a moguće posljedice mogu biti dalekosežne i disruptivne.

U svijetu poluvodiča i superračunala, dvije osobe rođene u Kini stoje na suprotnim krajevima industrije, a njihove odluke preoblikuju globalnu tehnološku kartu. Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, i Lisa Su, izvršna direktorica AMD-a, povezani su osobnim korijenima, ali razdvojeni strateškim vizijama, sada se natječu u vrijednoj utrci čipova koja doseže bilijune dolara.

AMD-ov preporod pod Lisom Su

AMD je objavio financijsko izvješće za treće tromjesečje fiskalne godine, zabilježivši prihod od 9,246 milijardi dolara, rast od 36% u odnosu na prethodnu godinu. Bruto dobit i slobodni novčani tok postavili su nove rekorde, što je označilo sedmu rekordnu točku u jednom izvješću. Jasna poruka tržištu: AMD se vraća u utrku AI računalstva, gdje je nekoć dominirala Nvidia. Lisa Su, koja je preuzela AMD 2014., tada je preuzela tvrtku na rubu bankrota: dionice su bile na tri dolara, tržišni udio CPU-a pao je za dvije trećine, a niz poslužiteljskih čipova gotovo nestao. Umjesto da slijedi siguran put, Su je odlučila zadržati fokus na računalstvu visokih performansi i razvila arhitekturu Zen, koja je, tri godine kasnije, rezultirala lansiranjem Ryzen procesora. Ovi procesori vratili su AMD na scenu uz upola nižu cijenu od Intela, ali s jednakim performansama. Do 2022. AMD je prvi put nadmašio Intel po tržišnoj kapitalizaciji, a u deset godina dionice su porasle više od 60 puta. Povjesničar Chris Miller nazivao je to “jednim od najvećih oživljavanja u modernoj poslovnoj povijesti”.

Konkurencija i AI strategija

Dok AMD gradi svoj povratak, Nvidia nastavlja dominirati AI tržištem. Eksplozija ChatGPT-a lansirala je Nvidiju na vrh tržišne kapitalizacije od trilijun dolara, no AMD se ne skriva. Strategija “AI + Data Center Accelerator” omogućuje AMD-u ulazak u segment GPU-a podatkovnih centara, gdje se očekuje rast tržišta na 150 milijardi dolara do 2027., s prosječnim godišnjim rastom od 50%. Nedavni ugovor s OpenAI-jem osigurava implementaciju AMD Instinct GPU-ova ukupnog kapaciteta od šest gigavata, s prvim isporukama u drugoj polovici 2026. Oracle je također naručio 50.000 MI450 GPU-a, čime AMD postupno ulazi u teritorij kojim je Nvidia dominirala gotovo desetljeće.

Zen 6, Zen 6C i Zen 7: Nova AI-era

Na Dan financijskih analitičara 2025., AMD je potvrdio da će Zen 6 i Zen 6C CPU-ovi stići 2026., koristeći TSMC-ov 2nm proces. Zen 6C donosi veću energetsku učinkovitost, dok Zen 6 cilja vrhunske performanse. AMD je također prvi put službeno spomenuo Zen 7 arhitekturu, koja će uključivati novi Matrix Engine i podržavati više AI formata podataka, čime se CPU transformira u centralni akcelerator za umjetnu inteligenciju. Ovo postavlja AMD kao otvorenu i fleksibilnu alternativu Nvidijinom zatvorenom ekosustavu.

Rođena za AI i inženjering

Lisa Su, rođena 1969. godine na Tajvanu, emigrirala je u SAD u dobi od tri godine i odrasla u Queensu, New York, u obitelji koja je cijenila disciplinu i ustrajnost. Studirala je elektrotehniku na MIT-u, doktorirala, a radila u Texas Instrumentsu, IBM-u i Freescaleu. U IBM-u je doprinijela tehnologiji bakrenih čipova, a 1999. postala tehnička pomoćnica izvršnog direktora Loua Gerstnera. Su sebe opisuje kao “super pragmatičnog optimista” i vjeruje da tehnologija može promijeniti svijet kada se razvija s jasnim ciljevima. Za nju industrija čipova nije mjesto za čuda – samo za inženjering, talent i izvedbu.

Cyber prijetnje u pozadini industrije

Dok se AMD i Nvidia natječu, cyber prijetnje ne posustaju. GootLoader, učitavač zlonamjernog softvera temeljen na JavaScriptu, koristi nove taktike maskiranja (prilagođeni WOFF2 fontovi i modificirani ZIP-ovi) za skrivanje zlonamjernih datoteka. Napadači u nekim slučajevima preuzimaju kontrolu nad domenom u samo 17 sati, koristeći legitimitet alata poput AnyDesk i WinRM za lateralno širenje unutar mreže. GootLoader se često povezuje s obiteljima ransomwarea kao što su INC, Interlock i NodeSnake, te se koristi kao prvi korak u širem kriminalnom ekosustavu. Organizacije se moraju fokusirati na edukaciju korisnika, ograničenje izloženih protokola, segmentaciju mreže i nadzor neobičnog ponašanja kako bi spriječile brzo preuzimanje kontrole nad mrežama.

Zaključak: Su i Huang – dva lica globalne utrke

U eri u kojoj se AI, GPU i CPU arhitekture stapaju, Lisa Su i Jensen Huang simboliziraju dvije strane iste medalje – američko-kineske tehnološke moći. Jedna vodi tvrtku koja je iz mrtvih oživjela AMD i pozicionira ga kao ključnog igrača u AI infrastrukturi, druga vodi Nvidiju, čiji proizvodi oblikuju moderne podatkovne centre i AI revoluciju. Dok svijet promatra utrku, globalna scena poluvodiča pokazuje da uspjeh ovisi na strategiji, tehničkoj izvrsnosti i sposobnosti predvidjeti budućnost – a u toj priči, rođaci iz Kine pišu povijest svjetske tehnologije.

Na Danu financijskih analitičara 2025. (11. studenog), AMD je predstavio svoj ažurirani razvojni plan procesora i otkrio ključne informacije o nadolazećim arhitekturama — Zen 6, Zen 6C i budućem Zen 7. Ovi potezi potvrđuju da AMD nastavlja snažno ulagati u smjeru naprednih čipova optimiziranih za AI i visokoučinkovito računalstvo.

Zen 6 i Zen 6C — dolazak 2026. s TSMC-ovim 2nm procesom

Prema AMD-ovoj prezentaciji, Zen 6 i Zen 6C procesori službeno će biti lansirani tijekom 2026. godine.
Obje varijante temelje se na TSMC-ovoj 2nm tehnologiji, što označava sljedeći veliki skok nakon Zen 5 arhitekture (koja koristi 4nm i 3nm procese).

Ključne značajke Zen 6 generacije:

• 2nm litografija (TSMC) – veća gustoća tranzistora i energetska učinkovitost.
• Podrška za nove AI formate podataka – uključujući FP8, INT4 i druge lake formate za ubrzano duboko učenje.
• Prošireni AI cjevovodi (pipelines) za lokalno i podatkovno-centrično procesiranje.
• Dva dizajna jezgre: Zen 6 – fokusiran na vrhunske performanse i  Zen 6C – optimiziran za energetsku učinkovitost i gustu jezgrenu konfiguraciju (idealno za cloud i edge servere).

Kodna imena i ciljni segmenti

AMD je otkrio i kodna imena za proizvode koji će koristiti Zen 6 arhitekturu:

•  EPYC “Venice” – procesori za podatkovne centre, nasljednik Turin generacije.
• Ryzen “Olympic Ridge” – stolni procesori nove generacije za mainstream i entuzijaste.
• Ryzen “Medusa Point” – mobilni procesori, iako se prema nacrtu Zen 6 arhitektura neće pojaviti u mobilnom segmentu do te serije.

Zen 7 — prvi put službeno spomenut, donosi Matrix Engine

Po prvi put, AMD je u javnom nacrtu službeno spomenuo Zen 7 arhitekturu, koja će naslijediti Zen 6 i uvesti potpuno novi “Matrix Engine”.

Što znamo o Zen 7 (prema nacrtu): Bit će projektiran s fokusom na umjetnu inteligenciju i strojno učenje, slično kao što je Intel uveo NPU (Neural Processing Unit) u Meteor Lake seriji. Novi Matrix Engine omogućit će rad s višestrukim AI formatima podataka (FP8, INT8, BF16, TF32 itd.), čime se značajno ubrzavaju neuronske mreže i AI inferencija. Očekuje se daljnja optimizacija energetske potrošnje, s mogućnošću dinamičke redistribucije resursa između CPU i AI jezgrenih blokova. AMD time jasno daje do znanja da planira integrirati AI mogućnosti direktno u CPU, bez potrebe za zasebnim NPU-ovima ili GPU-ima — posebno za lokalne AI aplikacije i manja okruženja.

Širi kontekst: utrka s Nvidijom i Intelom

AMD-ova objava dolazi u trenutku kada konkurencija postavlja nove standarde:

• Intel je već implementirao NPU u Core Ultra (Meteor Lake i Arrow Lake) procesore.
• NVIDIA dominira AI tržištem s GPU arhitekturama Blackwell i Rubin, no sve veći fokus stavlja i na CPU–GPU fuziju (Grace Hopper).

AMD-ov plan sa Zen 7 Matrix Engineom mogao bi stvoriti most između CPU i GPU svjetova, donoseći AI akceleraciju direktno u procesorske jezgre — što bi moglo promijeniti način na koji se AI zadaci distribuiraju u budućnosti.

Zaključak: 2026. kao ključna godina za AMD-ovu AI budućnost

S potvrđenim Zen 6 i Zen 6C procesorima te najavom Zen 7 s Matrix Engineom, AMD jasno pokazuje smjer — AI-first procesorsku eru. U kombinaciji s TSMC-ovim 2nm procesom i višerazinskim optimizacijama, 2026. bi mogla biti godina u kojoj AMD redefinira pojam “procesora” — prelazeći s pukog CPU dizajna na AI-integriranu arhitekturu budućnosti.