Facebook uklanja gumb „Sviđa mi se” s vanjskih web stranica, ali praćenje ostaje

Facebook je službeno prestao koristiti gumb „Sviđa mi se” na vanjskim web stranicama, završavajući jednu od najprepoznatljivijih ikona uspona društvenih mreža. Iako gumb više nije vidljiv od 10. veljače, funkcije praćenja i dalje su prisutne, barem zasad.

Meta, matična tvrtka Facebooka, najavila je uklanjanje gumba krajem prošle godine. Administratori web stranica mogu ukloniti kod sa svojih stranica, ali čak i ako to ne učine, gumb neće prikazivati nikakvu poruku o pogrešci. U praksi se sada pojavljuje kao element dimenzija 0 x 0 piksela. Facebook nije precizirao što to znači za praćenje korisnika, ali ne isključuje mogućnost da se ono nastavi u pozadini.

Ikoničan gumb u internetskoj povijesti

Gumb „Sviđa mi se” bio je ključni alat za dijeljenje sadržaja i interakciju na internetu, ali je zahtijevao opsežno praćenje korisnika. Facebook tvrdi da je funkcionalnost sada zastarjela te da želi modernizirati svoju developersku platformu, nudeći nove alate za integraciju društvenih funkcija na web stranice.

Jedna od najvećih promjena stiže na WhatsApp jer popularna chat platforma testira novu funkciju koja bi mogla značajno promijeniti način na koji korisnici komuniciraju putem web preglednika, a riječ je o mogućnosti obavljanja glasovnih i video poziva izravno kroz web sučelje bez potrebe za instalacijom zasebne aplikacije.

WhatsApp već godinama dominira tržištem komunikacijskih aplikacija zahvaljujući jednostavnosti korištenja, širokoj dostupnosti i snažnoj sigurnosnoj infrastrukturi, a upravo je web verzija dosad predstavljala slabiju kariku ekosustava jer je nudila ograničene funkcionalnosti u odnosu na mobilne i desktop aplikacije. Nova funkcija trebala bi ukloniti tu razliku i pretvoriti web preglednik u punokrvnu komunikacijsku platformu koja omogućuje gotovo identično iskustvo kao i klasična aplikacija. Prema dostupnim informacijama, Meta je već pokrenula testiranje glasovnih i video poziva unutar beta verzije WhatsApp Weba, a funkcija je trenutačno dostupna ograničenom broju korisnika koji mogu izravno iz otvorenog chata pokrenuti poziv pritiskom na odgovarajuću tipku. Time se eliminira potreba za instalacijom desktop aplikacije ili oslanjanjem na mobilni uređaj kada korisnik želi obaviti brzi poslovni ili privatni poziv.

Ova promjena ima velik strateški značaj jer web platforma postaje ozbiljan konkurent servisima poput Google Meeta ili Microsoft Teamsa u scenarijima brzih komunikacija, posebno na poslovnim računalima gdje korisnici često nemaju administratorske ovlasti za instalaciju dodatnog softvera. Osim praktičnosti, WhatsApp zadržava i svoju ključnu prednost – end-to-end enkripciju temeljenu na Signal protokolu, što znači da bi sigurnost komunikacije trebala ostati na razini na koju su korisnici već navikli. Ipak, funkcija dolazi s određenim ograničenjima jer grupni video pozivi zasad nisu dostupni kroz web sučelje, iako razvojni tim aktivno radi na implementaciji podrške za veće sastanke s do 32 sudionika. Uz to se razvijaju i dodatne opcije poput zakazivanja poziva i dijeljenja linkova za pridruživanje, čime bi WhatsApp mogao dodatno ojačati svoju poziciju u segmentu online komunikacijskih alata.

Ako se testiranje pokaže uspješnim, očekuje se postupno globalno uvođenje funkcije tijekom narednih tjedana ili mjeseci, što bi moglo značajno povećati fleksibilnost korištenja WhatsAppa i pretvoriti web verziju iz pomoćnog alata u punopravni komunikacijski centar.

TSMC je na nedavnom sastanku upravnog odbora odobrio veliki investicijski plan vrijedan 44,962 milijarde dolara. Sredstva će biti iskorištena za izgradnju novih tvornica poluvodiča i nadogradnju postojećih proizvodnih pogona.

Kao jedan od najvećih proizvođača čipova na svijetu, TSMC proizvodi čipove za tvrtke poput Nvidije, AMD-a, Intela i Applea. Kako bi zadovoljila rastuću potražnju svojih kupaca, tajvanska tvrtka planira značajno proširiti proizvodne kapacitete u nadolazećim godinama. Ovo odobrenje vrijedno gotovo 45 milijardi dolara predstavlja rekord za jedno tromjesečje, daleko nadmašujući prethodne autorizacije koje su se obično ravnomjernije raspoređivale tijekom godine. Ovaj potez dio je šireg plana kapitalnih ulaganja (CapEx) TSMC-a za 2026. godinu, za koji se očekuje da će se kretati između 52 i 56 milijardi dolara. Ovim velikim ulaganjem, TSMC želi ojačati svoju vodeću poziciju u odnosu na konkurente poput Intela i Samsung Foundryja.

Masovna ulaganja za proširenje proizvodnih kapaciteta

Glavni cilj ovog ulaganja je povećati proizvodnju čipova uz održavanje tehnološkog vodstva. Izgradnjom novih tvornica i nadogradnjom postojećih, TSMC želi osigurati da može zadovoljiti buduću potražnju velikih tehnoloških kompanija. Ova agresivna strategija širenja također ima za cilj spriječiti velike klijente da se okrenu konkurenciji. Ostajući ispred u kapacitetu i tehnologiji, TSMC nastoji osigurati dugoročna partnerstva i zaštititi svoju dominantnu poziciju u industriji poluvodiča. Plan ulaganja nije samo o količini, već i o naprednim proizvodnim procesima. TSMC planira dodijeliti 70% do 80% svog proračuna naprednim čvorovima. To uključuje razvoj budućeg procesa A10 (klasa 1nm), koji se očekuje oko 2030. godine. Ovaj čvor mogao bi omogućiti čipove s više od 200 milijardi tranzistora.

Kako bi podržao ovaj napor, TSMC je unaprijedio S.S. Lina, voditelja tima za razvoj tehnologije 1nm, u potpredsjednika. Osim toga, oko 10% do 20% proračuna bit će usmjereno na napredne tehnologije pakiranja. Ovo područje posebno je važno za hardver umjetne inteligencije, gdje potražnja i dalje brzo raste. Velikim ulaganjima u napredne čvorove i pakiranje, TSMC nastoji ostati prvi izbor za tvrtke koje razvijaju AI nove generacije i visokoučinkovite čipove.

Dok Android 17 očekujemo ovog ljeta 2026., Google već polako priprema prelazak na svoj budući mobilni operativni sustav. Glasine sugeriraju da bi novi OS mogao donijeti poboljšanu ergonomiju, vizualni redizajn inspiriran Liquid Glass stilom te značajne promjene u brzim postavkama sustava.

Android 16 QPR3 beta 2.1: priprema za Android 17

Ovaj tjedan Google je započeo OTA lansiranje Androida 16 QPR3 beta 2.1 za Pixel telefone. Pixel 6 i Pixel 7 dobit će ažuriranje CP11.251209.009. Ostali modeli dobivaju verziju CP11.251209.009.A1 Veličina nadogradnje kreće se između 90 i 110 MB, a fokus nije na novim značajkama, već na popravcima bugova i stabilnosti sustava. Beta testerima se tako rješavaju problemi s pomicanjem ladica aplikacija, degradacijom grafičkog prikaza, prekomjernom potrošnjom baterije, neujednačenim bežičnim punjenjem i usponom i padom Wi-Fi konekcije. Ova nadogradnja osigurava da Android 16 ostane stabilan dok Google priprema teren za Android 17.

Prva beta verzija Androida 17

Istovremeno, Android Beta tim je objavio na Redditu da je Android 17 Beta 1 na pragu: „Android 17 Beta 1 uskoro počinje. Temelji se na Android 16 QPR verziji i uključuje najnovije ispravke bugova te poboljšanja stabilnosti i performansi. Ako ste upisani u Beta program, automatski ćete dobiti Beta 1 verziju.”

Korisnici koji žele zadržati stabilnu verziju Androida 16 QPR3 moraju se odjaviti iz Beta programa prije dolaska Androida 17 Beta 1. Preskakanje OTA nadogradnje omogućuje im očuvanje podataka bez gubitaka – što je važan korak za sve koji žele glatki prelazak između verzija.

Zaključak

Google polako zatvara poglavlje Androida 16, fokusirajući se na stabilnost i pouzdanost sustava, dok istovremeno uvodi prve testere u Android 17. Beta program omogućuje rani uvid u buduće značajke, ali zahtijeva pažljivo upravljanje kako bi se izbjegli gubici podataka.

Intel je na događaju Intel Connection Japan,  predstavio prvi funkcionalni prototip svoje Z-Angle memorije (ZAM), tehnologije koja bi mogla postati konkurencija HBM-u u AI poslužiteljima. Ova inovacija rezultat je partnerstva s Saimemoryjem, podružnicom SoftBanka, i predstavlja značajan korak prema rješenju problema visokih performansi i energetske učinkovitosti memorije.

Vertikalno slaganje s dijagonalnim međuvezama

Z-Angle memorija koristi vertikalno slaganje DRAM slojeva, ali s dijagonalnim međuvezama umjesto standardnog vertikalnog prolaza kroz čipove. Prema Intelu, ova topologija omogućuje bolju disipaciju topline i smanjuje potrošnju energije za 40–50%, dok svaki čip može doseći kapacitet do 512 GB.

Arhitektura je rezultat Intelovog programa istraživanja napredne memorijske tehnologije, u suradnji sa Sandia National Laboratory. Joshua Fryman, CTO u Intel Government Technologies, izjavio je: „Standardne memorijske arhitekture ne zadovoljavaju potrebe umjetne inteligencije. Preispitujemo organizaciju DRAM-a kako bismo postigli poboljšanje performansi za red veličine.“

Planovi za komercijalizaciju

Intel planira prve funkcionalne prototipove ZAM-a lansirati 2027., dok bi komercijalna dostupnost mogla početi 2030.. Tvrtka obećava: Kapacitet 2–3× veći od HBM-a, 50% manja potrošnja energije i 60% manji trošak proizvodnje.

Opasnost povijesti Optanea

Iako zvuče impresivno, obećanja podsjećaju na neuspjeh Intel Optanea i 3D XPoint tehnologije, koja je također obećavala revoluciju u memoriji, ali je rezultirala velikim gubicima i napuštanjem proizvoda.

Ciljana tržišta i izazovi

Za razliku od Optanea, Z-Angle memorija ciljano je dizajnirana za hiperskalere poput Amazona, Googlea i Microsofta. Međutim, rizik ostaje: do 2030. godine konkurentske evolucije klasičnog HBM-a od Samsunga, SK Hynixa ili Microna mogle bi smanjiti potrebu za novom tehnologijom. Intel trenutno razvija elegantno tehničko rješenje, ali komercijalni uspjeh još uvijek nije zajamčen.

(izvor)

S nekoliko mjeseci do službene jesenske prezentacije, iPhone 18 Pro već polako dobiva svoj oblik. Glasine i leakovi sada ukazuju na tri glavna dizajnerska aspekta koja bi mogla označiti evoluciju u odnosu na trenutnu generaciju iPhonea 17 Pro.

1. Redizajn stražnje strane

Prva značajna promjena odnosi se na stražnju završnu obradu. Prema informacijama leakera Instant Digital, Apple radi na staklenoj poleđini s boljim usklađivanjem nijanse stakla i aluminijske šasije.
Cilj je ublažiti poznati „dvobojni“ efekt prethodnih modela i postići fluidniji, vizualno koherentan dizajn, što će stvoriti elegantniji i ujednačeniji izgled cijelog uređaja.

2. Evolucija Dynamic Islanda i Face ID-a

Na prednjoj strani, Dynamic Island trebao bi zadržati svoju funkcionalnost, ali u manjoj verziji – otprilike trećinu manjeg modula – kako bi se omogućio veći prikaz sadržaja na ekranu. Također, pojedine komponente Face ID-a mogle bi biti integrirane ispod zaslona. Time prednji rez postaje diskretniji, ali modul još ne nestaje u potpunosti, što će biti dobrodošla promjena za korisnike kojima je „notch“ od iPhonea X godinama bio iritantan.

3. Novi izbor boja

Treći ključni element dizajna odnosi se na boje. Apple nastavlja eksperimentirati sa svjetlijim nijansama, a prema istom izvoru, interno su testirane tri nove boje: Coffee Brown, Purple i Burgundy. Ne znači da će sve biti uključene u konačni model, ali barem jedna nova nijansa mogla bi ući u finalni izbor. Ovaj potez dolazi nakon uspjeha svijetlog narančastog iPhonea 17 Pro, koji je bio popularan među potrošačima.

Zaključak

Iako iPhone 18 Pro na prvi pogled ne donosi revolucionarne promjene, tri estetske prilagodbe – refinirana stražnja strana, diskretniji Dynamic Island i novi izbor boja – jasno naglašavaju evoluciju dizajna. Apple nastavlja balansirati između inovacije i očuvanja prepoznatljivog identiteta Pro serije, ciljajući na korisnike koji cijene sofisticiranost i vizualnu koherenciju.

Glasine sugeriraju da Microsoft planira spajanje Xbox i PC Game Pass pretplata u jedan zajednički servis. Razlog bi bio sljedeća generacija Xboxa, koja bi, prema navodima izvora, bila u obliku mini-PC-a, čime bi granica između konzole i računala praktički nestala.

Što bi to značilo za korisnike

Spajanje bi omogućilo jedinstveni katalog igara, bez potrebe za dvostrukim pretplatama. Eventualno bi ograničenja za igre prvog dana lansiranja mogla ostati za određene razine pretplate, poput Ultimate verzije Game Passa.

Kontekst

Microsoft je posljednjih godina sve više naginjao modelu cross-platform gaminga, a integracija Xbox i PC ekosustava logičan je korak u tom smjeru. Ako glasine budu točne, nova strategija mogla bi pojednostaviti Game Pass iskustvo i povećati vrijednost pretplate za igrače koji koriste više platformi.

Snapdragon 8 Gen 5 donosi impresivnu sirovu snagu u flagship Android uređajima za 2026. godinu, no prvi stvarni testovi otkrivaju i značajan izazov: visoke radne temperature te pad performansi tijekom dugotrajnog opterećenja. Qualcommov najnoviji vrhunski čip briljira u kratkim benchmark testovima i zahtjevnim zadacima, ali stres testiranja pokazuju da održavanje stabilnih performansi pod kontinuiranim opterećenjem predstavlja problem.

Visoke temperature i thermal throttling

Prema dostupnim testovima, Snapdragon 8 Gen 5 može dosegnuti unutarnje temperature i do oko 56 °C. Takve vrijednosti za mobilni uređaj predstavljaju ozbiljan toplinski izazov, zbog čega sustav aktivira zaštitne mehanizme kako bi spriječio oštećenja.

Tijekom intenzivnog gaminga, emulacije ili dugotrajnog renderiranja dolazi do izraženog thermal throttlinga — automatskog smanjenja performansi kako bi se smanjilo zagrijavanje. Gaming telefon Red Magic 11 Pro pokazuje koliko je problem ozbiljan. U testu koji je proveo Android Authority, uređaj se automatski isključio tijekom 3DMark stres testa, unatoč aktivnom ventilatoru i naprednom sustavu hlađenja. To sugerira da čak ni uređaji optimizirani za gaming teško održavaju Snapdragon 8 Gen 5 pri maksimalnom opterećenju. Klasični flagship modeli imaju još veća ograničenja. U testiranju nubia Z80 Ultra, koje je proveo PhoneArena, površinska temperatura uređaja premašila je 50 °C, što je već granica neugode za držanje u ruci. Bez aktivnog hlađenja, uređaj je bio prisiljen značajno smanjiti performanse kako bi ograničio daljnji rast temperature.

Pad performansi tijekom dugotrajnog opterećenja

Visoke temperature direktno utječu na stabilnost performansi. U GPU stres testovima neki uređaji sa Snapdragon 8 Gen 5 čipom zabilježili su pad performansi veći od 50 %, a u ekstremnim scenarijima performanse su pale na manje od trećine maksimalne snage. U usporedbi s prethodnom generacijom flagship čipova, održavanje dugotrajnih performansi pokazalo se slabijim, što sugerira da je glavna prednost Snapdragona 8 Gen 5 fokusirana na kratkotrajne burst zadatke. Važno je napomenuti da prosječni korisnici možda neće primijetiti ove probleme u svakodnevnoj upotrebi. Surfanje, komunikacija, streaming video sadržaja ili lagano igranje rijetko guraju čip do granica. Međutim, dugotrajni gaming, zahtjevne aplikacije i kontinuirana obrada podataka i dalje predstavljaju izazov.

Samsungova tehnologija kao potencijalno rješenje

Suočeni s ovim izazovima, proizvođači pametnih telefona i čipova intenzivno traže nova rješenja za upravljanje toplinom. Jedno od mogućih rješenja dolazi iz Samsungova razvoja. Tehnologija Heat Pass Block, koja je navodno pomogla Exynos 2600 poboljšati odvođenje topline za oko 16 % zahvaljujući toplinski vodljivom bakrenom sloju, mogla bi se pojaviti i u sljedećoj generaciji Qualcommova čipa — Snapdragonu 8 Gen 6. Ako se ta tehnologija implementira, budući flagship uređaji mogli bi raditi hladnije, zadržavati stabilnije performanse i izbjeći probleme koji trenutno prate Snapdragon 8 Gen 5

Prvi put nakon gotovo tri desetljeća, velika tehnološka kompanija odlučila se na izdavanje obveznica s rokom dospijeća od čak 100 godina. Alphabet, matična tvrtka Googlea, pridružuje se rijetkom krugu institucija koje su spremne dugoročno se zaduživati na razini stoljeća — potez koji je odmah privukao pažnju globalnog tržišta duga. Prema pisanju Financial Timesa (FT), riječ je o dijelu šire strategije prikupljanja kapitala za ubrzano ulaganje u infrastrukturu umjetne inteligencije (AI), području u kojem se Big Tech sve agresivnije natječe i ulaže bez presedana.

Stoljetne obveznice — rijedak potez u tehnološkom sektoru

Izdavanje takozvanih „stoljetnih obveznica” iznimno je rijetko, posebno među tehnološkim kompanijama koje tradicionalno preferiraju fleksibilnije oblike financiranja i kraće investicijske cikluse. Izvori bliski FT-u navode da bi izdavanje obveznica u britanskim funtama (GBP) moglo biti popraćeno dodatnom ponudom od oko 15 milijardi dolara na američkom tržištu, kao i zaduživanjem u švicarskim francima. Povijesno gledano, ovakve dugoročne instrumente najčešće izdaju države — poput Austrije ili Argentine — te velike institucije poput Sveučilišta u Oxfordu ili Wellcome Trusta. U tehnološkom sektoru posljednji je sličan potez povukao IBM još 1996. godine. Alphabetov ulazak u „22. stoljeće” kroz dugoročno zaduživanje mnogi analitičari tumače kao snažan signal povjerenja u vlastitu dugoročnu stabilnost i tržišnu dominaciju.

Zašto posuđivati uz više od 126 milijardi dolara gotovine?

Unatoč golemim novčanim rezervama — koje premašuju 126,8 milijardi dolara — Alphabet se odlučuje za dodatno financiranje. Razlog je jasan: eksplozivan rast ulaganja u umjetnu inteligenciju. Procjene sugeriraju da bi velike tehnološke kompanije i njihovi partneri ove godine mogli uložiti oko 700 milijardi dolara u AI infrastrukturu. Sam Alphabet najavio je kapitalna ulaganja do 185 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, kako bi ubrzao razvoj Gemini AI asistenta i proširio globalnu mrežu podatkovnih centara.

Iako su prihodi Alphabeta prošle godine prvi put premašili 400 milijardi dolara, održavanje snažnog rasta zahtijeva stabilan i relativno jeftin pristup kapitalu. Izdavanje obveznica u različitim valutama i s dugim rokovima dospijeća omogućuje kompaniji zaključavanje povoljnih kamatnih stopa prije potencijalnih tržišnih promjena te smanjuje pritisak na operativne novčane tokove.

AI utrka gura Big Tech prema rekordnim ulaganjima

Alphabet nije jedini koji agresivno koristi tržište duga. Oracle je nedavno prikupio 25 milijardi dolara kroz obveznice, uz rekordnu potražnju investitora od čak 125 milijardi dolara. Amazon i Meta također značajno povećavaju planove kapitalnih ulaganja kako bi ostali konkurentni u AI utrci. Dugoročni dug Alphabeta narastao je na 46,5 milijardi dolara do 2025., što je više nego četverostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Iako financijska poluga i dalje djeluje stabilno zahvaljujući snažnim novčanim rezervama, analitičari sve češće postavljaju pitanje može li se ovakav tempo ulaganja dugoročno održavati isključivo iz operativnog cash flowa.

Prema FT-u, očekuje se da će Alphabetove 40-godišnje obveznice denominirane u dolarima nuditi prinos oko 1,2 postotna boda iznad američkih državnih obveznica, dok velike banke poput Bank of America, Goldman Sachsa i JPMorgana sudjeluju kao aranžeri izdanja. Potez Alphabeta označava potencijalnu prekretnicu u korporativnim financijama: tehnološke kompanije sve se više ponašaju poput financijskih institucija, koristeći kompleksne dužničke instrumente kako bi financirale dugoročnu viziju tehnološke infrastrukture koja bi mogla oblikovati sljedećih sto godina.

YouTube skriva ovu korisnu značajku iza pretplate jer Google sve agresivnije širi granice onoga što smatra premium iskustvom, a najnoviji primjer je ograničavanje prikaza tekstova pjesama u YouTube Musicu za korisnike bez aktivnog YouTube Premiuma.

YouTube Premium je od početka pozicioniran kao paket koji uklanja oglase i donosi dodatne pogodnosti poput reprodukcije u pozadini, offline preuzimanja i pristupa YouTube Musicu bez reklama, no Google sada ide korak dalje i dio funkcija koje su dosad bile besplatne postupno premješta iza paywalla kako bi povećao vrijednost pretplate. Upravo je prikaz tekstova pjesama postao nova meta takve strategije.

Prema dostupnim informacijama, korisnici besplatne verzije YouTube Musica i dalje mogu vidjeti tekstove, ali samo u vrlo ograničenom opsegu, što znači da će nakon određenog broja prikaza ili unutar određenog vremenskog perioda funkcija postati nedostupna bez pretplate. Iako Google nije jasno definirao granice besplatnog korištenja, nagađa se da je riječ o testiranju modela u kojem je dostupno tek nekoliko pjesama prije nego što se pojavi zahtjev za nadogradnjom na Premium.

Ovakav potez uklapa se u širi trend monetizacije streaming servisa koji pokušavaju povećati prihode izvan oglašavanja, posebno u trenutku kada troškovi licenciranja sadržaja rastu. Tekstovi pjesama nisu samo tehnička funkcija jer njihovo prikazivanje često uključuje suradnju s agregatorima i vlasnicima prava, što za platformu znači dodatne troškove koje Google očito želi nadoknaditi kroz pretplatnički model.

Strategija ipak nosi određeni rizik jer su korisnici navikli na dostupnost tekstova kao standardne funkcije, a sličan potez Spotifyja izazvao je snažnu reakciju publike zbog čega je platforma morala ublažiti ograničenja. Upravo će reakcija korisnika odlučiti hoće li Google zadržati ovakav model ili će, kao i konkurencija, morati pronaći kompromis između monetizacije i zadovoljstva publike.

Ako se promjena zadrži, YouTube Music bi mogao postati još jedan primjer postupnog “premiumiziranja” funkcija koje su nekad bile besplatne, što dugoročno mijenja očekivanja korisnika i način na koji streaming servisi definiraju osnovni i napredni paket usluga.