Intel brani Raptor Lake: DDR4 RAM čini LGA 1700 platformu atraktivnom unatoč Arrow Lake-u

Intel potvrđuje da Raptor Lake (13. i 14. generacija) nije “mrtav” i da će se dugo prodavati. Razlog? DDR4 RAM je znatno jeftiniji od DDR5, a mnogi korisnici i dalje traže isplative opcije za desktop računala.

Robert Hallock, Intelov VP i generalni direktor Enthusiast Channela, izjavio je: “Raptor Lake je velik dio naše strategije. Ovo je i dalje nevjerojatno brz proizvod i neće nestati uskoro. Želim da ljudi shvate da će Raptor Lakea i dalje biti u izobilju.”

DDR4 vs. DDR5: bitka za proračun

Cijena DDR5 RAM-a raste, što čini Arrow Lake (Core Ultra 200S) skupljom opcijom, čak i nakon refresh serije. Raptor Lake podržava DDR4, što omogućuje povoljnije nadogradnje i manji trošak ukupnog sklopa, a matične ploče LGA 1700 su fleksibilne, a neke poput ASRock H610 COMBO II nude podršku i za DDR4 i za DDR5, čime korisnik bira prema budžetu. Ovo je posebno važno za igrače i povremene korisnike, koji žele performanse bez visokih troškova.

Arrow Lake i novi LGA 1954 socket

Arrow Lake čipovi nisu briljirali u gaming performansama, što dodatno povećava atraktivnost starijih Raptor Lake čipova. Dugoročno, Intel planira LGA 1954 socket s podrškom za više generacija čipova, kako bi smanjio problem česte zamjene matičnih ploča – slabost u odnosu na AMD-ov AM4/AM5 pristup. Linija Bartlett Lake čipova nudi 12 performansnih jezgri, ali nije kompatibilna s LGA 1700 za većinu običnih korisnika bez tehničke intervencije.

Zaključak

Raptor Lake očito nije prestao biti relevantan. Niže cijene DDR4 RAM-a i fleksibilne matične ploče čine LGA 1700 platformu isplativom, čak i u eri Arrow Lake čipova. Intel očito kombinira staru platformu s novim tehnologijama kako bi zadovoljio različite korisničke profile, od igrača do entuzijasta, dok istovremeno priprema buduću LGA 1954 generaciju. Kratko rečeno: Raptor Lake i DDR4 još uvijek imaju svoje mjesto na tržištu, a Arrow Lake i LGA 1954 tek trebaju dokazati vrijednost u očima potrošača.

Arm je na konferenciji Arm Everywhere 2026 službeno predstavio svoj prvi brendirani masovno proizvedeni CPU – Arm AGI – dizajniran posebno za AI aplikacije temeljene na agentima u podatkovnim centrima. Cilj: kombinacija visoke učinkovitosti, skalabilnosti i performansi CPU-a u AI radnim opterećenjima gdje GPU-i sami ne mogu postići maksimalnu propusnost.

AI agenti povećavaju potražnju za CPU-ima

Rene Haas, izvršni direktor Arm-a, istaknuo je da potražnja za CPU-ima raste zbog agentne AI arhitekture, gdje proxy AI autonomno upravlja više aplikacija. CPU uska grla mogu ograničiti performanse čitavog sustava, čak i kad GPU i AI akceleratori nisu zagušeni. NVIDIA je nedavno predstavila Vera CPU kabinete na GTC 2026 da riješi slične probleme Arm AGI CPU-i ciljaju upravo ovaj segment – proxy AI, multiaplikacijski workload i podatkovne centre visoke gustoće.

Specifikacije Arm AGI CPU-a

• Procesor: 136 Neoverse V3 jezgri po CPU-u, takt 3,7 GHz
• Proces čvora: TSMC 3nm
• Predmemorija: 2 MB L2 po jezgri
• TDP: 300 W
• Memorija: DDR5-8800
• Proširenja: 96 PCIe Gen 6 linija, CXL 3.0, AMBA CHI
• SMT: nije podržano, radi predvidljivih performansi i izbjegavanja dijeljenja I/O propusnosti

Kabineti:

• Zračno hlađeni 1U: 2 CPU-a, do 8.160 jezgri
• Tekućinski hlađeni: do 45.696 jezgri po kabinetu

Arm AGI CPU-i omogućuju dvostruko veću izvedbu po ormaru u usporedbi s x86 procesorima, uz značajnu uštedu energije i optimizaciju iskorištenja AI akceleratora.

Integracija i ekosustav

Arm AGI CPU-ovi se besprijekorno integriraju u Neoverse platformu, dok komercijalni partneri uključuju: ASRock Rack, Lenovo, Quanta Computer i Supermicro.

Fokus na održive performanse

Arm je odlučio napustiti SMT (višedretvenost) kako bi  svaka jezgra mogla koristiti punu I/O propusnost, osigurala dugotrajnu stabilnu izvedbu i smanjila potrošnju energije i površinu čipa. Ovo je posebno važno za AI radna opterećenja temeljena na agentima, gdje je kontinuitet performansi kritičan.

Zaključak

S Arm AGI CPU-ima, Arm nastavlja svoj plan širenja u AI infrastrukturu visoke gustoće. CPU-i ne samo da pružaju više od dvostruko veće performanse po kabinetu, već i smanjuju kapitalne troškove podatkovnih centara, što može uštedjeti do 100 milijardi USD na GW razini AI infrastrukture. Arm AGI CPU-i tako postaju ključni alat u razvoju agentne AI i budućih AI podatkovnih centara.

LG ponovno pomiče granice tehnologije prikaza. Na ovogodišnjem Innofestu tvrtka je predstavila viziju televizora za 2026. godinu – s naglaskom na ultra-tanki dizajn, bežičnu povezanost i duboku integraciju umjetne inteligencije.

Glavna zvijezda? Televizor tanji od jednog centimetra.

TV debljine samo 9 mm bez kablova. No, nije riječ samo o estetici. LG je uspio integrirati matičnu ploču, zvučnike i napajanje izravno u kućište, eliminirajući potrebu za vanjskim „boxom“ i dodatnim kablovima. Uz bežični prijenos slike i zvuka u 4K pri 165 Hz, instalacija na zid postaje jednostavnija nego ikad.

OLED ide korak dalje: više svjetline, manje refleksija

LG dodatno unapređuje OLED tehnologiju s novim rješenjima: Hyper Radiant Color za veću svjetlinu i nereflektirajući sloj za bolju vidljivost u svijetlim prostorima. Prema podacima, svjetlina je povećana gotovo 3,9 puta, uz zadržavanje duboke crne boje po kojoj je OLED poznat. Tu je i novi AI procesor koji u stvarnom vremenu analizira svaki kadar i automatski prilagođava boje i kontrast.

MicroLED i gigantski zasloni

Osim OLED-a, LG nastavlja razvijati MicroLED tehnologiju koja omogućuje preciznu kontrolu svjetla za svaki piksel. Prednosti uključuju vrhunsku točnost boja, profesionalnu razinu prikaza i bolju kontrolu kontrasta. U segmentu velikih zaslona, predstavljeni su i Mini LED modeli dijagonale do 115 inča, namijenjeni kućnim kinima nove generacije.

Mobilni ekrani za fleksibilan život

LG širi koncept televizora izvan dnevnog boravka. Novi modeli StanbyME 2 i StanbyME 2 Max dolaze sugrađenim baterijama, prijenosnim dizajnom i ekranima od 27 i 32 inča. To znači da televizor možete koristiti u kuhinji, spavaćoj sobi ili bilo gdje u domu – bez ovisnosti o utičnici.

AI u središtu WebOS platforme

LG-ov WebOS sada postaje AI platforma koja integrira Microsoft Copilot i Gemini. Uz AI Magic Remote, sustav prepoznaje glas različitih korisnika i automatski prilagođava sadržaj njihovim navikama. Dodatno, LG Concierge omogućuje pregled sadržaja s različitih streaming platformi bez potrebe za prebacivanjem aplikacija.

Gaming i 5K skaliranje

Novi UltraGear monitori donose ugrađeno 5K skaliranje, što znači da i slabiji PC može prikazati sliku blisku 5K rezoluciji. To smanjuje potrebu za najskupljim hardverom, a igračima pruža bolju kvalitetu prikaza.

Pametan zvuk koji se prilagođava prostoru

Uz Dolby Atmos FlexConnect, LG uvodi automatsku kalibraciju zvuka. Sustav prepoznaje raspored zvučnika, prilagođava fazu i izlaz te optimizira zvuk prema prostoru. LG je dodatno proširio audio ponudu suradnjom s umjetnikom will.i.am, spajajući tehnologiju i glazbenu produkciju.

Zaključak

LG-ova linija za 2026. jasno pokazuje smjer industrije – televizori više nisu samo ekrani, već pametni, prilagodljivi centri kućne zabave. S ultra-tankim dizajnom, snažnim AI mogućnostima i fleksibilnim form factorima, LG pokušava redefinirati kako i gdje koristimo ekrane. Ako se ove inovacije pokažu u praksi, televizori kakve poznajemo mogli bi uskoro postati stvar prošlosti.

Dobra vijest za PC entuzijaste: AMD službeno potvrđuje da će AM5 platforma imati dug životni ciklus, nastavljajući filozofiju koja je proslavila legendarni AM4. Za mnoge korisnike to znači jedno – manje troškova i više fleksibilnosti pri nadogradnji računala.

AM5 nastavlja filozofiju dugovječnosti

Jedan od najvećih strahova pri nadogradnji procesora je potreba za zamjenom matične ploče. Dok konkurencija poput Intel često mijenja socket generacije, AMD već godinama gradi reputaciju stabilnih platformi.

AM4 je najbolji primjer – platforma je trajala gotovo desetljeće i podržavala više generacija procesora. Sada AMD želi ponoviti isti uspjeh s AM5. Prema izjavama iz tvrtke, podrška za AM5 očekuje se najmanje do 2027. godine, a moguće i dulje.

Zašto AMD ne mijenja često socket

Promjene socketa kod AMD-a nisu slučajne. One su usko povezane s razvojem memorijskih standarda:

• AM2 / AM2+ → DDR2
• AM3 / AM3+ → DDR3
• AM4 → DDR4
• AM5 → DDR5

To znači da će sljedeća velika promjena (AM6) najvjerojatnije doći tek s dolaskom DDR6 memorije.

Podrška za više generacija procesora

AM5 platforma već podržava moderne arhitekture, a očekuje se da će obuhvatiti Zen 4 i Zen 5, te potencijalno Zen 6. To korisnicima omogućuje nadogradnju procesora bez promjene matične ploče, što značajno smanjuje ukupne troškove.

AM4 kao dokaz uspješne strategije

Ako postoji dokaz da ova strategija funkcionira, to je AM4. Lansiran je 2016. godine, podržao 5 generacija arhitektura, više od 100 procesora i stotine modela matičnih ploča. AM4 nije samo dugo trajao – postao je standard na DIY tržištu i izbor milijuna korisnika.

Što to znači za korisnike

Dugovječnost platforme donosi konkretne prednosti: niži troškovi nadogradnje, veća kompatibilnost komponenti, dulji životni vijek konfiguracije i sigurnija investicija. Za gamere i entuzijaste to znači da jednom kupljena matična ploča može trajati godinama.

Budućnost: prijelaz na DDR6

Iako AM5 ima dug vijek, promjena će kad-tad doći. Glavni okidač bit će dolazak DDR6 memorije. Postoji nada da bi AMD mogao omogućiti prijelazno razdoblje s podrškom za više standarda, što bi dodatno olakšalo nadogradnje i smanjilo troškove korisnicima.

Zaključak

AMD ponovno igra na kartu dugovječnosti – i to je potez koji korisnici itekako cijene. AM5 platforma obećava stabilnost, fleksibilnost i dugoročnu vrijednost, što je sve rjeđe u svijetu brzih tehnoloških ciklusa. Ako AMD ispuni obećanje, AM5 bi mogao postati nova legenda – baš kao što je to bio AM4.

Intel nastavlja gurati granice optimizacije performansi s novim pristupom nazvanim Binary Optimization Tool (BOT), tehnologijom koja obećava bolje performanse bez potrebe za izmjenama izvornog koda aplikacija.

U ovom dijelu analize fokus je na ključno pitanje – može li BOT zaista postići idealan balans između troška implementacije i stvarnih dobitaka u performansama.

Ravnoteža između troška i koristi

Tradicionalno, optimizacija softvera dijeli se na dvije razine:

• Hardverska i sistemska optimizacija – uključuje brži hardver i nove instrukcijske skupove, ali donosi ograničena poboljšanja
• Optimizacija izvornog koda – donosi veće performanse, ali zahtijeva značajne resurse, vrijeme i pristup kodu

Upravo između te dvije krajnosti dolazi BOT. Ova tehnologija omogućuje optimizaciju već kompajliranih programa bez potrebe za pristupom izvornom kodu, čime se značajno smanjuju troškovi i kompleksnost. Drugim riječima, BOT predstavlja „srednji put“ – dovoljno učinkovit, a istovremeno praktičan za implementaciju.

Kako BOT zapravo radi

Binary Optimization Tool djeluje tako da analizira izvršne datoteke i optimizira način na koji procesor izvršava instrukcije. Umjesto izmjene koda, BOT reorganizira redoslijed instrukcija, optimizira korištenje CPU resursa, smanjuje zastoje u procesorskom cjevovodu i ponovno povezuje program s optimiziranim dinamičkim bibliotekama. Rezultat je brže izvršavanje istog zadatka, bez promjene funkcionalnosti aplikacije.

Veće performanse u igrama i aplikacijama

Jedna od najzanimljivijih primjena BOT-a je u igrama, gdje optimizacija može rezultirati: višim FPS-om, stabilnijim performansamai glađim iskustvom igranja. Tehnologija je već testirana ili podržana u nizu popularnih naslova i alata, uključujući: Geekbench 6, Cyberpunk 2077, Hogwarts Legacy, Marvel’s Spider-Man Remastered i Shadow of the Tomb Raider. No, za razliku od nekih ranijih tehnologija, BOT nije ograničen samo na gaming – može se koristiti i za multimediju te AI aplikacije.

Prednosti bez kompromisa u sigurnosti

Jedna od ključnih prednosti BOT-a je što radi u korisničkom načinu rada (Ring 3), bez potrebe za dubokim pristupom sustavu ili hardveru. To znači manji sigurnosni rizik, nema potrebe za reverznim inženjeringom i zadržava se originalna funkcionalnost aplikacija. Za developere i tvrtke to je iznimno važno jer eliminira potrebu za dijeljenjem osjetljivog izvornog koda.

BOT vs. klasične optimizacije

Za razliku od tehnologija poput Intel APO (Application Optimization), koje su fokusirane primarno na igre, BOT ima širu primjenu. Dok APO cilja specifične scenarije, BOT može optimizirati igre, profesionalne aplikacije, AI i produktivne alate. Time postaje univerzalniji alat u Intelovom ekosustavu optimizacije.

Zaključak

Binary Optimization Tool predstavlja zanimljiv iskorak u načinu na koji se optimiziraju performanse softvera. Umjesto skupih i kompleksnih zahvata u izvorni kod, Intel nudi rješenje koje radi „iza kulisa“, ali donosi stvarne rezultate.

Ako se pokaže učinkovitim u širem spektru aplikacija, BOT bi mogao postati ključna tehnologija za buduće generacije procesora – posebno u svijetu gdje se traži maksimalna učinkovitost uz minimalne troškove razvoja.

Intel je tiho dodao Core Ultra X7 378H u seriju Panther Lake, pored postojećih X7 368H i X9 388H. Na prvi pogled, X7 378H izgleda kao unaprijeđena verzija prethodnika, no u stvarnosti specifikacije su gotovo identične:

• 16 jezgri / 16 niti: 4 P-jezgre, 8 E-jezgri i 4 LP-E-jezgre
• Maksimalni boost: 5,0 GHz
• L3 predmemorija: 18 MB
• Osnovna snaga: 25 W, turbo: 80 W
• Integrirani grafički dio: Arc B390 s 12 Xe3 jezgri

Za prosječnog korisnika, performanse neće biti različite između X7 368H i X7 378H.

Gdje je razlika?

• X7 368H: podržava ugrađena i potrošačka tržišta – industrijske sustave, specijalizirane strojeve i obična računala.
• X7 378H: fokusiran isključivo na potrošačko tržište.

Intel koristi ovu strategiju kako bi prilagodio lancima opskrbe i uvjetima jamstva prema potrebama različitih sektora. To omogućava bolju kontrolu distribucije bez utjecaja na performanse čipa.

Šira strategija

Ovo nije izolirani slučaj – Intel ranije je napravio slične poteze, primjerice s Core Ultra 7 251HX u seriji Arrow Lake HX. Strategija je popunjavanje praznina u portfelju proizvoda i ciljanje različitih distribucijskih kanala, čak i kada je hardver gotovo identičan.

Zaključak

Core Ultra X7 378H nije nova generacija performansi, već prilagođena verzija za specifično tržište. Za potrošače razlike praktički nema, ali za Intel je ovo učinkovit način segmentacije i optimizacije lanca opskrbe.

Neočekivan obrat u tehnološkoj industriji: službeni promotivni video za NVIDIA DLSS 5 uklonjen je s YouTube platforme – i to zbog prijave za kršenje autorskih prava od strane talijanske televizije. Incident je brzo izazvao raspravu o pouzdanosti automatiziranih sustava za zaštitu sadržaja i otvorio pitanje – može li originalni autor izgubiti kontrolu nad vlastitim materijalom?

Kako je došlo do uklanjanja videa

Prema dostupnim informacijama, talijanska TV postaja La7 koristila je dijelove promotivnog videa DLSS 5 u svom programu. Problem je nastao kada je taj sadržaj registriran u YouTubeov sustav za zaštitu autorskih prava (Content ID). Sustav je potom prepoznao isti materijal u originalnom NVIDIA-inom videu – i označio ga kao kršenje autorskih prava.

Rezultat je bio paradoksalan: originalni video uklonjen je jer je sustav „prepoznao“ da pripada drugom izvoru.

Što je DLSS 5 i zašto je važan

DLSS (Deep Learning Super Sampling) jedna je od ključnih tehnologija koju NVIDIA koristi za poboljšanje performansi u igrama, posebno kroz AI skaliranje slike i povećanje FPS-a. Nova verzija DLSS 5 trebala je dodatno unaprijediti kvalitetu prikaza i performanse, zbog čega je promotivni video bio važan za developere, medije i gaming zajednicu.

Problem s YouTubeovim Content ID sustavom

Ovaj slučaj još jednom ukazuje na slabosti automatiziranog sustava za zaštitu autorskih prava. Kako sustav zapravo funkcionira?

Medijske kuće učitavaju svoj sadržaj u bazu, algoritam uspoređuje videozapise na platformi. dok u slučaju podudaranja automatski se pokreće blokada ili monetizacija. Ako treća strana registrira sadržaj koji uključuje tuđi materijal, može doći do pogrešne atribucije – upravo kao u ovom slučaju.

Nije prvi takav incident

Slični problemi događali su se i ranije. Developeri su dobivali prijave zbog vlastitih trailera, prijenosi događaja bili su blokirani zbog glazbe ili isječaka
mediji su nenamjerno „preuzimali vlasništvo“ nad sadržajem koji su samo koristili. Ovaj slučaj je posebno zanimljiv jer uključuje jednu od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu.

Posljedice za kreatore

Iako se ovakve situacije obično mogu riješiti žalbom, problem je u vremenu. Za  tehnološke medije, YouTube kreatore i marketinške kampanje, gubitak pregleda u ključnim trenucima može značiti gubitak publike i prihoda koji se ne može nadoknaditi. Ako se ovakva greška može dogoditi kompaniji poput NVIDIA-e, jasno je da su manji kreatori još ranjiviji.

Automatizacija vs. prava autora

Ovaj incident ponovno otvara pitanje ravnoteže između  borbe protiv piratstva i zaštite originalnih autora. Automatizirani sustavi poput Content ID-ja ubrzavaju proces, ali istovremeno povećavaju rizik od pogrešaka koje mogu imati ozbiljne posljedice.

Zaključak

Slučaj DLSS 5 videa pokazuje da čak i najnapredniji sustavi mogu zakazati kada je riječ o autorskim pravima. Dok platforme nastavljaju razvijati automatizirane alate, jasno je da će ljudska provjera i transparentniji procesi biti ključni kako bi se zaštitili i veliki brendovi i individualni kreatori. U suprotnom, ovakvi incidenti mogli bi postati pravilo, a ne iznimka.

Google Maps dobiva jedno od najvećih ažuriranja u posljednje vrijeme, a u središtu svega je integracija Gemini umjetne inteligencije i potpuno redizajniran sustav nagrađivanja korisnika. Google ovim potezom želi dodatno aktivirati zajednicu od više od 500 milijuna lokalnih vodiča i olakšati dijeljenje iskustava – brže, pametnije i uz manje truda.

AI automatski pronalazi vaše fotografije

Jedna od najpraktičnijih novosti je pametni odabir fotografija. Umjesto ručnog pretraživanja galerije, Google Maps sada automatski predlaže fotografije i videozapise s vaših nedavnih posjeta. Dovoljno je omogućiti pristup medijima, a aplikacija će u kartici „Doprinosi“ prikazati relevantan sadržaj spreman za objavu jednim dodirom. Ova značajka već je dostupna globalno na Androidu, dok se dolazak na iOS očekuje uskoro.

Gemini piše recenzije umjesto vas

Ako vam je ikad ponestalo riječi pri pisanju recenzije, sada uskače Gemini. AI analizira odabrane fotografije i automatski generira prijedlog recenzije – od opisa hrane do atmosfere lokacije. Korisnici mogu prihvatiti tekst kakav jest, brzo ga urediti ili ga koristiti kao inspiraciju. Prva verzija ove funkcije dolazi za iOS korisnike na engleskom jeziku u SAD-u, s planiranim širenjem na Android i ostala tržišta.

Novi sustav nagrada i znački

Google je ujedno redizajnirao sustav postignuća kako bi dodatno motivirao korisnike. Najvažnije promjene uključuju:

• Jasnije praćenje napretka – bodovi i razina vidljivi su odmah u profilu
• Nove značke – lakše prepoznajete tko je stručnjak za fotografije ili informacije
• Zlatni status – iskusni korisnici dobivaju istaknute profile za veću vjerodostojnost

Cilj je pomoći korisnicima da brže prepoznaju pouzdane recenzente u moru sadržaja.

Fokus na zajednicu i jednostavnost

Google naglašava da su ove promjene inspirirane upravo zajednicom korisnika. Ideja je učiniti dijeljenje iskustava što jednostavnijim, bez nepotrebnih koraka. Bilo da se radi o malom restoranu uz cestu ili važnoj informaciji o radnom vremenu, svaki korisnik sada može lakše doprinijeti i pomoći drugima.

Zaključak

S integracijom umjetne inteligencije i novim sustavom nagrađivanja, Google Maps postaje više od navigacijske aplikacije – pretvara se u platformu vođenu zajednicom uz snažnu AI podršku. Ako Google uspije dodatno pojednostaviti objavljivanje sadržaja, broj recenzija i kvaliteta informacija mogli bi značajno porasti, što će koristiti svima koji svakodnevno ovise o ovoj aplikaciji.

MediaTek sprema veliki iskorak u mobilnoj industriji. Prema najnovijim informacijama iz industrije, tvrtka planira lansirati seriju Dimensity 9600 u drugoj polovici 2026., uključujući i Pro verziju koja cilja gotovo nevjerojatnih 5 GHz takta. Ako se ove specifikacije potvrde, riječ je o prvom mobilnom čipu koji se približava razinama performansi tipičnim za stolna računala.

2 nm proces i ambicija od 5 GHz

Dimensity 9600 Pro navodno će koristiti najnapredniji 2 nm proizvodni proces tvrtke TSMC, što bi trebalo donijeti značajno poboljšanje energetske učinkovitosti i gustoće tranzistora. Cilj je jasan – probiti granicu od 5 GHz i smanjiti jaz između pametnih telefona i PC računala. Takve performanse omogućile bi zahtjevne zadatke poput 8K video obrade, naprednog AI procesiranja i igranja grafički zahtjevnih igara na potpuno novoj razini.

Nova 2+3+3 arhitektura: Fokus na sirovu snagu

Najveća promjena dolazi u CPU dizajnu. Umjesto klasične konfiguracije, MediaTek uvodi „2+3+3“ arhitekturu: 2 ultra-performansne jezgre + 3 visoko-performansne jezgre + 3 energetski učinkovite jezgre. Ovaj pristup omogućuje značajan skok u jednojezgrenim i višejezgrenim performansama, što je ključno za moderni multitasking i AI zadatke.

Veliki izazov: hlađenje i stabilnost

Unatoč impresivnim brojkama, najveći problem ostaje toplina. Pametni telefoni jednostavno nemaju prostor za napredne sustave hlađenja kakve nalazimo u računalima. Prema dostupnim informacijama, čip će moći kratkotrajno dosegnuti maksimalne taktove, ali će se zbog zagrijavanja brzo spuštati na oko 4,0 do 4,2 GHz kako bi se spriječilo pregrijavanje. Drugim riječima, „burst“ performanse bit će impresivne, ali dugotrajna stabilnost ostaje upitna.

Energetska učinkovitost kao ključna prednost

Unatoč visokim taktovima, 2 nm proces mogao bi smanjiti potrošnju energije za 25 do 30 posto. To djelomično ublažava problem zagrijavanja i daje proizvođačima prostora za optimizaciju. Ipak, ostaje pitanje koliko će proizvođači pametnih telefona morati ići daleko s dodatnim rješenjima poput većih parnih komora ili čak aktivnog hlađenja.

Izravni okršaj s Qualcommom

Dimensity 9600 Pro jasno cilja na konkurenciju iz Qualcomm, posebno nadolazeće flagship čipove. Ova utrka dodatno ubrzava razvoj mobilnih procesora i gura industriju prema eri u kojoj će pametni telefoni moći zamijeniti računala u sve većem broju scenarija.

Mobilni uređaji sve bliže desktopu

Trend je jasan – granica između pametnih telefona i računala sve je tanja. Korisnici očekuju sve više snage u sve manjim uređajima.

No, stručnjaci upozoravaju da fokus isključivo na maksimalne performanse može imati negativne posljedice poput kraćeg trajanja baterije i većeg zagrijavanja.

Zaključak

Dimensity 9600 Pro predstavlja ambiciozan korak prema „desktop-level“ performansama u džepu. Međutim, pravi izazov neće biti postizanje 5 GHz, već održavanje stabilnih performansi u realnim uvjetima korištenja. Ako MediaTek uspije pronaći balans između snage, temperature i potrošnje, 2026. bi mogla biti godina u kojoj mobilni čipovi konačno prestaju biti kompromis – i postaju prava alternativa računalima.

Profesionalna mreža LinkedIn našla se u središtu nove kontroverze nakon što je istraživački izvještaj optužio platformu za tiho praćenje korisnika putem web preglednika, bez jasne obavijesti ili pristanka. Prema izvještaju nazvanom „BrowserGate“, riječ je o potencijalno jednom od najvećih slučajeva nadzora korisnika u modernom internetu, što je izazvalo burne reakcije u tehnološkoj zajednici.

Tiho skeniranje preglednika i prikupljanje podataka

Prema istraživačkom timu Fairlinked, LinkedIn je navodno koristio skriveni JavaScript kod koji se automatski učitava prilikom posjeta stranici. Taj kod može analizirati okruženje korisničkog preglednika i identificirati instalirane alate i ekstenzije. Procjenjuje se da sustav može prepoznati i do nekoliko tisuća različitih alata, uključujući poslovni i specijalizirani softver. Uz to, prikupljaju se i tehnički podaci poput količine memorije, rezolucije zaslona, jezika sustava i vremenske zone.

Na temelju tih informacija moguće je stvoriti jedinstveni „digitalni otisak prsta“ korisnika. Budući da su LinkedIn profili povezani s pravim identitetima, poput imena, tvrtki i radnih pozicija, razina osjetljivosti takvih podataka dodatno raste.

Kontroverza: sigurnost ili narušavanje privatnosti?

Iz LinkedIna su potvrdili da detektiraju ekstenzije preglednika, ali tvrde kako je cilj zaštita platforme od neovlaštenog prikupljanja podataka i automatiziranih alata za „scraping“. S druge strane, istraživači upozoravaju da ovakva praksa, posebno ako nije transparentna prema korisnicima, može predstavljati ozbiljno narušavanje privatnosti. Granica između zaštite sustava i nadzora korisnika sve je tanja, a ovaj slučaj dodatno otvara pitanje koliko daleko tehnološke kompanije smiju ići.

Kada podaci postaju strateški resurs

Korisnički podaci danas imaju ogromnu vrijednost. Analizom alata koje korisnici koriste moguće je zaključiti koje tehnologije koriste tvrtke, kakvi su tržišni trendovi pa čak i potencijalne poslovne strategije. Takva razina uvida otvara prostor za zabrinutost oko zloupotrebe podataka izvan njihove izvorne svrhe. U svijetu u kojem su digitalne platforme duboko integrirane u svakodnevni rad, transparentnost postaje ključna.

AI kao alat – i potencijalna prijetnja

Razvoj umjetne inteligencije dodatno komplicira situaciju. Osim legitimne primjene, AI se može koristiti i za manipulativne aktivnosti poput lažiranja identiteta, izrade uvjerljivih lažnih profila ili provođenja sofisticiranih phishing napada. U kombinaciji s velikim količinama podataka s platformi poput LinkedIna, takvi napadi mogu postati iznimno uvjerljivi i teško prepoznatljivi.

Korisnici kao „ranjive mete“

Današnji korisnici interneta sve su izloženiji praćenju i analizi. Prikupljanjem podataka o uređajima, ponašanju i navikama stvara se detaljan digitalni profil svakog pojedinca. Ako takvi podaci dospiju u pogrešne ruke ili se koriste na neprimjeren način, posljedice mogu uključivati krađu identiteta, financijske prijevare i manipulaciju informacijama.

Kako se zaštititi

Stručnjaci preporučuju nekoliko osnovnih koraka za zaštitu privatnosti:

• Ograničite instalaciju ekstenzija iz nepouzdanih izvora
• Redovito provjeravajte i uklanjajte nepotrebne dodatke
• Koristite alate za blokiranje praćenja
• Obratite pažnju na dozvole koje aplikacije traže
• Ne vjerujte slijepo sadržaju na internetu bez provjere

Zaključak

Slučaj s LinkedInom još jednom pokazuje koliko su osobni podaci postali vrijedna valuta u digitalnom svijetu. Bez obzira na motive platformi, korisnici moraju preuzeti aktivnu ulogu u zaštiti svoje privatnosti. U eri umjetne inteligencije i masovnog prikupljanja podataka, informiranost i oprez više nisu opcija – već nužnost.