Intel postiže veliki iskorak s Z-RAM memorijom za AI poslužitelje

Intel je na događaju Intel Connection Japan,  predstavio prvi funkcionalni prototip svoje Z-Angle memorije (ZAM), tehnologije koja bi mogla postati konkurencija HBM-u u AI poslužiteljima. Ova inovacija rezultat je partnerstva s Saimemoryjem, podružnicom SoftBanka, i predstavlja značajan korak prema rješenju problema visokih performansi i energetske učinkovitosti memorije.

Vertikalno slaganje s dijagonalnim međuvezama

Z-Angle memorija koristi vertikalno slaganje DRAM slojeva, ali s dijagonalnim međuvezama umjesto standardnog vertikalnog prolaza kroz čipove. Prema Intelu, ova topologija omogućuje bolju disipaciju topline i smanjuje potrošnju energije za 40–50%, dok svaki čip može doseći kapacitet do 512 GB.

Arhitektura je rezultat Intelovog programa istraživanja napredne memorijske tehnologije, u suradnji sa Sandia National Laboratory. Joshua Fryman, CTO u Intel Government Technologies, izjavio je: „Standardne memorijske arhitekture ne zadovoljavaju potrebe umjetne inteligencije. Preispitujemo organizaciju DRAM-a kako bismo postigli poboljšanje performansi za red veličine.“

Planovi za komercijalizaciju

Intel planira prve funkcionalne prototipove ZAM-a lansirati 2027., dok bi komercijalna dostupnost mogla početi 2030.. Tvrtka obećava: Kapacitet 2–3× veći od HBM-a, 50% manja potrošnja energije i 60% manji trošak proizvodnje.

Opasnost povijesti Optanea

Iako zvuče impresivno, obećanja podsjećaju na neuspjeh Intel Optanea i 3D XPoint tehnologije, koja je također obećavala revoluciju u memoriji, ali je rezultirala velikim gubicima i napuštanjem proizvoda.

Ciljana tržišta i izazovi

Za razliku od Optanea, Z-Angle memorija ciljano je dizajnirana za hiperskalere poput Amazona, Googlea i Microsofta. Međutim, rizik ostaje: do 2030. godine konkurentske evolucije klasičnog HBM-a od Samsunga, SK Hynixa ili Microna mogle bi smanjiti potrebu za novom tehnologijom. Intel trenutno razvija elegantno tehničko rješenje, ali komercijalni uspjeh još uvijek nije zajamčen.

(izvor)

S nekoliko mjeseci do službene jesenske prezentacije, iPhone 18 Pro već polako dobiva svoj oblik. Glasine i leakovi sada ukazuju na tri glavna dizajnerska aspekta koja bi mogla označiti evoluciju u odnosu na trenutnu generaciju iPhonea 17 Pro.

1. Redizajn stražnje strane

Prva značajna promjena odnosi se na stražnju završnu obradu. Prema informacijama leakera Instant Digital, Apple radi na staklenoj poleđini s boljim usklađivanjem nijanse stakla i aluminijske šasije.
Cilj je ublažiti poznati „dvobojni“ efekt prethodnih modela i postići fluidniji, vizualno koherentan dizajn, što će stvoriti elegantniji i ujednačeniji izgled cijelog uređaja.

2. Evolucija Dynamic Islanda i Face ID-a

Na prednjoj strani, Dynamic Island trebao bi zadržati svoju funkcionalnost, ali u manjoj verziji – otprilike trećinu manjeg modula – kako bi se omogućio veći prikaz sadržaja na ekranu. Također, pojedine komponente Face ID-a mogle bi biti integrirane ispod zaslona. Time prednji rez postaje diskretniji, ali modul još ne nestaje u potpunosti, što će biti dobrodošla promjena za korisnike kojima je „notch“ od iPhonea X godinama bio iritantan.

3. Novi izbor boja

Treći ključni element dizajna odnosi se na boje. Apple nastavlja eksperimentirati sa svjetlijim nijansama, a prema istom izvoru, interno su testirane tri nove boje: Coffee Brown, Purple i Burgundy. Ne znači da će sve biti uključene u konačni model, ali barem jedna nova nijansa mogla bi ući u finalni izbor. Ovaj potez dolazi nakon uspjeha svijetlog narančastog iPhonea 17 Pro, koji je bio popularan među potrošačima.

Zaključak

Iako iPhone 18 Pro na prvi pogled ne donosi revolucionarne promjene, tri estetske prilagodbe – refinirana stražnja strana, diskretniji Dynamic Island i novi izbor boja – jasno naglašavaju evoluciju dizajna. Apple nastavlja balansirati između inovacije i očuvanja prepoznatljivog identiteta Pro serije, ciljajući na korisnike koji cijene sofisticiranost i vizualnu koherenciju.

Glasine sugeriraju da Microsoft planira spajanje Xbox i PC Game Pass pretplata u jedan zajednički servis. Razlog bi bio sljedeća generacija Xboxa, koja bi, prema navodima izvora, bila u obliku mini-PC-a, čime bi granica između konzole i računala praktički nestala.

Što bi to značilo za korisnike

Spajanje bi omogućilo jedinstveni katalog igara, bez potrebe za dvostrukim pretplatama. Eventualno bi ograničenja za igre prvog dana lansiranja mogla ostati za određene razine pretplate, poput Ultimate verzije Game Passa.

Kontekst

Microsoft je posljednjih godina sve više naginjao modelu cross-platform gaminga, a integracija Xbox i PC ekosustava logičan je korak u tom smjeru. Ako glasine budu točne, nova strategija mogla bi pojednostaviti Game Pass iskustvo i povećati vrijednost pretplate za igrače koji koriste više platformi.

Snapdragon 8 Gen 5 donosi impresivnu sirovu snagu u flagship Android uređajima za 2026. godinu, no prvi stvarni testovi otkrivaju i značajan izazov: visoke radne temperature te pad performansi tijekom dugotrajnog opterećenja. Qualcommov najnoviji vrhunski čip briljira u kratkim benchmark testovima i zahtjevnim zadacima, ali stres testiranja pokazuju da održavanje stabilnih performansi pod kontinuiranim opterećenjem predstavlja problem.

Visoke temperature i thermal throttling

Prema dostupnim testovima, Snapdragon 8 Gen 5 može dosegnuti unutarnje temperature i do oko 56 °C. Takve vrijednosti za mobilni uređaj predstavljaju ozbiljan toplinski izazov, zbog čega sustav aktivira zaštitne mehanizme kako bi spriječio oštećenja.

Tijekom intenzivnog gaminga, emulacije ili dugotrajnog renderiranja dolazi do izraženog thermal throttlinga — automatskog smanjenja performansi kako bi se smanjilo zagrijavanje. Gaming telefon Red Magic 11 Pro pokazuje koliko je problem ozbiljan. U testu koji je proveo Android Authority, uređaj se automatski isključio tijekom 3DMark stres testa, unatoč aktivnom ventilatoru i naprednom sustavu hlađenja. To sugerira da čak ni uređaji optimizirani za gaming teško održavaju Snapdragon 8 Gen 5 pri maksimalnom opterećenju. Klasični flagship modeli imaju još veća ograničenja. U testiranju nubia Z80 Ultra, koje je proveo PhoneArena, površinska temperatura uređaja premašila je 50 °C, što je već granica neugode za držanje u ruci. Bez aktivnog hlađenja, uređaj je bio prisiljen značajno smanjiti performanse kako bi ograničio daljnji rast temperature.

Pad performansi tijekom dugotrajnog opterećenja

Visoke temperature direktno utječu na stabilnost performansi. U GPU stres testovima neki uređaji sa Snapdragon 8 Gen 5 čipom zabilježili su pad performansi veći od 50 %, a u ekstremnim scenarijima performanse su pale na manje od trećine maksimalne snage. U usporedbi s prethodnom generacijom flagship čipova, održavanje dugotrajnih performansi pokazalo se slabijim, što sugerira da je glavna prednost Snapdragona 8 Gen 5 fokusirana na kratkotrajne burst zadatke. Važno je napomenuti da prosječni korisnici možda neće primijetiti ove probleme u svakodnevnoj upotrebi. Surfanje, komunikacija, streaming video sadržaja ili lagano igranje rijetko guraju čip do granica. Međutim, dugotrajni gaming, zahtjevne aplikacije i kontinuirana obrada podataka i dalje predstavljaju izazov.

Samsungova tehnologija kao potencijalno rješenje

Suočeni s ovim izazovima, proizvođači pametnih telefona i čipova intenzivno traže nova rješenja za upravljanje toplinom. Jedno od mogućih rješenja dolazi iz Samsungova razvoja. Tehnologija Heat Pass Block, koja je navodno pomogla Exynos 2600 poboljšati odvođenje topline za oko 16 % zahvaljujući toplinski vodljivom bakrenom sloju, mogla bi se pojaviti i u sljedećoj generaciji Qualcommova čipa — Snapdragonu 8 Gen 6. Ako se ta tehnologija implementira, budući flagship uređaji mogli bi raditi hladnije, zadržavati stabilnije performanse i izbjeći probleme koji trenutno prate Snapdragon 8 Gen 5

Prvi put nakon gotovo tri desetljeća, velika tehnološka kompanija odlučila se na izdavanje obveznica s rokom dospijeća od čak 100 godina. Alphabet, matična tvrtka Googlea, pridružuje se rijetkom krugu institucija koje su spremne dugoročno se zaduživati na razini stoljeća — potez koji je odmah privukao pažnju globalnog tržišta duga. Prema pisanju Financial Timesa (FT), riječ je o dijelu šire strategije prikupljanja kapitala za ubrzano ulaganje u infrastrukturu umjetne inteligencije (AI), području u kojem se Big Tech sve agresivnije natječe i ulaže bez presedana.

Stoljetne obveznice — rijedak potez u tehnološkom sektoru

Izdavanje takozvanih „stoljetnih obveznica” iznimno je rijetko, posebno među tehnološkim kompanijama koje tradicionalno preferiraju fleksibilnije oblike financiranja i kraće investicijske cikluse. Izvori bliski FT-u navode da bi izdavanje obveznica u britanskim funtama (GBP) moglo biti popraćeno dodatnom ponudom od oko 15 milijardi dolara na američkom tržištu, kao i zaduživanjem u švicarskim francima. Povijesno gledano, ovakve dugoročne instrumente najčešće izdaju države — poput Austrije ili Argentine — te velike institucije poput Sveučilišta u Oxfordu ili Wellcome Trusta. U tehnološkom sektoru posljednji je sličan potez povukao IBM još 1996. godine. Alphabetov ulazak u „22. stoljeće” kroz dugoročno zaduživanje mnogi analitičari tumače kao snažan signal povjerenja u vlastitu dugoročnu stabilnost i tržišnu dominaciju.

Zašto posuđivati uz više od 126 milijardi dolara gotovine?

Unatoč golemim novčanim rezervama — koje premašuju 126,8 milijardi dolara — Alphabet se odlučuje za dodatno financiranje. Razlog je jasan: eksplozivan rast ulaganja u umjetnu inteligenciju. Procjene sugeriraju da bi velike tehnološke kompanije i njihovi partneri ove godine mogli uložiti oko 700 milijardi dolara u AI infrastrukturu. Sam Alphabet najavio je kapitalna ulaganja do 185 milijardi dolara, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, kako bi ubrzao razvoj Gemini AI asistenta i proširio globalnu mrežu podatkovnih centara.

Iako su prihodi Alphabeta prošle godine prvi put premašili 400 milijardi dolara, održavanje snažnog rasta zahtijeva stabilan i relativno jeftin pristup kapitalu. Izdavanje obveznica u različitim valutama i s dugim rokovima dospijeća omogućuje kompaniji zaključavanje povoljnih kamatnih stopa prije potencijalnih tržišnih promjena te smanjuje pritisak na operativne novčane tokove.

AI utrka gura Big Tech prema rekordnim ulaganjima

Alphabet nije jedini koji agresivno koristi tržište duga. Oracle je nedavno prikupio 25 milijardi dolara kroz obveznice, uz rekordnu potražnju investitora od čak 125 milijardi dolara. Amazon i Meta također značajno povećavaju planove kapitalnih ulaganja kako bi ostali konkurentni u AI utrci. Dugoročni dug Alphabeta narastao je na 46,5 milijardi dolara do 2025., što je više nego četverostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Iako financijska poluga i dalje djeluje stabilno zahvaljujući snažnim novčanim rezervama, analitičari sve češće postavljaju pitanje može li se ovakav tempo ulaganja dugoročno održavati isključivo iz operativnog cash flowa.

Prema FT-u, očekuje se da će Alphabetove 40-godišnje obveznice denominirane u dolarima nuditi prinos oko 1,2 postotna boda iznad američkih državnih obveznica, dok velike banke poput Bank of America, Goldman Sachsa i JPMorgana sudjeluju kao aranžeri izdanja. Potez Alphabeta označava potencijalnu prekretnicu u korporativnim financijama: tehnološke kompanije sve se više ponašaju poput financijskih institucija, koristeći kompleksne dužničke instrumente kako bi financirale dugoročnu viziju tehnološke infrastrukture koja bi mogla oblikovati sljedećih sto godina.

YouTube skriva ovu korisnu značajku iza pretplate jer Google sve agresivnije širi granice onoga što smatra premium iskustvom, a najnoviji primjer je ograničavanje prikaza tekstova pjesama u YouTube Musicu za korisnike bez aktivnog YouTube Premiuma.

YouTube Premium je od početka pozicioniran kao paket koji uklanja oglase i donosi dodatne pogodnosti poput reprodukcije u pozadini, offline preuzimanja i pristupa YouTube Musicu bez reklama, no Google sada ide korak dalje i dio funkcija koje su dosad bile besplatne postupno premješta iza paywalla kako bi povećao vrijednost pretplate. Upravo je prikaz tekstova pjesama postao nova meta takve strategije.

Prema dostupnim informacijama, korisnici besplatne verzije YouTube Musica i dalje mogu vidjeti tekstove, ali samo u vrlo ograničenom opsegu, što znači da će nakon određenog broja prikaza ili unutar određenog vremenskog perioda funkcija postati nedostupna bez pretplate. Iako Google nije jasno definirao granice besplatnog korištenja, nagađa se da je riječ o testiranju modela u kojem je dostupno tek nekoliko pjesama prije nego što se pojavi zahtjev za nadogradnjom na Premium.

Ovakav potez uklapa se u širi trend monetizacije streaming servisa koji pokušavaju povećati prihode izvan oglašavanja, posebno u trenutku kada troškovi licenciranja sadržaja rastu. Tekstovi pjesama nisu samo tehnička funkcija jer njihovo prikazivanje često uključuje suradnju s agregatorima i vlasnicima prava, što za platformu znači dodatne troškove koje Google očito želi nadoknaditi kroz pretplatnički model.

Strategija ipak nosi određeni rizik jer su korisnici navikli na dostupnost tekstova kao standardne funkcije, a sličan potez Spotifyja izazvao je snažnu reakciju publike zbog čega je platforma morala ublažiti ograničenja. Upravo će reakcija korisnika odlučiti hoće li Google zadržati ovakav model ili će, kao i konkurencija, morati pronaći kompromis između monetizacije i zadovoljstva publike.

Ako se promjena zadrži, YouTube Music bi mogao postati još jedan primjer postupnog “premiumiziranja” funkcija koje su nekad bile besplatne, što dugoročno mijenja očekivanja korisnika i način na koji streaming servisi definiraju osnovni i napredni paket usluga.

Globalna proizvodnja pametnih telefona ove godine mogla bi pasti za 10 do 15 %, predviđa istraživačka tvrtka TrendForce. Glavni razlog je stalni nedostatak memorijskih čipova, koji dodatno podiže cijene i prisiljava proizvođače da smanje proizvodnju.

Prema TrendForceu, proizvođači bi ove godine mogli ukupno proizvesti 1,14 milijardi uređaja. Istraživači upozoravaju da trenutno nema znakova olakšanja u opskrbi memorijskim čipovima, što održava visoke cijene i pritisak na profitabilnost.

Rastući troškovi i utjecaj na cijene uređaja

Rastuće cijene memorije povećavaju troškove proizvodnje pametnih telefona. Ako proizvođači pokušaju apsorbirati skuplje čipove bez povećanja maloprodajnih cijena, profitabilnost uređaja pada. S druge strane, ako povećaju cijene za potrošače kako bi zadržali marže, prodaja bi mogla opasti. TrendForce predviđa da će proizvođači prilagoditi svoje portfelje proizvoda i specifikacije uređaja kako bi odgovorili na rastuće troškove. Primjerice, HP je već najavio prilagodbe u liniji prijenosnih računala za ovu godinu.

Apple i Samsung bolje pozicionirani od kineskih brendova

Pad proizvodnje ovisit će o marki i strukturi portfelja. Apple je manje osjetljiv na rast cijena memorije jer se nalazi na vrhu tržišta s relativno velikim maržama. Samsung, koji proizvodi vlastite memorijske čipove, također je otporniji na nestašicu, pa se očekuje da pad proizvodnje neće biti značajan. S druge strane, kineski proizvođači poput Xiaomija, Transsiona, Huaweija, vivoa, OPPO-a i Honora najosjetljiviji su na rast cijena memorije, posebno za jeftinije uređaje. TrendForce ističe da Samsung već sugerira da bi cijene jeftinijih modela mogle rasti kako bi se sačuvale marže.

Skok cijena memorije

Procijenjene nabavne cijene memorijskih čipova u prvom tromjesečju ove godine gotovo su 200 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Dok je memorija nekada činila 10 do 15 % ukupne cijene prosječnog pametnog telefona s 8GB RAM-a i 256GB prostora za pohranu, sada udio doseže 30 do 40 %, što značajno utječe na cijene uređaja i profitne marže.

Europska komisija dala je zeleno svjetlo Googleovoj akviziciji Wiz, tvrtke specijalizirane za kibernetičku sigurnost u oblaku. Komisija je zaključila da transakcija neće negativno utjecati na konkurenciju u Europskom gospodarskom prostoru (EEA).

Vrijednost akvizicije iznosi oko 27 milijardi eura, čime se radi o najvećoj akviziciji u povijesti Googlea. Tijekom tržišne istrage, Komisija prikupila je opsežne povratne informacije od korisnika i konkurentskih pružatelja sigurnosnih rješenja u oblaku. Analiza je pokazala da bi korisnici mogli prijeći na druge ponuđače ako bi Google integrirao Wizovu multi-cloud sigurnosnu platformu isključivo sa svojim proizvodima ili ako bi Wiz prestao podržavati druge cloud usluge.

Teresa Ribera, povjerenica za antimonopolsko natjecanje pri EK-u, izjavila je: „Google je iza Amazona i Microsofta po tržišnom udjelu u cloud infrastrukturi. Naša procjena potvrdila je da korisnici i dalje imaju vjerodostojne alternative i mogućnost promjene pružatelja usluga. Stoga transakcija ne izaziva sumnje u konkurenciju za usluge u oblaku ili sigurnost u oblaku u EEA.”

Google je akviziciju prvotno najavio u ožujku prošle godine, ističući da želi proširiti svoj portfelj u području kibernetičke sigurnosti. U priopćenju su naveli:

„Wiz pruža jednostavnu sigurnosnu platformu koja se povezuje sa svim glavnim cloud i kodnim okruženjima, pomažući u sprječavanju kibernetičkih incidenata.”

Wiz je u samo šest godina ostvario promet od 500 milijuna dolara, što pokazuje koliko brzo tvrtka raste na tržištu koje je još uvijek relativno novo. Mnoge tehnološke tvrtke s kvalitetnim proizvodom uspijevaju pronaći dugoročne investitore spremne podnijeti početne gubitke od 10 do 15 godina, a Wiz se pokazao posebno uspješnim u strateškom pristupu sigurnosti u oblaku.

Dok mnoge tvrtke još uvijek koriste vlastitu infrastrukturu ili privatne podatkovne centre, trend migracije prema cloud okruženjima postaje sve izraženiji. Wiz je prepoznao ovu priliku i pametno pozicionirao svoje rješenje, što je vjerojatno razlog zašto je Google spreman platiti rekordni iznos. Iako Google raspolaže značajnim novčanim rezervama, odluka o investiciji od 27 milijardi eura signalizira temeljitu analizu i uvjerenje u potencijal Wizove tehnologije.

Objava o uvođenju provjere dobi izazvala je burne reakcije među korisnicima, pa Discord sada pokušava smiriti situaciju i razjasniti detalje. Prema najnovijim informacijama, sustav verifikacije odnosit će se samo na manji dio korisničke baze. U ažuriranju blog objave, koje je primijetio The Verge, tvrtka navodi da „velika većina” korisnika interneta neće morati potvrđivati svoju dob te će platformu moći koristiti kao i dosad, bez dodatnih koraka.

Discord pokušava smiriti zabrinutost

Sustav koji je osmislio Discord primjenjivat će takozvane „tinejdžerske” postavke na sve nove račune. Međutim, potvrda dobi bit će potrebna samo u određenim situacijama — primjerice pri pristupu serverima označenima kao neprikladnima za maloljetnike, uklanjanju zamućenja s osjetljivih medijskih sadržaja, onemogućavanju zahtjeva za privatne poruke ili sudjelovanju u određenim „konferencijskim sobama”. Ako korisnici ne koriste nijednu od navedenih značajki, velika je vjerojatnost da ih Discord nikada neće tražiti potvrdu dobi, bez obzira na to jesu li novi ili postojeći članovi. „Mnogi korisnici moći će koristiti Discord kao i do sada, bez potrebe za verifikacijom,” navodi se u sekciji često postavljanih pitanja.

Provjera dobi u pozadini uz pomoć AI-ja

Prije nego što zatraži video selfie ili kopiju osobnog dokumenta, tvrtka planira pokušati procijeniti dob manje nametljivim metodama. Discord će koristiti AI model koji, kako tvrde, može „s dovoljnom sigurnošću utvrditi je li korisnik odrasla osoba”, analizirajući obrasce ponašanja i druge relevantne signale na platformi. Prema objašnjenju tvrtke, mnogi odrasli korisnici moći će pristupiti sadržajima i značajkama s dobnom granicom bez potrebe za eksplicitnom verifikacijom. Alternativne metode provjere koristit će se samo u slučajevima kada sustav nije siguran u procjenu. Iako Discord priznaje da sustav nije savršen, tvrdi da postiže „visoku razinu preciznosti”, što bi većini korisnika trebalo omogućiti da izbjegnu dodatne korake. Za one koji ipak razmišljaju o promjeni platforme, dostupni su i vodiči s alternativama Discordu.

Šest godina nakon iOS-a, Gmail za Android napokon dobiva jednu od najtraženijih funkcija koja će korisnicima znatno olakšati organizaciju e-pošte — mogućnost stvaranja i upravljanja oznakama (labels) izravno unutar mobilne aplikacije.

Googleove aplikacije često prvo dobivaju nove značajke na Androidu, no ovaj put situacija je bila obrnuta. Funkcionalnost koja postoji već godinama u web verziji Gmaila, a od 2019. i na iOS-u, tek sada stiže na Android uređaje, što je iznenadilo dio korisnika koji su očekivali prioritet za Googleov vlastiti operativni sustav.

Gmail za Android napokon sustiže konkurenciju

Nova opcija omogućit će korisnicima da direktno iz aplikacije kreiraju nove oznake, bez potrebe za odlaskom na desktop verziju ili korištenjem drugog uređaja. Prema dostupnim informacijama, u izborniku aplikacije pojavit će se opcija “Create a label”, smještena iznad postojećih oznaka, dok će dodatno upravljanje biti dostupno kroz poseban izbornik “Manage labels” u postavkama.

Oznake su ključni dio Gmail sustava organizacije jer omogućuju detaljno kategoriziranje poruka, automatizaciju putem filtera i bolju preglednost sandučića — posebno za korisnike koji Gmail koriste poslovno ili s više računa.

Što će biti moguće (a što još ne)

Prva implementacija donosi osnovne funkcije: kreiranje novih oznaka, promjenu naziva postojećih oznaka i upravljanje oznakama unutar mobilne aplikacije. Ipak, neke naprednije opcije još nedostaju. Primjerice, zasad nije moguće odabrati boju oznake, što je funkcija dostupna u web verziji Gmaila.

Kada dolazi svima

Trenutno nije potpuno jasno radi li se o ograničenom testiranju ili početku šireg rollouta. Google često uvodi nove funkcije postupno, pa je moguće da će značajka najprije biti dostupna dijelu korisnika prije globalnog lansiranja. Dolazak upravljanja oznakama na Android dodatno pokazuje kako Google sve više fokus stavlja na mobilnu produktivnost, ali i da razvoj aplikacija ne ide uvijek očekivanim redoslijedom — čak ni kada je riječ o vlastitom ekosustavu.