Lansiran Retro X3: mini PC u retro stilu s povoljnom cijenom i AMD Ryzen čipovima

Acemagic je službeno predstavio Retro X3, novi mini PC s retro dizajnom inspiriranim klasičnim igraćim konzolama, kojim cilja na širu bazu korisnika zahvaljujući povoljnijoj cijeni i solidnim hardverskim specifikacijama. Riječ je o kompaktnom računalu koje po prvi put u ovoj cjenovnoj klasi kombinira nostalgičan izgled s AMD Ryzen procesorima Zen 4 generacije, modernim priključcima i raznolikim mogućnostima nadogradnje.

Tvrtka Acemagic ima vrlo aktivan početak 2026. godine. Nakon predstavljanja modela Retro X5 početkom siječnja, kompanija je na sajmu CES 2026 u Las Vegasu pokazala više novih mini PC-ja temeljenih na AMD Gorgon Point i Intel Panther Lake platformama. Retro X3 pritom zauzima pristupačniju poziciju u ponudi, namijenjenu korisnicima koji traže dobar omjer cijene i performansi, a nisu fokusirani na napredne AI značajke.

Iako je Retro X3 bio izložen još od početka mjeseca, tek je sada potvrđena njegova puna konfiguracija i službena cijena. Za razliku od skupljeg Retro X5 modela koji koristi Ryzen AI 9 HX 370 sa Zen 5 arhitekturom, Retro X3 se oslanja na provjerenu Zen 4 platformu kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i krajnja cijena uređaja.

Zen 4 performanse bez NPU-a

Retro X3 pokreće AMD Ryzen 7 H 255 procesor, koji se već pojavljivao u drugim snažnijim mini PC modelima poput GMK NucBox K12 i Beelink SER9 Pro. Procesor raspolaže s osam jezgri i šesnaest dretvi, a dolazi s integriranom Radeon 780M grafikom, što ga čini prikladnim za svakodnevni rad, multimediju i povremeno igranje.

Za razliku od novijih Ryzen AI platformi, ovaj model ne posjeduje NPU jedinicu, zbog čega nije posebno optimiziran za lokalne AI zadatke. Ipak, za većinu klasičnih korisničkih scenarija to neće predstavljati značajan nedostatak.

Kompaktno kućište i dobra mogućnost nadogradnje

Acemagic Retro X3 nudi solidne opcije nadogradnje unatoč vrlo kompaktnim dimenzijama kućišta od 128 × 128 × 44 milimetra. Uređaj ima dva M.2 2280 utora s podrškom za PCIe 4.0 SSD-ove te dva SODIMM utora za DDR5 memoriju brzine do 5600 MHz, što korisnicima omogućuje fleksibilno prilagođavanje konfiguracije vlastitim potrebama.

Moderne veze za svakodnevnu upotrebu

Kada je riječ o povezivosti, Retro X3 dolazi opremljen 2,5-gigabitnim Ethernet priključkom, jednim USB4 portom te ukupno šest USB Type-A priključaka. Takva kombinacija omogućuje istovremeno povezivanje više perifernih uređaja, što je posebno korisno za radne i kućne scenarije, ali i za lagano igranje.

Cijena usmjerena na širi krug korisnika

Acemagic je Retro X3 najavio po cijeni od 1.899 juana, što iznosi otprilike 7,1 milijun vijetnamskih dongova, pri čemu osnovna verzija ne uključuje RAM ni SSD. U tom cjenovnom razredu Retro X3 se pozicionira ispod snažnijih gaming mini PC-ja poput Minisforum UM880 Pro, Beelink SER8 ili Asus NUC 15 Pro, ali nudi osjetno bolje performanse i moderniji hardver u odnosu na starije, povoljnije modele namijenjene osnovnim korisnicima.

Zahvaljujući kombinaciji retro dizajna, Zen 4 procesora i konkurentne cijene, Retro X3 predstavlja zanimljivu opciju za korisnike koji traže kompaktan, ali sposoban mini PC bez značajnog financijskog opterećenja.

Instagram radi na novoj značajci koja bi, iako naizgled mala, mogla imati konkretny utjecaj na osjetljive društvene dinamike među korisnicima. Kako je Meta potvrdila za TechCrunch, platforma razvija opciju koja će korisnicima omogućiti da se sami uklone s popisa “Bliskih prijatelja” koji je kreirao netko drugi. Trenutačno se radi isključivo o internim testiranjima, a zasad nema naznaka da će značajka uskoro biti dostupna u javnoj verziji aplikacije.

Više kontrole za one koji su “dodani”

Značajka Bliski prijatelji postoji još od 2018. godine i omogućuje dijeljenje Priča, Reelsa i objava s ograničenim krugom ljudi, odvojenim od ostatka pratitelja. Međutim, do danas je uključivanje u takve liste bila isključivo jednostrana odluka osobe koja listu stvara. Drugim riječima, ako vas netko doda među bliske prijatelje, vi to ne možete odbiti niti se sami ukloniti — osim ako ne prestanete pratiti tu osobu ili potpuno utišate njezin sadržaj. To je rješenje koje često djeluje pregrubo ili društveno neugodno, osobito u privatnim ili poslovnim odnosima.

Nova opcija mogla bi to promijeniti. Ako bude uvedena, korisnici će napokon moći sami odlučiti žele li ostati dio nečijeg “unutarnjeg kruga”, bez drastičnih poteza i bez objašnjavanja.

Kako bi značajka mogla funkcionirati

Postojanje ove funkcije otkrio je Alessandro Paluzzi, poznat po pronalaženju Instagramovih alata koji još nisu službeno najavljeni. Prema njegovim otkrićima, Instagram bi prije napuštanja liste prikazao jasnu obavijest s objašnjenjem da korisnik više neće vidjeti sadržaj namijenjen bliskim prijateljima — osim ako ga vlasnik profila ponovno ne doda. Na taj način odluka postaje svjesna i transparentna, bez skrivenih posljedica.

Vrijedi napomenuti da slična funkcija već postoji na Snapchatu, gdje se korisnici mogu sami ukloniti iz privatnih priča drugih ljudi, što dodatno sugerira da se radi o logičnom smjeru razvoja.

Širi kontekst: više kontrole, ali i monetizacije

Ova vijest dolazi u trenutku kada Meta paralelno testira nove modele pretplate za Instagram, Facebook i WhatsApp. Ti paketi obećavaju naprednije alate za kontrolu publike, vidljivosti i načina dijeljenja sadržaja, dok bi osnovne funkcije i dalje ostale besplatne. U tom kontekstu, mogućnost upravljanja time tko nas uključuje u svoje privatne krugove može se čitati i kao dio šire strategije: davanje korisnicima osjećaja veće autonomije — uz istodobno otvaranje prostora za nove, plaćene opcije.

Bilo da ste već godinama u svijetu pametnih televizora ili ste upravo kupili svoj prvi TV s internetskom vezom, jedno je sigurno — današnji televizori nude puno više nego što se vidi na prvi pogled. Moderni pametni televizori u suštini su mala računala: imaju vlastiti operativni sustav, trgovinu aplikacija i brojne mogućnosti prilagodbe. Ako ih pravilno podesite, mogu raditi znatno brže, izgledati bolje i biti sigurniji za korištenje. U nastavku donosim 10 savjeta i trikova koje bi trebao znati svaki vlasnik pametnog TV-a.

1. Isključite motion smoothing (tzv. “soap opera efekt”)

Ako vam filmovi i serije na novom televizoru izgledaju čudno, kao jeftina sapunica ili amaterska predstava, krivac je gotovo sigurno motion smoothing. Ova je značajka često uključena po zadanim postavkama i umjetno povećava broj sličica u sekundi s 24 ili 30 na 60, 120 ili više. Iako može poboljšati dojam kod sportskih prijenosa, kod filmova i serija često stvara neprirodan, zamućen izgled. Preporuka: isključite je odmah nakon početnog postavljanja televizora.

2. Koristite Ethernet kabel umjesto Wi-Fija

Za stabilniji i brži rad — osobito pri gledanju 4K sadržaja — žična Ethernet veza i dalje je najbolja opcija. Iako moderni Wi-Fi routeri dobro odrađuju posao, kabel donosi dvije važne prednosti: stabilniju vezu bez smetnji i rasterećenje Wi-Fi mreže za ostale uređaje u kući

Rezultat: manje zastajkivanja slike i prekida zvuka.

3. Očistite i prilagodite početni zaslon

Početni zasloni pametnih televizora često su prepuni aplikacija i preporuka. Dobra vijest je da ih možete prilagoditi. Aplikacije koje najčešće koristite premjestite na vrh popisa kako biste im brže pristupili. Postupak ovisi o operativnom sustavu, ali najčešće je dovoljno duže držati aplikaciju i povući je na željeno mjesto.

4. Blokirajte reklame putem routera

Ako vas nerviraju oglasi u sučelju televizora, dio njih možete blokirati na razini routera. Promjenom DNS postavki ili blokiranjem određenih domena možete spriječiti TV da učitava oglasni sadržaj. Ovo zahtijeva malo tehničkog znanja, ali rezultat je čišće i ugodnije korisničko iskustvo.

5. Isključite “brzo pokretanje” i povremeno ugasite TV

Pametni televizori se često ne isključuju u potpunosti, već rade u stanju mirovanja kako bi se brže uključili. To je praktično, ali troši energiju i može uzrokovati bugove i usporenja. Ako TV koristite rijetko, razmislite o isključivanju opcije brzog pokretanja i povremenom potpunom gašenju. Kao i kod računala — restart često rješava čudne probleme.

6. Ne zaboravite na zemaljsku televiziju i antenu

Streaming je praktičan, ali mnogi veliki događaji i dalje se besplatno emitiraju na nacionalnim TV kanalima. Uz običnu sobnu antenu, u mnogim gradovima možete gledati kanale poput NBC-a, CBS-a, ABC-a, FOX-a ili PBS-a — bez pretplate. Jednostavno, besplatno i često u vrlo visokoj kvaliteti.

7. Očistite predmemoriju ako je TV spor

Ako primijetite da je vaš pametni TV odjednom spor, zamrzava se ili aplikacije zapinju, moguće je da se nakupilo previše privremenih podataka. Čišćenje predmemorije (cachea) može značajno poboljšati performanse. Opcija se obično nalazi u postavkama aplikacija ili sustava.

8. Redovito ažurirajte softver

Pametni televizori, baš kao i računala, trebaju redovita ažuriranja. Ona ne donose samo nove značajke, već i sigurnosne zakrpe, ispravke bugova i bolje performanse. Provjerite da su automatska ažuriranja uključena ili ih povremeno ručno provjerite.

9. Provjerite postavke privatnosti i ACR funkciju

Jedan od razloga zašto su pametni televizori relativno povoljni je automatsko prepoznavanje sadržaja (ACR). Ova funkcija prati što gledate i te podatke koristi za izradu profila navika gledanja, koji se često prodaju trećim stranama. Ako vam je privatnost važna, preporučuje se isključiti ACR opciju u postavkama.

10. Isprobajte alternativni launcher

Ako vam je dosadio izgled sučelja, na nekim televizorima možete instalirati alternativni launcher. Primjerice, korisnici Google TV-a često koriste Projectivy, koji u potpunosti mijenja izgled i ponašanje početnog zaslona. Imajte na umu da ovu opciju ne podržavaju svi modeli, ali vrijedi pokušati.

Uz već poznatu Safari zaštitu od praćenja, Apple dodatno naglašava privatnost kroz nove značajke poput Private Cloud Compute, razvijenog za Apple Intelligence, te vrlo praktične opcije zaključavanja aplikacija (Lock App). Sve su one dio šireg vala sigurnosnih rješenja kojima Apple korisnicima daje veću kontrolu nad vlastitim podacima. U nastavku donosimo pregled najvažnijih ugrađenih iPhone alata za zaštitu privatnosti.

Pregledavanje interneta i sigurnost računa: odbijte biti “nadzirani”

Safari – privatno pregledavanje i automatsko zaključavanje: Privatno pregledavanje u Safariju već je dugo standard, no Apple je otišao korak dalje. Privatne kartice se automatski zaključavaju kada telefon miruje, a za ponovno otvaranje potreban je Face ID ili lozinka. To je posebno korisno kada nekome posudite telefon. Uz to, Safari automatski blokira poznate trackere i skripte za praćenje.

Aplikacija Passwords (Lozinke)

Nova aplikacija Passwords, neovisna o iOS-u 18, objedinjuje: iCloud Keychain, Passkeye i Wi-Fi lozinke. Sustav vas proaktivno upozorava na kompromitirane ili preslabe lozinke, čime znatno povećava sigurnost korisničkih računa.

“Hide My Email” – sakrijte svoju pravu e-mail adresu

Ne želite ostaviti stvarnu e-mail adresu prilikom registracije na novu uslugu? Apple može generirati nasumičnu e-mail adresu koja prosljeđuje poruke u vaš sandučić. Adresu možete izbrisati u bilo kojem trenutku, čime se učinkovito rješavate neželjene pošte.

Indikator snimanja (zelena i narančasta točka)

Jedna od najintuitivnijih zaštita privatnosti su narančasta točka koja pokazuje da mikrofon je aktivan i zelena točka koja pokazuje dasu kamera ili mikrofon) u uporabi. Ako primijetite zeleno svjetlo bez svjesnog uključivanja kamere, vrijedi provjeriti radi li neka aplikacija u pozadini.

Lokacija, praćenje kretanja…..

Približna lokacija: Za mnoge aplikacije (npr. vremensku prognozu) nije potrebna točna lokacija. iOS omogućuje dijeljenje približne lokacije, s odstupanjem do oko 26 km², umjesto preciznih koordinata.

Obavijesti o praćenju u pozadini: Ako aplikacija u pozadini kontinuirano prati vašu lokaciju, sustav će vam povremeno poslati obavijest s kartom i pitati želite li to i dalje dopuštati.

Zaključavanje i skrivanje aplikacija: Osjetljive aplikacije (fotografije, bankarstvo, bilješke) možete: zaključati Face ID-jem ili ih potpuno sakriti. Skrivene aplikacije se ne pojavljuju u pretraživanju niti šalju obavijesti — samo vi znate gdje se nalaze.

Oznake privatnosti u App Storeu: Prije preuzimanja aplikacije možete jasno vidjeti koje podatke prikuplja — kontakte, lokaciju, povijest pregledavanja i drugo. Funkcionira poput nutritivne deklaracije, ali za privatnost.

Private Cloud Compute – temelj Apple Intelligencea: Kada iPhone nema dovoljno snage za složene AI zadatke, obrada se prebacuje na Appleove poslužitelje s namjenskim čipovima. Apple jamči da se podaci ne pohranjuju, nisu dostupni Appleu i brišusr odmah nakon obrade.
Cilj je osigurati da je AI obrada u oblaku jednako sigurna kao ona na samom uređaju.

Zaključak

Apple već godinama privatnost stavlja u središte svog ekosustava, a s dolaskom AI-ja taj je pristup dodatno ojačan. Iako nijedan sustav nije savršen, iPhone korisnicima nudi iznimno širok raspon alata za kontrolu osobnih podataka — često bez potrebe za dodatnim aplikacijama.

Spajanje SpaceX-a i Muskovog AI startupa xAI ne predstavlja samo jedan od najvećih financijskih poteza u tehnološkoj industriji, već i jasan signal ambicije Elona Muska da izgradi jedinstveni tehnološki ekosustav koji povezuje umjetnu inteligenciju, svemirsku infrastrukturu i globalne podatke na dosad neviđenoj razini.

Elon Musk trenutačno restrukturira svoje poslovno carstvo kroz integraciju SpaceX-a s tvrtkom xAI, čime se otvara put prema potencijalnom inicijalnom javnom izdanju dionica (IPO) koje bi, prema procjenama, moglo doseći vrijednost od čak 1,25 bilijuna dolara. Riječ je o jednom od najambicioznijih koraka u Muskovoj karijeri, koji potvrđuje njegovu dugoročnu strategiju povezivanja umjetne inteligencije, zrakoplovne tehnologije, satelitskog interneta i digitalnih platformi u jednu cjelinu.

Prema izvješću Bloomberga, očekuje se da će objedinjena kompanija izaći na burzu s procijenjenom vrijednošću od oko 1,25 bilijuna dolara. Javni zapisi u saveznoj državi Nevadi pokazuju da je transakcija formalno zaključena 2. veljače, pri čemu je Space Exploration Technologies Corp. naveden kao „upravljački član“ holdinga X.AI Holdings. Spajanje objedinjuje dvije privatne kompanije koje već sada bilježe iznimno visoke tržišne procjene. SpaceX se procjenjuje na oko 800 milijardi dolara, dok se vrijednost xAI-ja procjenjuje na približno 230 milijardi dolara, čime ova kombinacija stvara jednu od najvrjednijih privatnih tehnoloških struktura na svijetu.

Tvrtka xAI dosad je privukla značajna ulaganja velikih imena iz industrije, uključujući NVIDIA-u, Cisco i brojne međunarodne investicijske fondove, dok Tesla nastavlja dodatno ulagati u xAI, s najavljenih 2 milijarde dolara novog kapitala. Ipak, xAI se u javnosti ne spominje isključivo zbog tehnoloških ambicija, već i zbog pravnih izazova povezanih s AI alatom Grok, kao i kontroverzi vezanih uz utjecaj velikih podatkovnih centara na okoliš.

S druge strane, SpaceX i dalje ostaje temelj Muskovog financijskog carstva. Tvrtka ima desetke milijardi dolara vrijedne obrambene ugovore te se za 2025. godinu očekuje dobit od oko 8 milijardi dolara. Uz to, SpaceX razvija iznimno ambiciozan plan lansiranja podatkovnih centara u orbitu, s idejom da se u svemir pošalje i do milijun satelita namijenjenih AI računalstvu.

Musk je više puta istaknuo da vjeruje kako će svemir uskoro postati najisplativija lokacija za izgradnju računalne snage potrebne za umjetnu inteligenciju. Prema njegovim riječima, u sljedeće dvije do tri godine najjeftiniji način za stvaranje AI računalnih kapaciteta mogao bi biti upravo izvan Zemlje. Takva prednost u troškovima omogućila bi tehnološkim tvrtkama da revolucioniraju treniranje AI modela i obradu podataka brzinama i razmjerima koji dosad nisu bili mogući, potencijalno otvarajući vrata novim znanstvenim i tehnološkim otkrićima.

Za Elona Muska ovo spajanje nije samo način povećanja vrijednosti tvrtki uoči mogućeg IPO-a, već ključni korak prema dugoročnoj viziji u kojoj se umjetna inteligencija, svemirska infrastruktura i globalni tokovi podataka objedinuju u jedan integrirani tehnološki ekosustav.

Apple više nije opsjednut “benchmark” rezultatima – umjetna inteligencija postaje temelj nove generacije računalnih pravila

Apple je sredinom listopada 2025. službeno predstavio M5 procesor, zajedno s novim 14-inčnim MacBookom Pro. Istovremeno su ažurirani i iPad Pro te Vision Pro, koji su također dobili ovu novu generaciju Apple Silicon čipova. Ako se M5 promatra isključivo kroz prizmu Geekbench CPU rezultata, lako bi se moglo zaključiti da Apple nastavlja umjereni, gotovo konzervativni tempo nadogradnje započet s M4 generacijom. Broj CPU jezgri ostao je nepromijenjen, radni taktovi su tek blago povećani, a treća generacija TSMC-ove 3-nanometarske tehnologije (N3P) prvenstveno se koristi za poboljšanje omjera performansi i potrošnje energije. Međutim, takav pogled propušta širu sliku. U stvarnosti, M5 je najambiciozniji Apple Silicon procesor do sada.

Apple u eri umjetne inteligencije mijenja prioritete

Ulaskom u eru umjetne inteligencije, Apple se očito udaljava od klasične utrke u sirovim performansama i energetskim tablicama. Umjesto toga, kompanija gradi potpuno drugačiji pristup u odnosu na Intel, AMD, pa čak i NVIDIA-u. Fokus se pomiče prema brzini “neuronskih refleksa”, odnosno učinkovitosti obrade AI zadataka, uz duboku integraciju softvera i hardvera. Upravo ta integracija stvara obrambeni zid koji konkurenciji znatno otežava izravan ulazak u Appleov ekosustav.

Appleova AI strategija: više od samog NPU-a

Posljednjih godina većina proizvođača forsira povećanje NPU i GPU računalne snage kako bi svoje proizvode označila kao “AI računala”. Apple s M5 procesorom nudi drugačije tumačenje umjetne inteligencije na uređaju. Iako je NPU izuzetno učinkovit, ograničen je memorijskim kapacitetom, dok GPU raspolaže velikom propusnošću, ali ima slabiju učinkovitost u matričnim izračunima.

Kako bi riješio ovaj problem, Apple je značajno redizajnirao arhitekturu M5 procesora. Novi GPU s deset jezgri izravno integrira akcelerator neuronskih mreža unutar same GPU jezgre. Time se omogućuje znatno brže izvođenje AI radnih opterećenja temeljenih na GPU-u. Prema Appleovim podacima, vršna računalna snaga GPU-a više je nego četiri puta veća u odnosu na M4 i više od šest puta veća u usporedbi s M1.

Ovakav pristup podsjeća na NVIDIA-inu implementaciju Tensor jezgri, ali Apple ima ključnu prednost u objedinjenoј memorijskoj arhitekturi. Zahvaljujući tome, GPU i neuronski akcelerator mogu izravno pristupati do 128 GB ili više sistemske memorije, bez potrebe za kopiranjem podataka. To omogućuje “zero-copy” obradu i znatno povećava učinkovitost pri izvođenju velikih jezičnih modela, osobito u fazama koje intenzivno koriste memorijsku propusnost.

Jedan čip, više uređaja, isti AI ekosustav

Primjena M5 procesora u MacBooku Pro, iPadu Pro i Vision Pro znači da AI aplikacije mogu raditi gotovo identično na različitim uređajima, bez dodatne prilagodbe ili ponovnog prevođenja koda. Time Apple dodatno pojednostavljuje razvoj i implementaciju AI rješenja unutar vlastitog ekosustava.

Mac kao lokalni AI poslužitelj

Još jedna ključna inovacija M5 procesora jest potpuna integracija softvera i hardvera. Uz nadogradnju MLX okvira u macOS-u 26.2 Tahoe, programeri mogu izravno koristiti M5-ov neuronski akcelerator bez složenih međuslojeva. Posebno značajna novost je uvođenje RDMA tehnologije putem Thunderbolta 5. Ona omogućuje povezivanje više Mac uređaja u klaster s niskom latencijom i velikom propusnošću. Takav pristup čini Mac atraktivnim rješenjem za mala i srednja poduzeća, startupe i zdravstvene ustanove koje žele zadržati podatke lokalno, bez skupih serverskih infrastruktura.

Što donose M5 Pro, Max i Ultra

Očekuje se da će M5 Pro i M5 Max modeli, planirani za prvu polovicu 2026., dodatno proširiti ovu arhitektonsku filozofiju. M5 Pro trebao bi povećati broj GPU jezgri i ukupnu AI računalnu snagu, dok će M5 Max vjerojatno donijeti još veću memorijsku propusnost i kapacitet objedinjene memorije, potencijalno iznad 192 GB. M5 Ultra, iako izostavljen u M4 generaciji, mogao bi se vratiti kao rješenje za ekstremne profesionalne scenarije koji zahtijevaju maksimalnu snagu na jednom stroju.

Evolucija Appleova dizajnerskog razmišljanja

Gledajući razvoj od M3 do M5 generacije, jasno je vidljivo pomicanje fokusa. M3 je bio usmjeren na grafiku i ray tracing, M4 je poslužio kao prijelazna faza za Apple Intelligence, dok M5 predstavlja potpuni zaokret prema AI-orijentiranom računalstvu, uz svjesno smanjenje naglaska na sirove CPU performanse.

Zaključak

Appleov M5 procesor jasno pokazuje da kompanija više ne sudjeluje u klasičnoj “igri brojeva”. Umjesto lova na najviše benchmark rezultate, Apple gradi procesor koji je optimiziran za stvarne AI radne tokove. Za developere i organizacije koje žele lokalnu, učinkovitu i energetski uravnoteženu AI računalnu snagu, M5 predstavlja daleko važniju evoluciju od bilo kojeg pojedinačnog rezultata testiranja.

U razdobljima kada tržište tehnoloških komponenti bilježi snažan rast i stalne promjene cijena, istodobno jača i kreativnost onih koji se bave krivotvorenjem hardvera. Kako cijene memorijskih i pohrambenih uređaja dosežu nove vrhunce, sve više korisnika okreće se povoljnijim ponudama, često izvan službenih prodajnih kanala. Upravo tu nastaje prostor za prijevare koje postaju sve sofisticiranije i teže prepoznatljive.

Prema iskustvu koje je nedavno podijelio jedan korisnik na Redditu, on je vjerovao da je pronašao iznimno dobru ponudu kupivši Samsung 990 PRO 2 TB SSD po znatno nižoj cijeni od uobičajene. Dok se originalni model prodaje za oko 327 američkih dolara, ovaj primjerak platio je svega 207 dolara. Takva cijena djelovala je primamljivo, osobito jer je prodavač bio poznat i naizgled pouzdan distributer.

Na prvi pogled, sve je izgledalo u redu. Operativni sustav Windows prepoznavao je uređaj kao ispravan NVMe SSD, a popularni alati za dijagnostiku poput CrystalDiskInfoa nisu prijavljivali nikakve pogreške niti neuobičajeno ponašanje. Disk se čak identificirao kao uređaj koji radi putem PCIe 3.0 x4 sučelja, što je dodatno učvrstilo dojam da je riječ o originalnom proizvodu. Međutim, problemi su brzo postali očiti tijekom stvarne upotrebe. Brzina čitanja iznosila je tek oko 20 MB/s, dok se brzina pisanja kretala između 9 i 10 MB/s. Takve performanse usporedive su s vrlo starim USB 2.0 uređajima za pohranu i u potpunosti su neprihvatljive za vrhunski SSD kakav bi Samsung 990 PRO trebao biti.

Suočeni s očitom anomalijom, korisnici su pokušali razne mjere kako bi isključili mogućnost softverske greške. Ažurirali su upravljačke programe, ponovno instalirali SSD, provjeravali ga različitim dijagnostičkim alatima i mijenjali postavke sustava. Unatoč tome, svi ti alati i dalje su prikazivali disk kao ispravan i funkcionalan, što je dodatno otežalo otkrivanje stvarnog problema.

Pravi uzrok otkriven je tek nakon instalacije i pokretanja Samsung Magician softvera, službenog alata koji je razvio sam Samsung za upravljanje i dijagnostiku svojih SSD-ova. Taj je program jasno upozorio da uređaj nije originalni Samsung SSD te da nema važeći serijski broj. U tom trenutku postalo je nedvojbeno da se radi o krivotvorenom proizvodu. Prema riječima korisnika, zahvaljujući osobnom poznanstvu s prodavačem, povrat novca nije bio posebno problematičan. Ipak, odlučio je podijeliti svoje iskustvo na društvenim mrežama kako bi upozorio druge, naglašavajući da bi mnogi korisnici, bez detaljne provjere, lako mogli upasti u istu zamku.

Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko su krivotvoreni hardverski proizvodi postali sofisticirani. Lažni SSD-ovi više ne oponašaju samo vanjski izgled ili osnovne tehničke podatke, već mogu proći i početne provjere operativnih sustava i alata trećih strana. Zbog toga se korisnici ne mogu osloniti isključivo na informacije koje prikazuje Windows ili uobičajeni dijagnostički softver. Stručnjaci ističu da bi neuobičajeno niska cijena, čak i kada dolazi od naizgled pouzdanog prodavača, uvijek trebala biti znak za dodatni oprez. Kada je riječ o Samsung SSD-ovima, provjera autentičnosti pomoću Samsung Magician softvera smatra se nužnim korakom, a ne opcijom.

U kontekstu tržišta računalnih komponenti koje je podložno velikim oscilacijama i sve sofisticiranijim prijevarama, priča o lažnom Samsung 2 TB SSD-u snažan je podsjetnik da „jeftino“ vrlo često može ispasti najskuplja opcija, osobito u trenutku kada ni poznati alati više nisu dovoljni da korisnike zaštite od sve vještije kamufliranih krivotvorina.

Nakon više od desetljeća gotovo potpune oslonjenosti na jednog partnera, Apple bi mogao napraviti značajnu promjenu u svojoj strategiji proizvodnje čipova. Suočen s rastućim pritiskom konkurencije u području umjetne inteligencije i sve većim troškovima proizvodnje, tehnološki div navodno razmatra diverzifikaciju svog opskrbnog lanca.

Prema novom izvješću The Wall Street Journala, Apple razmišlja o tome da dio proizvodnje svojih povoljnijih procesora povjeri drugom proizvođaču, umjesto da se i dalje u potpunosti oslanja na TSMC, s kojim surađuje već 12 godina. Ovakav potez dolazi u trenutku kada TSMC sve više prioritizira velike AI klijente poput Nvidije, što Appleu otežava osiguravanje potrebnih proizvodnih kapaciteta pod povoljnim uvjetima.

Iako zasad nema službene potvrde iz Applea, ranije glasine upućuju na to da bi Intel mogao biti novi proizvodni partner. Analitičar Jeff Pu iz GF Securitiesa predviđa da bi Intel već od 2028. godine mogao početi proizvoditi dio čipova za iPhone modele koji ne pripadaju Pro seriji, uključujući moguće čipove A21 ili A22. Dodatno, analitičar Ming-Chi Kuo iz Tianfeng Securitiesa navodi da bi Intel već sredinom 2027. mogao započeti proizvodnju povoljnijih M-serija čipova za pojedine Mac i iPad modele, koristeći svoj 18A proizvodni proces. Oba izvora pritom naglašavaju da bi Intel imao isključivo proizvodnu ulogu, dok bi Apple i dalje samostalno dizajnirao čipove temeljene na ARM arhitekturi. To jasno razlikuje ovu suradnju od razdoblja prije 2020. godine, kada su Mac računala koristila Intelove x86 procesore.

Okretanje Intelu moglo bi Appleu pomoći da smanji ovisnost o TSMC-u, osobito u situaciji kada Nvidia i druge AI tvrtke postaju najveći i najprioritetniji kupci tog tajvanskog proizvođača čipova. Dodatni problem predstavlja i nestašica RAM-a i NAND memorije, potaknuta naglim porastom potražnje u AI sektoru, zbog čega proizvođači poput Samsunga i SK Hynixa počinju podizati cijene memorijskih čipova koje Apple koristi u svojim uređajima.

Iako je izvršni direktor Applea Tim Cook izjavio da su rastuće cijene memorije imale tek „blagi“ utjecaj na profitne marže u prošlom tromjesečju, tvrtka očekuje snažniji pritisak u tekućem razdoblju te razmatra različite opcije za odgovor na nove okolnosti. Unatoč tome, Ming-Chi Kuo smatra da ti troškovi neće dovesti do povećanja cijene nadolazeće generacije iPhonea 18.

Unatoč izazovima u opskrbnom lancu, Apple i dalje bilježi snažne poslovne rezultate. U posljednjem tromjesečju tvrtka je ostvarila rekordne prihode od 143,8 milijardi dolara, što predstavlja rast od 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za tekuće tromjesečje Apple očekuje rast prihoda između 13 i 16 posto, uz bruto profitne marže u rasponu od 48 do 49 posto, što pokazuje da kompanija zasad uspješno balansira između rastućih troškova i stabilne potražnje.

Danas se, uz proceduralno proširenje rasprava u SAD-u, sve ozbiljnije razmatra mogućnost da su društvene mreže namjerno dizajnirane kako bi privukle pažnju korisnika i zatim je zadržavale kroz obrasce nalik ovisnosti. Ovisnosti – da, upravo tako: poput onih o drogama ili alkoholu.

To se lako može osjetiti intuitivno, primjerice u trenutku kada se “izgubite” u beskonačnom scrollanju na pametnom telefonu. No možemo li zaista govoriti o pravoj ovisnosti, do te mjere da opravdamo regulatorne intervencije i precizna pravila koja bi sprječavala štetu korisnicima?

Što zapravo znači “ovisnost”?

Kako bismo odgovorili na to pitanje, najprije moramo razumjeti sam pojam ovisnosti. Analogija s klasičnim oblicima ovisnosti – poput alkohola i droga – funkcionira u mnogim aspektima, iako s bitno drugačijim posljedicama. Dok alkohol i droge uzrokuju jasne fizičke i psihološke učinke koji su lako mjerljivi i zahtijevaju medicinsku intervenciju, kod društvenih mreža šteta nije fizička. No zato psihološki učinci postaju sve izraženiji, s dugoročnim i generacijskim posljedicama.

Mehanizam koji stoji iza tih ponašanja vrlo je sličan, čak i na kemijskoj razini: riječ je o sustavu malih, ponavljajućih nagrada koje potiču lučenje dopamina. Kod droga je riječ o snažnom i kratkotrajnom “udaru”, dok društvene mreže ciljaju na fragmentirana, ali dugotrajna zadovoljstva – lajkove, notifikacije, kratke videozapise.

Razlika je i u cilju: ovisnik o supstanci traži trenutačno zadovoljstvo, dok je kod društvenih mreža cilj što dulje zadržati korisnika, jer dulje vrijeme provedeno na platformi znači bolje profiliranje i veću isporuku oglasa.

Psihološka dinamika kompulzije

U psihologiji postoji teorija prema kojoj određeni podražaji mogu dovesti mozak iz stanja A (reakcija na podražaj) u stanje B, u kojem mozak pokušava ponovno uspostaviti ravnotežu. Problem nastaje kada izloženost podražaju postane dugotrajna: stanje B se pojačava i počinje dominirati, što dovodi do kompulzivnog ponašanja kao odgovora na osjećaj apstinencije. Svaki “lajk” djeluje kao snažan dopaminski poticaj, jednako kao i ugodan video u feedu. Ovdje se pojavljuje i tzv. Skinnerov efekt (efekt automata): ovisnost se pojačava kada nagrada nije predvidiva. Neizvjesnost stvara tjeskobu čekanja, a ona potiče još intenzivnije traženje novog podražaja.

Rezultat je začarani krug povremenog pojačavanja, iz kojeg proizlaze razdražljivost, nemir i gubitak kontrole nad vremenom.

Društvene mreže i droge: nepravedna ili korisna usporedba?

Usporedba društvenih mreža s drogama može zvučati pretjerano, ali analogija s pušenjem ili alkoholom možda je primjerenija. Posljedice nisu iste, no mehanizam navikavanja jest. Ako društvenu mrežu zamislimo kao “špricu” koja ubrizgava dopamin putem memova, lajkova, reelova i notifikacija, postaje jasno zašto je ta tema posebno osjetljiva kada se odnosi na djecu i adolescente.

Regulacija: gdje povući granicu?

Dokazati da su društvene mreže “droga” u pravnom smislu izuzetno je teško, ponajprije zato što je sam problem loše definiran. Ipak, uvođenje ograničenja – primjerice, mehanizama koji prekidaju beskonačno scrollanje – moglo bi biti korisno, ako korisnicima pomaže da ponovno steknu osjećaj za vrijeme i pažnju koju troše.

No ovdje govorimo o globalnim korporacijama s dubokim ekonomskim interesima. Brojke su jasne: u Italiji je 2025. godine prosječno provedeno više od 29 sati mjesečno na TikToku, 17 sati na YouTubeu i 15 sati na Instagramu (We Are Social). Pažnja je valuta, a vrijeme – roba. Boomeri su to zvali “zapping”, današnje generacije “scrolling”, ali riječ je o istom obrascu eksploatacije pažnje, samo u novom obliku.

Gdje prestaje zabava, a počinje patologija?

Već smo prošli faze ovisnosti o televiziji i videoigrama. Danas se samo mijenja forma, ne i suština. Ključno pitanje ostaje: gdje je granica između igre i opasnosti, užitka i pretjerivanja, zabave i patologije? Kako razlikovati  ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o igrama, ovisnost o pametnom telefonu ili jednostavno ovisnost o notifikacijama? Bez jasne definicije problema – problem formalno ne postoji.

Zaključak

Ako uspijemo jasno definirati koje vrste podražaja uzrokuju ovisničko ponašanje i od kojeg trenutka ono postaje štetno, tada dolazimo do pravog srca problema: kada i kako intervenirati. Treba li to biti zadatak zakona, sudske prakse ili javnog zdravstva? Kako izmjeriti društveni utjecaj bez moralne panike ili demonizacije tehnologije? Pitanja su otvorena, a odgovori složeni. Jedno je sigurno: i najbolje namjere, ako nisu pažljivo promišljene, mogu odvesti u pogrešnom smjeru.

Iako se USB flash diskovi često smatraju jednostavnim i pouzdanim alatima za pohranu podataka, strani tehnološki portal BGR upozorava da njihova svakodnevna upotreba skriva brojne zamke. Nepravilno korištenje može dovesti do oštećenja datoteka, kvara uređaja ili potpunog gubitka podataka. Posebno treba izbjegavati četiri ključna ponašanja koja mogu naškoditi USB memoriji.

1. Nesigurno uklanjanje hardvera

Mnogi korisnici nakon korištenja USB memorije jednostavno izvuku uređaj iz priključka. Iako se to ponekad čini bezopasnim, problem nastaje ako se USB ukloni dok su podaci još u procesu zapisivanja ili čitanja. U tom slučaju može doći do oštećenja pojedinih datoteka, oštećenja datotečnog sustava ili potpunog kvara USB memorije. Najsigurnija praksa je uvijek koristiti opciju “Sigurno ukloni hardver” u operativnom sustavu i pričekati potvrdu da su sve operacije završene.

2. Korištenje pogrešnog USB priključka

Iako USB priključci izgledom djeluju slično, oni se znatno razlikuju po brzini i generaciji. Korištenje pogrešnog porta može uzrokovati spor prijenos podataka, ali i potencijalne probleme s kompatibilnošću. BGR navodi da se USB priključci često mogu razlikovati po boji. Bijela boja označava USB 1.0, crna boja USB 2.0 s maksimalnom brzinom od 480 megabita u sekundi, plava ili narančasta boja označava USB 3.0, crvena boja USB 3.1 Gen 2 ili USB 3.2, dok USB 4 omogućava brzine do 40 gigabita u sekundi, ovisno o implementaciji. Za veće datoteke i moderne USB memorije uvijek je preporučljivo koristiti najnoviji i najbrži dostupni priključak.

3. Tretiranje USB memorije kao trajne pohrane

Iako se USB stickovi koriste za spremanje podataka, oni nisu namijenjeni dugoročnim sigurnosnim kopijama. Većina USB memorija koristi NAND flash memoriju, koja ima ograničen broj ciklusa zapisivanja. Osim toga, podaci mogu degradirati ako se USB dugo ne koristi. Jeftiniji modeli nemaju napredne mehanizme zaštite, a USB memorije su osjetljivije na vlagu, toplinu i fizička oštećenja. Za dugoročnu pohranu sigurnije su vanjske SSD ili HDD jedinice ili cloud backup.

4. Spajanje na nepoznate ili javne uređaje

Jedna od najopasnijih navika je umetanje USB memorije u neprovjerena ili javna računala, na primjer u knjižnicama, hotelima ili internet kafićima. Takvi uređaji mogu automatski zaraziti USB zlonamjernim softverom, kopirati podatke bez znanja korisnika ili oštetiti datoteke i sam uređaj. Ako sigurnost nije zajamčena, USB memoriju je bolje uopće ne koristiti.

Zaključak

USB flash diskovi su praktični, ali nisu bez rizika. Uz nekoliko loših navika, vrlo lako mogu postati slabim dijelom u zaštiti vaših podataka. Pravilno uklanjanje uređaja, korištenje odgovarajućih priključaka, realna očekivanja o trajnosti i oprez pri spajanju na tuđe uređaje ključni su za sigurnu i dugotrajnu upotrebu USB memorije.