Meta i Broadcom grade vlastite AI čipove: višegigavatna infrastruktura i nova era umjetne inteligencije

Meta je ušla u novo strateško partnerstvo s Broadcomom s ciljem razvoja vlastitih generacija AI čipova unutar MTIA (Meta Training and Inference Accelerator) obitelji. Ovaj potez dio je dugoročne strategije izgradnje vlastite infrastrukture umjetne inteligencije u razmjerima koji se mjere u gigavatima.

MTIA čipovi: specijalizacija za AI zadatke

Meta je već definirala više generacija MTIA čipova, od kojih je svaki optimiziran za određenu vrstu AI opterećenja:

• MTIA 300 fokusiran je na treniranje modela i preporuke sadržaja
• MTIA 400 predstavlja univerzalniji, opći AI akcelerator
• MTIA 450 i MTIA 500 dizajnirani su za generativnu AI i obradu zahtjeva u stvarnom vremenu

Ovi čipovi koriste se u sustavima koji pokreću preporuke sadržaja, Reels algoritme i generativne AI funkcije unutar Meta platformi.

Ogromna potrošnja i računalna snaga

Najnapredniji model, MTIA 500, navodno postiže propusnost memorije od 27,6 TB/s te do 512 GB kapaciteta, što mu omogućuje obradu velikih AI modela bez potrebe za njihovim fragmentiranjem. Potrošnja energije po čipu kreće se od 800 W do 1.700 W, što pokazuje koliko su moderni AI sustavi energetski zahtjevni.

Partnerstvo s Broadcomom

Suradnja između Mete i Broadcoma obuhvaća tri ključna područja:

• dizajn prilagođenih čipova
• napredno pakiranje poluvodiča
• mrežna infrastruktura visoke propusnosti

Broadcom donosi svoju XPU platformu te Ethernet tehnologije za povezivanje velikih AI klastera, što je ključno za skaliranje sustava na razinu podatkovnih centara nove generacije.

Gigavatna AI infrastruktura

Prva faza projekta uključuje implementaciju sustava snage veće od 1 gigavata, što znači infrastrukturu koja troši energiju usporedivu s malim gradom. Plan Mete ide još dalje – višegigavatni AI sustavi koji će se razvijati kroz više generacija čipova i postupno povećavati računalni kapacitet tvrtke.

Cilj: vlastita AI platforma

Ovim potezom Meta smanjuje ovisnost o vanjskim dobavljačima i ulazi u izravnu konkurenciju s vodećim proizvođačima AI hardvera. Dugoročni cilj je kontrola cijelog AI stacka – od čipa do modela i korisničke aplikacije. Mark Zuckerberg naglasio je da je cilj izgraditi infrastrukturu sposobnu za tzv. “osobnu nadljudsku inteligenciju”, odnosno AI asistente koji mogu služiti milijardama korisnika u svakodnevnim zadacima.

Zaključak

Suradnja Mete i Broadcoma označava novi korak u utrci za AI dominaciju. Umjesto oslanjanja na gotova rješenja, velike tehnološke kompanije sve više grade vlastiti hardver kako bi optimizirale performanse, smanjile troškove i osigurale kontrolu nad budućnošću umjetne inteligencije. Ova strategija jasno pokazuje da AI više nije samo softverska revolucija, već i bitka za kontrolu nad fizičkom infrastrukturom koja je pokreće.

Prema internim podacima koje je podijelio Lexar, tržište računalnih komponenti prolazi kroz zanimljivu promjenu ponašanja korisnika: SSD-ovi manjeg kapaciteta gube popularnost, dok se 8 GB RAM-a i dalje stabilno prodaje, unatoč sve većim zahtjevima modernog softvera i igara.

SSD-ovi ispod 1 TB gube bitku

Podaci pokazuju da modeli SSD-ova od 256 GB i 512 GB ostvaruju znatno slabiju prodaju od očekivane. Korisnici sve češće preskaču te kapacitete i odmah biraju diskove od 1 TB ili više.Razlog je jednostavan — današnji operativni sustavi, aplikacije i posebno igre zauzimaju sve više prostora. Čak i osnovna instalacija sustava i nekoliko programa brzo “pojede” polovicu manjeg diska. Moderne igre dodatno pogoršavaju situaciju, jer pojedini naslovi zauzimaju desetke, pa čak i više od 100 GB prostora, što 512 GB SSD čini nepraktičnim za dugoročnu upotrebu.

RAM ima drugačiju logiku korištenja

S druge strane, 8 GB RAM-a i dalje se prodaje u velikim količinama, posebno u jeftinijem segmentu računala. Iako je 16 GB danas preporučeni standard za gaming i zahtjevnije zadatke, 8 GB i dalje zadovoljava osnovne potrebe korisnika poput surfanja, uredskih aplikacija i multimedije. Ključna razlika je u nadogradivosti. RAM se može lako proširiti dodavanjem dodatnog modula, bez gubitka podataka i bez potrebe za mijenjanjem cijelog sustava.

SSD vs RAM: pitanje fleksibilnosti

SSD-ovi nemaju tu prednost. Ako korisnik jednom odabere premali kapacitet, kasnije nadogradnje obično znače zamjenu cijelog diska i migraciju podataka, što je kompliciranije i skuplje. Zbog toga većina korisnika radije odmah ulaže u veći SSD nego da kasnije rješava problem nedostatka prostora.

Promjena korisničkih navika

Ovaj trend pokazuje da korisnici sve manje gledaju na “minimalnu konfiguraciju”, a sve više na dugoročnu upotrebljivost. Čak i budžetski PC buildovi danas sve češće počinju s 1 TB SSD-om kao osnovom, umjesto nekadašnjih 256 GB ili 512 GB modela.

Zaključak

Tržište jasno pokazuje novu realnost: pohrana više nije područje na kojem se štedi na početku, već ključna komponenta dugoročne upotrebe računala. Dok RAM ostaje fleksibilan i lako nadogradiv, SSD prostor postaje faktor koji korisnici žele “riješiti jednom i zauvijek” — i zato mali kapaciteti polako nestaju iz ozbiljnijih konfiguracija.

Nakon lansiranja modela Claude Opus 4.7, jedan od ključnih ljudi iza njegovog razvoja podijelio je konkretne savjete kako ga koristiti u praksi. Boris Cherny, osnivač projekta Claude Code u Anthropic, objavio je niz preporuka temeljenih na vlastitom iskustvu, naglašavajući da rad s naprednim AI modelima zahtijeva drugačiji pristup nego prije.

Jasni zadaci od samog početka štede vrijeme i novac

Jedna od ključnih lekcija jest da korisnici trebaju biti što precizniji već u prvom upitu. Umjesto višestrukih iteracija i nejasnih zahtjeva, preporučuje se odmah definirati ciljeve, ograničenja, kriterije uspjeha i relevantne datoteke ili kontekst. Razlog je jednostavan – Opus 4.7 je znatno napredniji i “dublje razmišlja” kako razgovor napreduje, što povećava potrošnju tokena, odnosno resursa potrebnih za obradu i generiranje odgovora. Jedan kvalitetan upit često je učinkovitiji od više nepotpunih.

Automatski način rada za kompleksne zadatke

Nova verzija donosi i tzv. automatski način rada, koji omogućuje modelu da samostalno izvršava složene zadatke bez stalnih potvrda korisnika. Za razliku od ranijih pristupa koji su zahtijevali ručno zaobilaženje sigurnosnih provjera, ovaj način ima ugrađen sustav upravljanja dozvolama, čime je sigurniji za korištenje. Za korisnike koji žele veću kontrolu, dostupne su opcije poput smanjenja broja upita za dozvole i upravljanja listama dopuštenja, što pojednostavljuje rad u dugim sesijama.

Funkcija “replay” za lakši povratak u posao

Kod dugotrajnih zadataka često dolazi do prekida rada, a korisnici se kasnije teško snalaze gdje su stali. Opus 4.7 rješava taj problem funkcijom reprodukcije (replay), koja sažima dosadašnji rad i predlaže sljedeće korake. Time se značajno ubrzava nastavak rada bez potrebe za ponovnim analiziranjem cijelog konteksta.

Prilagodba dubine razmišljanja prema zadatku

Model automatski prilagođava razinu “razmišljanja” ovisno o složenosti zadatka. Jednostavni upiti dobivaju brze odgovore, dok složeniji problemi pokreću dublju analizu. Ipak, korisnici mogu dodatno upravljati tim ponašanjem. Ako je potrebna veća preciznost, preporučuje se jasno to naglasiti u upitu. S druge strane, za brze odgovore moguće je zatražiti kraću obradu. Prema Chernyju, optimalna razina često je balans između kvalitete i potrošnje resursa, dok se maksimalna razina koristi samo za najzahtjevnije zadatke.

Omogućite modelu da sam provjeri rezultate

Jedan od najvažnijih savjeta je omogućiti modelu da sam validira rezultate prije nego ih vrati korisniku. U praksi to znači integraciju s alatima za testiranje – primjerice, backend developeri mogu automatizirati pokretanje testova, dok frontend developeri mogu koristiti simulacije rada u pregledniku. Ovakav pristup može povećati učinkovitost i do tri puta, jer smanjuje potrebu za ručnim provjerama i ponavljanjem zadataka.

Fokus način rada za čišće sučelje

Za korisnike koji žele minimalizam, dostupan je i “focus mode” koji skriva međukorake i prikazuje samo konačni rezultat. Ipak, preporučuje se koristiti ga tek kada postoji visoka razina povjerenja u točnost modela.

Zaključak: snažniji AI traži pametnije korištenje

Glavna poruka ovih savjeta je jasna – što je AI model napredniji, to zahtijeva precizniju i promišljeniju interakciju. Umjesto eksperimentiranja kroz niz kratkih upita, fokus bi trebao biti na kvalitetno definiranim zadacima od samog početka. Upravo taj pristup omogućuje maksimalno iskorištavanje potencijala modela poput Opusa 4.7, uz optimalan balans između performansi, točnosti i troškova.

Iako na prvi pogled izgledaju identično, svi USB-C kabeli nisu jednaki. Mnogi korisnici primjećuju da isti kabel na jednom uređaju omogućuje brzo punjenje, dok na drugom radi sporije ili gotovo uopće ne puni. Razlog leži u tehnologiji skrivene “ispod haube”, a ne u samom izgledu konektora.

Nisu svi USB-C kabeli isti

Standard USB-C definira oblik priključka, ali ne i performanse. Unutar kabela nalaze se različite komponente koje određuju koliko energije i podataka može prenijeti. Osnovni kabeli obično podržavaju do 3A struje, što znači maksimalno oko 60 W snage. Za veće brzine punjenja, poput 100 W ili čak 240 W, potreban je kabel s ugrađenim E-marker čipom. Taj čip komunicira s uređajem i punjačem te osigurava siguran prijenos veće količine energije. Osim toga, razlike postoje i u brzini prijenosa podataka. Jeftiniji kabeli često podržavaju samo USB 2.0, dok napredniji modeli s podrškom za USB4 omogućuju višestruko brže prijenose.

Pregovaranje snage: ključ brzog punjenja

Jedan od glavnih razloga sporog punjenja je način na koji uređaj i punjač “pregovaraju” o snazi. To se odvija putem USB Power Delivery (USB-PD) protokola. Ako kabel ne podržava USB-PD ili nema odgovarajući čip, sustav automatski spušta snagu na sigurnu razinu, često oko 10–15 W. Zato se može dogoditi da snažan punjač i moderan uređaj rade sporo – jednostavno zato što kabel predstavlja usko grlo.

Uloga konfiguracijskih pinova

Za razliku od starijih USB standarda, USB-C koristi posebne konfiguracijske pinove za određivanje smjera i vrste prijenosa energije. Ako kabel ili uređaj ne podržava pravilnu komunikaciju putem tih pinova, punjenje može biti ograničeno ili potpuno onemogućeno. To je čest problem kod nekvalitetnih ili necertificiranih kabela.

Zašto je važan USB-IF certifikat

Organizacija USB Implementers Forum (USB-IF) definira standarde i certificira kompatibilne proizvode. Kabeli s njihovim certifikatom garantiraju da ispunjavaju određene sigurnosne i performansne zahtjeve. Kupnja takvih kabela smanjuje rizik od sporog punjenja, nekompatibilnosti ili čak oštećenja uređaja.

Zaključak

Razlike u brzini punjenja ne ovise o izgledu kabela, već o njegovim unutarnjim komponentama i podržanim protokolima. Ako želite maksimalne performanse, važno je uskladiti punjač, kabel i uređaj. Drugim riječima, USB-C jest univerzalan po obliku, ali ne i po mogućnostima – a razumijevanje tih razlika može vam uštedjeti vrijeme, novac i živce.

Nova sigurnosna analiza izazvala je veliku pažnju javnosti nakon što je popularni YouTube kanal Veritasium objavio video koji demonstrira potencijalnu ranjivost u NFC plaćanjima na iPhoneu. Važno je naglasiti da problem nije izravno u samom iPhoneu, već u specifičnoj kombinaciji sustava i načina plaćanja.

Kako funkcionira napad

Ranjivost su još 2021. otkrili istraživači sa University of Surrey i University of Birmingham. Napad se temelji na presretanju NFC komunikacije između iPhonea i platnog terminala.

U praksi, napadač koristi modificirani čitač kartica povezan s računalom kako bi prikupio podatke o plaćanju. Ti se podaci zatim prosljeđuju na drugi uređaj, tzv. “burner” telefon, koji se koristi za izvršenje transakcije na legitimnom terminalu. Ključni izazov je emulacija identifikatora pravog terminala, što zahtijeva naprednu tehničku opremu i znanje.

Ključni uvjeti za uspjeh napada

Napad nije trivijalan i zahtijeva nekoliko specifičnih preduvjeta. Žrtva mora imati uključen Express Transit Mode te povezanu Visa karticu kao sredstvo plaćanja. Ova funkcija inače služi za brzo plaćanje u javnom prijevozu bez otključavanja uređaja, ali upravo ta pogodnost otvara prostor za potencijalnu zlouporabu.

Važno je istaknuti da druge kartične kuće, poput Mastercard i American Express, nisu pogođene ovim problemom zahvaljujući drugačijim sigurnosnim mehanizmima. Slično vrijedi i za Samsung Pay, koji koristi drugačiju arhitekturu zaštite.

Reakcije industrije

Visa je poručila da je vjerojatnost ovakvog napada u stvarnim uvjetima iznimno mala te podsjetila na svoju politiku nulte odgovornosti za korisnike, što znači da se sumnjive transakcije mogu osporiti i poništiti. Apple je također reagirao, naglašavajući da se ne radi o propustu u iPhoneu, već o specifičnosti Visa sustava, te da je napad u praksi vrlo teško izvesti jer zahtijeva fizičku blizinu uređaja i specijaliziranu opremu.

Demonstracija koja je sve pokrenula

Kako bi dokazali da je napad tehnički izvediv, istraživači su u suradnji s poznatim tech YouTuberom Marques Brownlee demonstrirali krađu od 10.000 dolara sa zaključanog iPhonea. Iako je riječ o kontroliranom eksperimentu, rezultat pokazuje da ranjivost postoji – čak i ako je njezina praktična primjena ograničena.

Treba li se zabrinuti

Unatoč dramatičnom naslovu, prosječni korisnici ne trebaju paničariti. Napad zahtijeva vrlo specifične uvjete, fizički kontakt i naprednu opremu, što ga čini nepraktičnim za masovnu zlouporabu. Ipak, slučaj otvara važna pitanja o balansu između praktičnosti i sigurnosti u modernim digitalnim plaćanjima. Za dodatnu sigurnost, korisnici mogu razmotriti isključivanje Express Transit Mode opcije ako je ne koriste često, kao i redovito praćenje transakcija na svojim karticama.

Ovaj incident još jednom potvrđuje da čak i najnapredniji sustavi nisu imuni na potencijalne ranjivosti, ali i da industrija brzo reagira kako bi minimizirala rizike za korisnike.

Intel je službeno predstavio novu generaciju procesora za prijenosna računala srednje klase – Core Series 3, poznatu pod kodnim imenom “Wildcat Lake”. Riječ je o čipovima koji ciljaju širok raspon pristupačnih i poslovnih laptopa, uz fokus na bolje performanse, energetsku učinkovitost i AI mogućnosti.

Veliki skok u performansama i učinkovitosti

Novi Core Series 3 procesori izrađeni su u naprednom Intel 18A proizvodnom procesu, istom koji koristi i viša Core Ultra Series 3 linija. U odnosu na prethodnu generaciju, Intel obećava značajna poboljšanja. Prema službenim podacima, novi čipovi nude do 47% bolje performanse u jednoj dretvi i 41% bolje u višedretvenim zadacima. Uz to, AI performanse GPU-a su i do 2,8 puta bolje u usporedbi s računalima starima pet godina. U usporedbi s procesorom Intel Core 7 150U, Core Series 3 troši do 64% manje energije, dok istovremeno donosi i do 2,7 puta veće AI grafičke performanse.

Fokus na AI i modernu upotrebu

Jedan od ključnih elemenata nove serije je integrirani NPU (Neural Processing Unit), koji omogućuje ubrzavanje AI zadataka direktno na uređaju. Najjači model, Intel Core 7 360, dolazi sa šest jezgri, maksimalnim Turbo taktom od 4,8 GHz i AI performansama od 17 TOPS. Niži modeli uključuju druge šestojezgrene varijante, kao i pristupačnije opcije s pet jezgri i skromnijim grafičkim mogućnostima, čime Intel pokriva različite cjenovne razrede.

Cjelodnevna baterija i moderna povezivost

Intel posebno ističe trajanje baterije, koje bi prema njihovim testovima trebalo dosezati do 12,5 sati uredskog rada, odnosno čak 18,5 sati gledanja sadržaja putem Netflix. Što se tiče povezivosti, nova platforma podržava najnovije standarde, uključujući Wi-Fi 7, Bluetooth 6 te dva Thunderbolt 4 porta, čime su korisnici spremni za buduće mrežne i periferalne tehnologije.

Široka dostupnost tijekom 2026.

Core Series 3 procesori pojavit će se u velikom broju prijenosnih računala tijekom 2026. godine. Među prvim uređajima najavljeni su modeli poput Acer Aspire Go 14, ASUS Vivobook 15 i ExpertBook B5 Flip. Osim toga, očekuje se da će i veliki proizvođači poput Dell, Samsung i Lenovo uskoro predstaviti vlastite modele temeljene na ovoj platformi.

Zaključak

Intel Core Series 3 donosi značajan napredak u segmentu srednje klase, kombinirajući bolje performanse, nižu potrošnju energije i sve važnije AI mogućnosti. Ako se obećanja o trajanju baterije i stvarnim performansama pokažu točnima, ova bi serija mogla postati jedan od ključnih izbora za korisnike koji traže balans između cijene i snage u 2026. godini.

Meta planira novo veliko restrukturiranje koje uključuje otpuštanje oko 10% globalne radne snage, odnosno približno 8.000 zaposlenika. Prvi val otkaza očekuje se 20. svibnja, a dodatna smanjenja mogla bi uslijediti kasnije tijekom godine.

Rekordna dobit, ali manje zaposlenih

Za razliku od prethodnih rezova iz razdoblja 2022.–2023., koji su bili potaknuti padom vrijednosti dionica, ova otpuštanja dolaze u trenutku kada Meta bilježi snažne financijske rezultate. Tvrtka je prošle godine ostvarila više od 200 milijardi dolara prihoda i oko 60 milijardi dolara neto dobiti. Unatoč tome, kompanija intenzivno ulaže u razvoj umjetne inteligencije, što izravno utječe na strukturu zaposlenosti.

AI kao ključ transformacije

Izvršni direktor Mark Zuckerberg već je ranije najavio da će 2026. biti prekretnica u načinu rada, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Meta sada konkretno provodi tu strategiju kroz reorganizaciju i fokus na AI. Tvrtka je formirala novi tim pod nazivom “Applied AI”, koji okuplja vrhunske inženjere s ciljem razvoja naprednih AI agenata. Dugoročna vizija je jasna – automatizirati velik dio procesa razvoja proizvoda, uključujući izradu, testiranje i implementaciju, dok bi ljudi imali nadzornu ulogu.

Trend koji zahvaća cijelu industriju

Meta nije izoliran slučaj. Amazon je nedavno otpustio oko 30.000 uredskih radnika, što predstavlja značajan udio administrativnog osoblja. Slično tome, fintech kompanija Block provela je drastične rezove, a njezin izvršni direktor Jack Dorsey otvoreno je izjavio da AI alati mijenjaju način na koji se tvrtke grade i vode. U oba slučaja, povećana učinkovitost zahvaljujući umjetnoj inteligenciji navedena je kao glavni razlog smanjenja broja zaposlenih.

Brojke potvrđuju trend

Prema podacima platforme Layoffs.fyi, više od 73.000 radnika u tehnološkom sektoru već je izgubilo posao ove godine, a procjene sugeriraju da bi taj broj mogao doseći 150.000 na godišnjoj razini.

Nova realnost tržišta rada

Ova otpuštanja ukazuju na širu promjenu u tehnološkoj industriji. Tvrtke više ne optimiziraju samo troškove, već redefiniraju način rada kroz AI. Automatizacija više nije ograničena na rutinske zadatke – sada ulazi u područja poput razvoja softvera, analize podataka i upravljanja projektima. Iako umjetna inteligencija otvara nove prilike, istovremeno smanjuje potrebu za određenim profilima zaposlenika. To znači da će se tržište rada morati brzo prilagoditi, s naglaskom na nove vještine i uloge.

Zaključak

Meta jasno pokazuje smjer u kojem ide industrija – manje ljudi, više AI-a. Iako ovakvi potezi izazivaju zabrinutost, oni ujedno označavaju početak nove faze digitalne ekonomije u kojoj će umjetna inteligencija imati centralnu ulogu.

Pitanje više nije hoće li AI promijeniti tržište rada, već koliko brzo će se ta promjena dogoditi i tko će joj se uspjeti prilagoditi.

Apple intenzivno radi na novoj generaciji glasovnog asistenta Siri, a najnovije informacije otkrivaju značajne promjene u načinu razvoja i implementacije umjetne inteligencije unutar kompanije. Prema izvješću koje prenosi The Information, Apple je organizirao višestjedne AI bootcampove za gotovo 200 inženjera kako bi ubrzao razvoj naprednijih funkcionalnosti za buduće verzije Siri.

AI bootcampovi i nova generacija razvoja

U sklopu ovih edukacija, inženjeri su učili koristiti moderne AI alate za programiranje, uključujući Claude Code, koji pomažu u pisanju i optimizaciji koda. Cilj je modernizirati razvojni proces i približiti ga trendovima koje već koriste konkurenti. Nakon završetka obuke, formiran je uži tim od oko 60 inženjera koji će voditi daljnji razvoj Siri, dok je dio zaposlenika preusmjeren na evaluaciju performansi i testiranje virtualnog asistenta. Ovakva reorganizacija pokazuje da Apple ozbiljno pristupa transformaciji svog AI odjela.

Promjene u vodstvu i strategiji

Promjene nisu ograničene samo na tehnički aspekt. Dugogodišnji voditelj AI odjela, John Giannandrea, više ne vodi razvoj Siri projekta. Njegovu ulogu preuzeo je Mike Rockwell, koji je ranije bio zadužen za lansiranje Apple Vision Pro uređaja. Ova kadrovska promjena sugerira zaokret u strategiji, s naglaskom na integraciju AI-a u širi ekosustav proizvoda i usluga.

Siri ide prema ChatGPT iskustvu

Na tehničkoj razini, Apple razvija vlastite AI modele, ali istovremeno razmatra i suradnje. Spominje se potencijalna integracija s Google Gemini kako bi se poboljšale mogućnosti Apple Intelligence sustava. Nova generacija Siri trebala bi omogućiti složenije, višestupanjske zadatke i prirodniju konverzaciju, približavajući se iskustvu kakvo nude alati poput ChatGPT. Time Apple pokušava smanjiti zaostatak za konkurencijom koja je već snažno fokusirana na generativnu umjetnu inteligenciju.

WWDC 2026 kao ključni trenutak

Apple planira predstaviti unaprijeđenu verziju Siri na konferenciji WWDC 2026, koja započinje 8. lipnja. Očekuje se da će upravo tada biti otkriveni konkretni pomaci i nove funkcionalnosti koje će definirati budućnost Siri asistenta.

Utrka za AI dominaciju

Ovaj potez jasno pokazuje da Apple više ne želi zaostajati u AI utrci. Dok su konkurenti već implementirali napredne AI asistente u svoje proizvode, Apple sada ubrzava razvoj i reorganizira timove kako bi sustigao, ali i potencijalno nadmašio postojeća rješenja.

Hoće li nova Siri doista uspjeti konkurirati najboljim AI asistentima na tržištu, ostaje za vidjeti, no jedno je sigurno – Apple ulaže ozbiljne resurse kako bi osigurao svoju poziciju u budućnosti umjetne inteligencije.

Internet je upravo dosegao važnu prekretnicu u svojoj evoluciji. Prema najnovijim podacima, više od polovice svjetskih korisnika prvi je put pristupilo Googleovim uslugama putem IPv6 protokola, što označava početak nove faze u razvoju globalne mreže.

IPv6 napokon prelazi ključni prag

IPv6, predstavljen još 1998. godine kao nasljednik IPv4 protokola, zamišljen je kao rješenje za ograničen broj IP adresa. Dok IPv4 koristi poznati format poput 255.255.255.255 i omogućuje oko 4,3 milijarde adresa, IPv6 donosi gotovo neograničen prostor s čak 2¹²⁸ mogućih adresa. Unatoč ogromnom potencijalu, IPv6 se godinama smatrao složenim i teškim za implementaciju. Međutim, rast broja uređaja spojenih na internet postupno je promijenio situaciju. Prema Googleovim podacima, 28. ožujka zabilježen je povijesni trenutak kada je 50% korisnika pristupilo njihovim uslugama putem IPv6 veze. Dodatno, organizacija APNIC procjenjuje da oko 43% globalnih korisnika već koristi ovaj protokol, dok su Azija i Amerika vrlo blizu granici od 50%. Cloudflare pak navodi da se oko 40% ukupnog internetskog prometa danas odvija putem IPv6 mreže, što je posebno značajno jer se radi o stvarnom prometu podataka, a ne samo broju dodijeljenih adresa.

IPv4 na izmaku snaga

IPv4, razvijen još 1980-ih, dugo je bio temelj interneta, ali njegov ograničeni adresni prostor više ne može pratiti potrebe modernog digitalnog svijeta. Eksplozija broja uređaja – od osobnih računala i pametnih telefona do IoT uređaja i cloud infrastrukture – dovela je do potpunog iscrpljivanja dostupnih adresa. Ključne organizacije za upravljanje IP adresama ostale su bez slobodnih IPv4 resursa još prije nekoliko godina. Primjerice, IANA je iscrpila svoj fond adresa oko 2011., dok je europski RIPE NCC ostao bez novih IPv4 adresa 2019. godine. Slična situacija dogodila se i u drugim regijama svijeta. Nedostatak IPv4 adresa doveo je do njihove komercijalizacije. Još 2019. jedna IPv4 adresa mogla je doseći cijenu od oko 50 dolara, a danas se čak koristi i kao kolateral u financijskim transakcijama. Velike kompanije poput Amazona dodatno monetiziraju ovu oskudicu, pa se od 2024. naplaćuje korištenje javnih IPv4 adresa po satu, čime se potiče prelazak na IPv6.

Zašto je IPv6 bolji

Iako su postojale brojne tehničke i operativne prepreke, danas gotovo da nema razloga za izbjegavanje IPv6 protokola. U ranim fazama problemi su uključivali složeno tuneliranje kroz IPv4 mreže i ograničenja infrastrukture. Također, široka primjena NAT tehnologije, koja omogućuje dijeljenje jedne IP adrese između više uređaja, privremeno je ublažila potrebu za prelaskom. No, IPv6 donosi niz prednosti. Eliminira potrebu za NAT-om u većini slučajeva, omogućuje izravnu komunikaciju između uređaja i pojednostavljuje mrežnu arhitekturu. Iako ima nešto veće zaglavlje paketa, testiranja su pokazala da može biti i brži. Facebook je još prije desetak godina zabilježio poboljšanje brzine od 10 do 15%, dok je Akamai izvijestio o oko 5% bržem učitavanju mobilnih stranica.

Zašto prelazak traje toliko dugo

Unatoč jasnim prednostima, prelazak na IPv6 traje desetljećima. Razlog leži u kombinaciji tehničke inertnosti i poslovnih prioriteta. Mnoge organizacije i dalje se drže pristupa “ako nije pokvareno, ne treba ga popravljati”, fokusirajući se na kratkoročne rezultate umjesto dugoročnih koristi. Ipak, s obzirom na rastući broj uređaja i sve veću potražnju za mrežnim resursima, prelazak na IPv6 više nije pitanje izbora, već nužnost.

Početak nove internetske ere

Prelazak granice od 50% korištenja predstavlja simboličan, ali iznimno važan trenutak za internet. IPv6 više nije tehnologija budućnosti, već sadašnjosti koja postupno preuzima glavnu ulogu. Kako se sve više servisa i infrastrukture prilagođava novom protokolu, očekuje se da će IPv6 u narednim godinama postati dominantan standard, omogućujući daljnji rast i razvoj interneta bez ograničenja koja su obilježila eru IPv4.

Već 2018. godine Royole je predstavio prvi masovno proizvedeni pametni telefon s preklopnim zaslonom, model FlexPai, čime je otvorena nova era i pokrenuta utrka u segmentu sklopivih uređaja. Ubrzo su se uključili i veliki proizvođači poput Huaweija, Samsunga, Motorole, Xiaomija, Honora, OPPO-a i viva, koji su eksperimentirali s različitim konceptima – od unutarnjeg i vanjskog preklapanja do horizontalnih i vertikalnih formata, pa čak i trostrukih preklopa. Takva raznolikost dizajna dodatno je intenzivirala konkurenciju i ubrzala razvoj ovog tržišnog segmenta. Ove godine, međutim, očekuje se dolazak jednog od najvažnijih igrača – Applea.

Probna proizvodnja u tijeku, Apple spreman za ulazak

Prema dostupnim informacijama, Apple planira predstaviti svoj prvi preklopni pametni telefon na jesenskom događanju u rujnu, a uređaj se zasad najčešće naziva iPhone Fold. Najnoviji izvještaji navode kako je Appleov proizvodni partner Foxconn već započeo fazu probne proizvodnje. Riječ je o ključnom koraku prije masovne proizvodnje, tijekom kojeg se testiraju proizvodni procesi i kvaliteta uređaja kako bi se osigurala stabilnost u kasnijim fazama. Ako sve prođe prema planu, masovna proizvodnja mogla bi započeti već u srpnju.
Što se tiče specifikacija, iPhone Fold trebao bi imati vanjski zaslon dijagonale oko 5,5 inča, dok bi unutarnji, nakon rasklapanja, dosezao približno 7,8 inča uz omjer stranica 4:3, čime bi se približio formatu iPada. Takav pristup sugerira fokus na produktivnost i multimediju, a ujedno donosi širi prikaz u odnosu na većinu konkurentskih uređaja. Apple navodno cilja na izuzetno tanak dizajn, s debljinom od svega 4,5 mm u rasklopljenom stanju. No, takva konstrukcija dolazi uz određene kompromise, pa se spominje sustav dvostruke kamere od 48 MP (glavna i ultraširokokutna), bez telefoto objektiva. Također, zbog ograničenja prostora, uređaj vjerojatno neće podržavati Face ID, već će koristiti Touch ID integriran u bočnu tipku, slično kao kod iPada.

Napredni materijali i fokus na izdržljivost

Apple planira koristiti tekući metal za izradu šarke, što bi trebalo osigurati veću izdržljivost i smanjiti vidljivost nabora na zaslonu. Uz to, razmatra se i složena zaštitna struktura koja uključuje prozirni poliimidni sloj u kombinaciji s ultra-tankim staklom, čime bi se dodatno poboljšala otpornost ekrana. Cilj je zadržati dubinu nabora unutar 0,15 mm, što bi ga učinilo gotovo neprimjetnim.

Na hardverskoj razini očekuje se A20 Pro čip izrađen u 2-nanometarskom procesu, kao i druga generacija Appleovog vlastitog C2 modema. Uređaj bi mogao u potpunosti izbaciti fizički SIM utor i oslanjati se isključivo na eSIM tehnologiju.

Tržište se hladi, ali Apple vidi priliku

Od serije iPhone 11 nadalje, Appleovi uređaji nisu donijeli značajnije inovacije, već su se uglavnom oslanjali na iterativna poboljšanja. Pokušaji diverzifikacije, poput mini modela ili Plus varijanti, nisu ostvarili očekivani uspjeh. Slično vrijedi i za nedavno predstavljeni ultra-tanki iPhone Air, koji nije uspio privući širu publiku, dijelom zbog nesklada između cijene i ponuđenih mogućnosti.

S druge strane, tržište sklopivih telefona ulazi u zreliju fazu. Početni entuzijazam polako jenjava, rast se usporava, a fokus se prebacuje s tehnološke demonstracije na stvarnu korisnu vrijednost. Upravo tu Apple vidi svoju priliku.

Softver kao ključ diferencijacije

Iako hardverski iPhone Fold možda neće donijeti revolucionarne iskorake u odnosu na konkurenciju, Apple svoju najveću prednost i dalje gradi na softveru. iOS ekosustav, poznat po stabilnosti, sigurnosti i dugoročnoj podršci, mogao bi igrati ključnu ulogu u diferencijaciji proizvoda. S obzirom na omjer zaslona sličan iPadu, očekuje se da će Apple poseban naglasak staviti na multitasking i prilagodbu aplikacija većem formatu. Ideja je ponuditi uređaj koji u sklopljenom stanju funkcionira kao klasičan pametni telefon, a u rasklopljenom kao kompaktni tablet, čime se postiže svojevrsni “2-u-1” efekt.

Visoka cijena, ali i velika očekivanja

Procjenjuje se da bi cijena iPhonea Fold mogla doseći između 2.000 i 2.500 dolara, pa i više. Unatoč tome, očekuje se snažna potražnja, ponajviše zahvaljujući lojalnosti Appleovih korisnika i snažnom brendu. Kratkoročno gledano, ključni faktor prodaje vjerojatno će biti proizvodni kapaciteti, a ne interes tržišta.

Utjecaj na industriju

Appleov ulazak u segment sklopivih uređaja mogao bi imati značajan utjecaj na cijelu industriju. Tvrtka je poznata po tome da ulazi na tržišta u trenutku njihove zrelosti, čime često ubrzava prijelaz iz faze ranih korisnika u mainstream segment. To bi moglo dodatno ojačati povjerenje potrošača i potaknuti novi val rasta. Istovremeno, konkurencija će se dodatno zaoštriti. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Apple uspjeti ponuditi dovoljno inovacija da se izdvoji ili će se suočiti s pritiskom proizvođača koji već godinama usavršavaju svoje sklopive uređaje.

Jedno je sigurno – dolazak iPhonea Fold označit će novu fazu razvoja tržišta sklopivih pametnih telefona, a hoće li Apple ponovno redefinirati pravila igre ili tek sustići konkurenciju, pokazat će vrijeme.