Najvažniji trenuci kibernetičke sigurnosti u 2025. godini

Godina 2025. ostavila je dubok trag u području kibernetičke sigurnosti, a njezini ključni događaji jasno pokazuju koliko je digitalni prostor postao osjetljiv, ali i strateški važan. Od kritičnih ranjivosti koje su uzdrmale temelje web ekosustava, preko globalnih političkih iskoraka, pa sve do masovnih infrastrukturnih poremećaja i rasta prekograničnog kriminala, protekla godina bila je svojevrsna prekretnica.

Odgovor na pitanje koji su događaji doista oblikovali lice kibernetičke sigurnosti dao je program glasanja Top Cybersecurity Events 2025, koji je organizirao WhiteHat od 18. do 25. prosinca 2025. godine. Rezultati glasanja jasno su pokazali konsenzus stručne zajednice. U međunarodnoj kategoriji uvjerljivo je pobijedila ranjivost React2Shell, dok je u domaćoj kategoriji najviše glasova osvojila Hanojska konvencija, što otkriva kako stručnjaci procjenjuju stvarni doseg i dugoročni utjecaj pojedinih događaja.

Ranjivost React2Shell, označena kao CVE-2025-55182, proglašena je najopasnijom ranjivošću 2025. godine. S maksimalnom ocjenom rizika 10 od 10, srušila je dugogodišnje pretpostavke o sigurnosti modernih web aplikacija. Za razliku od ranijih propusta koji su često bili rezultat loše konfiguracije ili nemara, React2Shell pogađa samu srž sustava, React Server Components, ključni mehanizam koji omogućuje serveru izravno generiranje sadržaja iz dolaznih zahtjeva. Upravo zbog svoje duboke integracije u proces obrade, ova ranjivost iznimno je teško uočljiva i još teže ju je pravodobno zaustaviti.

Posebno zabrinjava činjenica da React2Shell pogađa React i Next.js, dvije platforme na kojima se temelje milijuni digitalnih usluga diljem svijeta. Napadačima nije potreban korisnički račun niti interakcija sa žrtvom. Dovoljno je poslati posebno oblikovan zahtjev kako bi preuzeli kontrolu nad poslužiteljem. Kod za iskorištavanje pojavio se vrlo rano, a koristilo ga je više hakerskih skupina s različitim vrstama zlonamjernog softvera, što je dodatno pojačalo osjećaj hitnosti i opasnosti u globalnoj sigurnosnoj zajednici.

Na političkoj razini, Hanojska konvencija 2025. predstavlja povijesni iskorak. Riječ je o prvom globalnom pravnom dokumentu usmjerenom na prevenciju i suzbijanje kibernetičkog kriminala, koji postavlja zajednički okvir za kriminalizaciju napada, prekograničnu razmjenu podataka i elektroničkih dokaza, ali i nastoji pronaći ravnotežu između sigurnosti, ljudskih prava, privatnosti i nacionalnog suvereniteta.

Tehnološka ovisnost modernog svijeta došla je do izražaja i kroz velike infrastrukturne poremećaje. Tijekom listopada i studenog 2025. godine, Amazon Web Services i Cloudflare, dvije ključne okosnice globalnog Interneta, doživjele su ozbiljne prekide rada. Pogreška u DNS konfiguraciji u AWS regiji US-EAST-1 ostavila je milijune korisnika bez pristupa uslugama, dok je kasniji globalni prekid Cloudflarea, uzrokovan internom promjenom konfiguracije, paralizirao milijune web stranica i API-ja na više sati. Iako nije bilo riječ o kibernetičkim napadima, ovi incidenti snažno su upozorili na koncentraciju rizika i potrebu za većom redundancijom i otpornošću digitalne infrastrukture.

Pozitivan kontrast ovim prijetnjama pružilo je Natjecanje studenata kibernetičke sigurnosti 2025., održano u Hanoju. S rekordnih 319 timova i više od 1.200 sudionika, natjecanje je pokazalo rastući interes mladih za područje kibernetičke sigurnosti te visoku razinu znanja i organizacije. Kroz realistične scenarije napada i obrane, studenti su demonstrirali ne samo tehničke vještine, već i sposobnost timskog rada, analitičkog razmišljanja i kreativnog rješavanja problema, čime se potvrđuje važnost ulaganja u ljudski potencijal kao temelj digitalne sigurnosti.
S druge strane, godina 2025. dodatno je razotkrila razmjere profesionalizacije prekograničnog kibernetičkog kriminala. Od prijevarnih mreža povezanih s područjem takozvanog zlatnog trokuta Kambodže, Mjanmara i Laosa, do kampanje ClickFix koja je ciljano napadala turistički sektor, kriminalne skupine pokazale su visoku razinu organizacije, planiranja i psihološke manipulacije. Žrtve nisu bile samo financijski oštećene, već su često postajale dio šireg lanca iskorištavanja, što dodatno otežava borbu protiv takvih mreža.

Zaključno, 2025. godina jasno je pokazala da kibernetička sigurnost više nije isključivo tehničko pitanje. Ona je postala ključni stup nacionalnih strategija, međunarodne suradnje i društvene stabilnosti. Glas zajednice, okupljen kroz WhiteHatovo glasanje, potvrđuje potrebu za jasnim pravilima, snažnijom suradnjom i stalnim razvojem znanja kako bi se digitalni prostor učinio sigurnijim za sve.

Istraživanja pokazuju da prosječna tvrtka koristi 10 različitih softverskih pretplata, s ukupnim troškovima koji iznose tisuće dolara godišnje. Ako ste umorni od mjesečnih naknada za alate koje koristite svaki dan, MS Office 2021 Pro nudi drugačiji pristup. Možete posjedovati Word, Excel, PowerPoint i Outlook s doživotnom licencom za samo 31,55 € – bez ponavljajućih naknada, bez datuma isteka. Godeal24 luda zimska rasprodaja čini ovo najboljim vremenom za postizanje vašeg cilja nadogradnje početkom 2026.! Nema više oklijevanja osim ako ne želite platiti više za iste ključeve!

S ovom licencom za Office 2021 Professional dobivate trajni pristup Wordu, Excelu, PowerPointu, Outlooku, Teamsu, OneNoteu, Publisheru i Accessu, a sve je instalirano izravno na vašem računalu s Windowsima. Mac korisnici mogu se odlučiti za Office 2021 Home and Business za samo 50,29 €! Ako je prošlo neko vrijeme otkako ste zadnji put koristili licenciranu verziju Officea, verzija 2021 će vam se činiti odmah poznatom, ali primjetno elegantnijom i puno uglađenijom. U osnovi su dizajnirani kako bi zadovoljili potrebe svakodnevnih korisnika i profesionalaca, bez nepotrebnih dodataka.

Originalni Office, lažna cijena! Ugrabite izvrstan popust na Office “ključeve”! (Kupon kod “SGO62“)

• MS Office 2021 Pro – 1 PC – 31.55€
• MS Office 2021 Home and Business for Mac – 50.29€

• MS Office 2021 Pro – 2 Keys – 59.90€ (only 29.95€/Key)
• MS Office 2021 Pro – 3 Keys – 81.95€ (only 27.32€/Key)
• MS Office 2021 Pro – 5 PCs – 130.25€ (only 26.05€/PC)
• MS Office 2019 Pro – 1 PC – 25.05€
• MS Office 2019 Home and Business for Mac – 39.99€
• MS Office 2016 Pro – 1 PC – 18.29€
• MS Office 2024 Home – 140.89€
• MS Office 2024 Home and Business – 149.99€

Sporo računalo ne znači da morate izdvojiti novac za novo. Jedan od najjednostavnijih načina da udahnete novi život starom računalu je nadogradnja operativnog sustava – a upravo sada možete nabaviti WinOS 11 Pro za samo 13,55 €. Maksimizirajte funkcionalnost svog računala dodavanjem WinOS 11 Pro u kombinaciju kako biste dobili najbolje od oba svijeta.

Nabavite WinOS u pola cijene! Ne šalimoe se! (Kupon kod ” SGO50“)

• Win 11 Pro – 1 PC – 13.55€

• Win 11 Enterprise LTSC 2024 – 1 PC – 14.99€

• Win 11 IoT Enterprise LTSC 2024 – 1 PC – 12.99€
• Win 11 Pro – 2 Keys – 25.22€ (only 12.61€/Key)
• Win 11 Pro – 3 Keys – 36.00€ (only 12.00€/Key)
• Win 11 Pro – 5 Keys – 53.75€ (only 10.75€/Key
• Win 11 Home – 1 PC – 13.25€
• Win 10 Pro – 1 PC – 8.65€

• Win 10 Enterprise LTSC 2021 – 1 PC – 12.81€

• Win 10 Home – 1 PC – 8.61€
• Win Server 2025 Standard – 1 PC – 31.50€
• Win Server 2025 Datacenter – 1 PC – 32.50€

Ugrabite smiješno nisku kombiniranu cijenu! (Kupon kod “SGO62“)

• Win 11 Pro + MS Office 2021 Pro – Bundle – 41.29€
• Win 11 Home + MS Office 2021 Pro – Bundle – 40.99€
• Win 11 Pro + MS Office 2019 Pro – Bundle – 36.54€

• Win 11 Home + MS Office 2019 Pro – Bundle – 36.24€
• Win 11 Enterprise LTSC 2024 + Office 2021 Pro Plus – Bundle – 40.99€
• Win 10 Enterprise LTSC 2021 + Office 2021 Pro Plus – Bundle – 39.99€

Zašto bitati između jeftinog i stvarnog? Multipakiranja donose oboje!

• Win 11 Pro – 50 Keys – 400€ (only 8€/Key)
• Win 11 Pro – 100 Keys – 750€ (only 7.5€/Key)
• Win 11 Home – 50 keys – 389€ (only 7.59€/Key)
• Win 11 Home – 100 Keys – 699€ (only 6.99€/Key)
• MS Office 2021 Pro – 50 Keys – 1250€ (only 25€/Key)
• MS Office 2021 Pro – 100 Keys – 2400€ (only 24€/Key)

Unaprijedite svoj digitalni ekosustav vrhunskim softverskim rješenjima tvrtke Godeal24! Od sigurnosnih paketa za poduzeća i alata za razvoj do kreativnih aplikacija i sustava za upravljanje poslužiteljima, nudimo licence profesionalne razine po revolucionarnim cijenama. Ojačajte svoju infrastrukturu, ubrzajte inovacije i optimizirajte poslovanje – sve to uz maksimiziranje povrata ulaganja!

• Ashampoo PDF Pro 5 – 29.99€
• Ashampoo Backup Pro 27 – 9.99€
• IObit Driver Booster 12 – 17.69€
• Adguard – 3 Devices – Lifetime – 32.74€
• Internet Download Manager – 1 PC / Lifetime –21.99€

>>> Nabavite još alata

Zašto odabrati Godeal24?

Osnovna vrijednost Godeal24 shopa je učiniti službeni softver dostupnijim kroz konkurentne cijene i pojednostavljen proces kupnje. Godeal24 ne žrtvuje kvalitetu za cijenu. Prije korištenja ključa morate preuzeti softver sa službene web stranice i aktivirati ga, što osigurava da je ono što kupujete originalni softver. Ako imate bilo kakvih problema s ključem (što je malo vjerojatno), odmah se obratite našoj besplatnoj tehničkoj podršci! Zahvaljujući izvrsnom timu za korisničku podršku i jeftinim, visokokvalitetnim ključevima, Godeal24 je na Trustpilotu zaradio visoku ocjenu od 4,8 (od 5). Potražite Godeal24 kada vam je potreban softverski ključ!

Kontaktirajte Godeal24: service@godeal24.com

Kako iskoristiti kupon kod?

• Dodajte proizvodu u košaricu i ispunite kupon kod. Kliknite na “Proceed To Checkout” nakon potvrde!

• Ispunite potrebne informacije i pritisnite “Update”

• Kliknite “Place order” i završite plaćanje

(sponzorirani sadržaj; PCEkspert se odriče odgovornosti i za sve upite se obratite Godeal24 shopu)

Izvršni direktor Qualcomma Cristiano Ammon potvrdio je da tvrtka vodi pregovore sa Samsungom o proizvodnji čipova na 2 nanometarskom procesu. Trenutačno se svi Qualcommovi vrhunski čipovi proizvode u TSMC-u, dok posljednja veća suradnja Qualcomma i Samsunga na području naprednih čipova seže u 2022. godinu i prvu generaciju Snapdragon 8 procesora.

Taj je čip, poznat kao Snapdragon 8 Gen 1, među korisnicima stekao nadimak “vatreni zmaj” zbog izraženih problema s pregrijavanjem. Javnost je te probleme uglavnom pripisivala Samsungovu proizvodnom procesu. Situacija se znatno popravila dolaskom Snapdragona 8+, koji je prešao na TSMC-ov proces, čime su problemi s temperaturom gotovo nestali, a ugled čipa na tržištu brzo se oporavio. Osim zagrijavanja, spominjalo se i da Samsungova ljevaonica tada nije u potpunosti zadovoljila Qualcommove tehničke i proizvodne zahtjeve, što je u konačnici dovelo do raskida suradnje.

Prema izvorima upoznatima s temom, dizajn Qualcommova 2 nm čipa već je dovršen te bi masovna proizvodnja mogla započeti u bilo kojem trenutku. Za Samsung bi osvajanje ovako važnog klijenta predstavljalo veliku priliku za preokret u poslovanju ljevaonica i povratak povjerenja vodećih proizvođača čipova. Samsung je u međuvremenu već službeno započeo masovnu proizvodnju 2 nm čipova, a prvi takav proizvod je Exynos 2600. Riječ je o prvom komercijalnom 2 nm čipu na svijetu koji koristi GAA surround gate arhitekturu i HPB tehnologiju hlađenja. Samsung navodi da novi proces donosi oko 30 posto bolje odvođenje topline u odnosu na prethodnu generaciju. Exynos 2600 bit će ugrađen u novu seriju Galaxy S26, i to u modele S26 i S26+, dok će Galaxy S26 Ultra, prema dostupnim informacijama, i dalje koristiti posebnu verziju Snapdragon čipa prilagođenu za Galaxy uređaje.

Moguća obnova suradnje između Qualcomma i Samsunga logičan je potez u kontekstu naprednih proizvodnih procesa. Samsung trenutačno ima relativno slobodne kapacitete u 2 nm proizvodnji, a usto bi mogao ponuditi povoljnije uvjete ako TSMC nastavi s podizanjem cijena svojih ljevaoničkih usluga. Ipak, sjećanje na ranije probleme i dalje budi oprez među potrošačima. Ako se Exynos 2600 pokaže pouzdanim i hladnim u stvarnoj upotrebi u Galaxy S26 seriji, velik dio tih strahova mogao bi nestati.

Samsung zasad odbija komentirati ove navode, a još uvijek nije poznato hoće li upravo oni preuzeti proizvodnju čipova iz serije Snapdragon 8 Gen 6. Hoće li se “vatreni zmaj” doista vratiti ili je Samsung s 2 nm procesom napravio pravi tehnološki iskorak, odgovor bi uskoro mogla dati nova generacija Galaxy S26 pametnih telefona.

Prema internim informacijama, realme će se vratiti u OPPO sustav kao podbrend kako bi se dodatno iskoristile prednosti suradničkih operacija i bolje integrirali resursi. U budućnosti će podbrendovi realme i OnePlus zajedno sa glavnim OPPO brendom formirati stratešku sinergiju i razvijati diferencirani stil za različite tržišne segmente.

Izvršni direktor realmea Li Bingzhong bit će odgovoran za koordinaciju poslovanja svih OPPO podbrendova, dok će odgovornosti predsjednika OnePlus China Li Jiea ostati nepromijenjene. Novi realme proizvodi bit će lansirani prema planu i u potpunosti povezani s OPPO-ovim sustavom postprodajnih usluga. Povratkom OnePlusa i realmea, OPPO-ovi resursi bit će bolje integrirani, a glavni i podbrendovi formirat će jasniji strateški sinergijski odnos.

Podaci pokazuju da je u 2025. godini udio glavnog OPPO brenda na kineskom tržištu dosegao 12,40%, što je blagi porast od 0,30 postotnih bodova, dok je tržišni udio realmea porastao na 1,30%, s godišnjim rastom od 0,08 postotnih bodova. To pokazuje da koordinirani razvoj glavnog brenda i podbrendova daje pozitivan trend rasta ukupne tržišne izvedbe.

Analitičari ističu da će povratak realmea i OnePlusa pomoći OPPO-u da bolje koncentrira resurse, implementira diferenciranu strategiju za različite korisničke segmente i poveća konkurentnost na globalnom tržištu. Očekuje se da će daljnja integracija resursa omogućiti učinkovitiju stratešku sinergiju i učvrstiti OPPO-ovu poziciju među globalnim proizvođačima pametnih telefona.

Prije povratka realmea, OnePlus se već vratio u OPPO sustav, a sada se i realme vraća pod glavni OPPO brend. Oba podbrenda ciljaju različite korisničke skupine – OnePlus na tržište performansi, realme na isplativije opcije, dok će OPPO nastaviti fokus na high-end segment. Na kineskom tržištu realme će povezati prodajne resurse s OPPO-ovim fizičkim kanalima, uključujući korisničku podršku i postprodajne servise, dok će  na ostalim  tržištima zadržati status quo.

Povratak realmea u OPPO sustav dijelom je reakcija na sve veću konkurenciju na tržištu pametnih telefona i smanjenje prostora za rast. Iako se očekuju izazovi poput preklapanja proizvoda, sukoba u konceptima dizajna i restrukturiranja proizvodnih linija, ovaj potez omogućit će OPPO-u bolju alokaciju resursa i jačanje prilika za razvoj na međunarodnim tržištima. Sve u svemu, realme se vraća u OPPO sustav kako bi imao veće resurse i prostor za rast, unatoč potencijalnim izazovima u organizaciji i integraciji proizvoda.

Seagate je započeo globalne isporuke novih tvrdih diskova kapaciteta 32 TB u serijama Exos, SkyHawk AI i IronWolf Pro. Riječ je o prvim masovno dostupnim HDD-ovima takvog kapaciteta koji koriste HAMR tehnologiju uz klasično CMR snimanje, čime se izbjegavaju kompromisi povezani sa SMR-om. Početna cijena iznosi oko 700 američkih dolara, ovisno o modelu i namjeni.

Novi 32 TB diskovi koriste deset magnetskih ploča, a gustoća zapisa doseže do 3 TB po ploči. Seagate ove modele pozicionira kao rješenje za rastuće potrebe za pohranom podataka u područjima umjetne inteligencije, video nadzora, NAS sustava i podatkovnih centara. Svi modeli dolaze s petogodišnjim jamstvom, a pojedine serije uključuju i višegodišnju uslugu oporavka podataka.

Model SkyHawk AI od 32 TB namijenjen je sustavima za video nadzor i AI analitiku na mrežnom rubu. Disk je optimiziran za kontinuirano snimanje i obradu videozapisa te podržava do deset tisuća sati snimanja i analitike uz višestruko veće opterećenje u odnosu na standardne video diskove. Opremljen je alatom SkyHawk Health Management za praćenje stanja diska te dolazi s petogodišnjim jamstvom i trogodišnjom uslugom oporavka podataka.

IronWolf Pro 32 TB usmjeren je na NAS sustave profesionalne klase, male i srednje tvrtke te lokalna AI radna opterećenja. Disk koristi CMR snimanje i AgileArray firmware za stabilan rad dvadeset četiri sata dnevno. Procijenjeno godišnje opterećenje iznosi do 550 terabajta zapisa, a disk je opremljen IronWolf Health Management sustavom za nadzor pouzdanosti. Kao i SkyHawk AI model, dolazi s petogodišnjim jamstvom i trogodišnjom uslugom oporavka podataka.
Exos 32 TB predstavlja enterprise rješenje namijenjeno cloud okruženjima i podatkovnim centrima. Seagate ga ističe kao disk s vodećim kapacitetom i visokom energetskom učinkovitošću, prilagođenim za AI, big data i hiperskalne scenarije. Disk se sastoji od velike većine provjerenih enterprise komponenti kako bi se osigurala dugotrajna pouzdanost u zahtjevnim radnim uvjetima, a isporučuje se s petogodišnjim jamstvom.

Lansiranjem 32 TB tvrdih diskova Seagate potvrđuje da HDD tehnologija i dalje ima važnu ulogu u pohrani velikih količina podataka. Unatoč rastu SSD tržišta, klasični tvrdi diskovi ostaju najisplativije rješenje po cijeni po terabajtu, osobito u profesionalnim i infrastrukturnim primjenama gdje kapacitet i dugoročna pouzdanost imaju prednost pred maksimalnim performansama.

Dugo je u industriji vladalo gotovo neupitno pravilo. Nvidia prodaje GPU-ove i računalnu snagu, a CUDA je softversko oružje koje joj daje gotovo monopol u svijetu umjetne inteligencije. Tko želi učinkovito programirati GPU, gotovo uvijek koristi CUDA. Tko koristi CUDA, gotovo sigurno koristi Nvidia karticu. Taj konsenzus postoji već godinama i duboko je ukorijenjen u cijelom AI ekosustavu.

No krajem prošle godine priča je počela mijenjati smjer. Nvidia je iznenada predstavila novu tehnologiju pod nazivom CUDA Tile i pritom izjavila da je riječ o najvećem iskoraku u CUDA-i još od 2006. godine. Takva samouvjerena izjava rijetko dolazi iz Nvidije i odmah je privukla pažnju tehničke zajednice. Razlog za tu promjenu krije se izvan same Nvidije. Kineski istraživački tim razvio je novi programski jezik za GPU pod nazivom TileLang, a njegova temeljna ideja vrlo je slična onome što Nvidia danas promovira kroz CUDA Tile. Još zanimljivije, DeepSeek je s izdanjem verzije V3.2 po prvi put objavio dvije varijante modela, jednu temeljenu na CUDA-i i drugu napisanu u TileLangu. Time se DeepSeek prvi put svjesno udaljio od potpune ovisnosti o CUDA-i.

Ranije je DeepSeek velik dio koda pisao izravno u CUDA-i, pa čak i u PTX-u, Nvidijinom vlasničkom asemblerskom jeziku, kako bi izvukao maksimum performansi. Takav pristup daje brzinu, ali istodobno model čvrsto veže uz Nvidia hardver. TileLang ide potpuno drugim putem. Nije vezan uz jednog proizvođača i omogućuje da isti model relativno lako radi i na drugim platformama, poput Huawei Ascenda. Zbog toga su se pojavile i šale da domaći proizvođači hardvera počinju vršiti pritisak na Nvidiju, pa ona mora učiti i “kopirati”.

No problem je dublji i nije riječ samo o tržišnom pritisku. Dugogodišnji GPU programeri već neko vrijeme osjećaju da CUDA sve teže prati zahtjeve AI ere. CUDA je nastala u vremenu kada su GPU-ovi primarno služili za grafički prikaz, gdje su zadaci bili ujednačeni, ponavljajući i savršeno prilagođeni SIMT modelu, jednoj instrukciji koja istodobno upravlja velikim brojem niti. Za grafiku je to idealno. GPU je poput proizvodne trake na kojoj svi elementi rade isto, samo na različitim podacima.

AI zaključivanje funkcionira drukčije. Sljedeći korak često ovisi o rezultatu prethodnog, tok izvršavanja je razgranat, a zadaci nisu jednako teški. GPU i dalje tjera niti da se kreću zajedno, pa brže niti čekaju sporije, a dio performansi se gubi. Uz to, AI modeli stalno ponovno koriste međurezultate, dok CUDA-ina paradigma često forsira zapisivanje u globalnu memoriju i ponovno čitanje, što dodatno troši vrijeme i energiju. Zbog svega toga CUDA programiranje postaje sve zahtjevnije. Teško ga je pisati, teško optimizirati, a programer mora razumjeti ne samo algoritam, već i ručno upravljati memorijom, prijenosima podataka i sinkronizacijom. Dovoljna je mala pogreška da performanse drastično padnu.

Nvidia je taj problem prepoznala još prije desetak godina i 2014. pokrenula cuDNN. Ideja je bila jednostavna. Umjesto da svaki programer sam piše kompleksne AI operacije u CUDA-i, Nvidia ih unaprijed optimizira i nudi kao gotove blokove, poput konvolucija ili množenja matrica. To je brzo, pouzdano i praktično, ali ima i jasna ograničenja. Možete koristiti samo ono što postoji. Kada se pojavi novi operator, opet se morate vratiti sirovoj CUDA-i.
TileLang bira drukčiji pristup. Umjesto da nudi više gotovih rješenja, preuzima na sebe najteži dio posla, raspoređivanje GPU resursa. Programer opisuje što želi izračunati i gdje se podaci nalaze, a pametni kompajler odlučuje kako to mapirati na hardver. Rezultat je kraći, čitljiviji kod koji zadržava visoke performanse. U nekim primjerima broj linija koda pada s nekoliko stotina na manje od stotinu, dok se brzina izvođenja čak povećava. Još važnije, TileLang pokazuje da se GPU može koristiti vrlo učinkovito i bez ručnog pisanja CUDA koda, ako je jezik dovoljno izražajan, a kompajler dovoljno pametan. Upravo tu Nvidia više nije mogla stajati po strani. CUDA Tile može se promatrati kao službeni, Nvidijin odgovor na taj trend, svojevrsna verzija pristupa koji je TileLang već pokazao u praksi.

Poruka je jasna. Nvidia želi zadržati zajednicu unutar vlastitog ekosustava i ponuditi moderno rješenje prije nego što se programeri masovno okrenu jezicima trećih strana. CUDA Tile, kao tehnologija prve strane, nudi najkraći i najsigurniji put do optimalnih performansi na Nvidia GPU-ovima. Ipak, to ne znači da TileLang gubi smisao. CUDA Tile ima jedno jasno ograničenje, radi samo na Nvidia hardveru. Upravo je hardverska neovisnost najveća snaga TileLanga. Ako takav pristup zaživi, pitanje više neće biti koliko je snažan CUDA ekosustav, nego hoće li vaš kod sutra raditi i na drugom čipu. U tom scenariju, bilo da se radi o AMD GPU-u, Google TPU-u ili domaćem AI akceleratoru, model se ne mora pisati ispočetka.

Sličnu priču već smo vidjeli u industriji videoigara. DirectX 12 je snažno vezan uz Windows i nudi izvrsne performanse, ali to nije spriječilo otvorenije tehnologije poput Vulkana da postupno osvoje sve veći dio tržišta. Programeri često biraju slobodu i dugoročnu fleksibilnost, čak i kada to znači odreći se dijela ekskluzivnih optimizacija.

Zato je danas borba oko GPU programskih jezika žešća nego ikada. Čak i Nvidia, koja je godinama diktirala pravila igre, sada mora gledati sa strane, učiti od drugih i prilagođavati se novoj stvarnosti.

Samsung je iznenadio mobilnu industriju demonstracijom preklopnog OLED zaslona u „book-style“ formatu – ali bez vidljivog nabora na mjestu pregiba. Riječ je o problemu koji godinama muči sve proizvođače savitljivih telefona i koji je, za mnoge korisnike, bio najveća estetska i funkcionalna mana takvih uređaja. Prema dostupnim informacijama, prvi uređaji koji bi trebali koristiti ovu novu generaciju zaslona su Samsung Galaxy Z Fold 8 te prva generacija Appleovih savitljivih iPhonea, što dodatno naglašava važnost ovog tehnološkog iskoraka.

Dugogodišnji problem savitljivih zaslona

Od samih početaka savitljivih pametnih telefona, nabor na ekranu bio je gotovo neizbježan. Bez obzira na vrstu šarke, slojeve zaštite ili elastičnost materijala, trag presavijanja s vremenom bi postajao sve vidljiviji. Proizvođači su pokušavali razna rješenja – mekše OLED slojeve, kompleksnije mehanizme šarki ili deblje zaštitne strukture – no nijedno od njih nije problem riješilo u potpunosti. Samsung je ovoga puta krenuo potpuno drugačijim putem. Umjesto da forsira ekstremnu fleksibilnost materijala, tvrtka se oslonila na neočekivanu analogiju iz građevinarstva: princip brane.

Princip brane: zašto se nabor uopće stvara?

Kako bi se razumio ovaj pristup, potrebno je shvatiti zašto se nabor pojavljuje. Kod klasičnih preklopnih zaslona, sila savijanja koncentrira se duž jedne linije – linije pregiba. Ispod OLED panela nalazi se čvrsta, ujednačena potporna struktura koja, iako stabilna, nema „prostora“ za rasterećenje napetosti. Poznati tipster Ice Universe usporedio je takvu strukturu s masivnom branom: čvrstom, gustom i neprekidnom. Dok god je tlak nizak, sve funkcionira savršeno. No kada se ista sila stalno ponavlja na istom mjestu, pritisak se s vremenom koncentrira u jednu slabu točku. U slučaju preklopnog zaslona, ta slaba točka postaje vidljivi i trajni nabor. Drugim riječima, ekran „pamti“ gdje se savija – i taj trag s vremenom ostaje.

Samsungov zaokret: kontrolirano oslobađanje sile

Samsung je odlučio promijeniti samu logiku konstrukcije. Umjesto jačanja „brane“, tvrtka je osmislila način kako kontrolirano rasteretiti pritisak. Rješenje leži u laserski perforiranom metalnom potpornom sloju, smještenom ispod OLED panela. Ovaj sloj sadrži tisuće mikroskopskih otvora koji djeluju poput malih odvoda ili ventila. Kada se zaslon savija, sila se više ne zadržava na jednoj liniji, već se raspršuje na šire područje. Napetost se ne uklanja – jer to fizički nije moguće – već se pametno preusmjerava i ublažava.

Zašto nabor nestaje?

Ključ ove tehnologije je u tome što struktura više nije uniformna. Umjesto da se cijeli zaslon uvijek savija na isti način, različiti mikrodijelovi preuzimaju opterećenje u različitim trenucima. Time se sprječava nastanak stalne linije naprezanja, a bez nje nema ni trajnog nabora. Rezultat je zaslon kod kojeg je pregib sveden na razinu koja u većini uvjeta nije vidljiva golim okom. Nema izraženog „ožiljka“ na sredini ekrana, čak ni nakon višekratnog otvaranja i zatvaranja.

Pametna, a ne ekstremna inovacija

Posebno je zanimljivo to što Samsungovo rješenje ne zahtijeva ekstremno mekane ili ultra-tanke OLED slojeve. Tvrtka prihvaća realnost da je kompresija pri savijanju neizbježna, ali umjesto borbe protiv fizike, odlučuje njome upravljati. Analogija s modernim sustavima kontrole poplava ovdje je vrlo prikladna. Cilj više nije izgraditi „neprobojnu branu“, već omogućiti siguran i kontroliran protok sile, bez pucanja i trajnih oštećenja.

Širi utjecaj na industriju

Očekuje se da će Samsung ovu tehnologiju primijeniti u sljedećoj generaciji svojih preklopnih uređaja, ponajprije u Galaxy Z Fold 8 seriji. Istovremeno, činjenica da se rješenje spominje i u kontekstu Appleovog prvog savitljivog iPhonea pokazuje da se Samsung sve snažnije pozicionira ne samo kao proizvođač uređaja, već i kao ključni dobavljač zaslona za cijelu industriju. Za korisnike to znači rješavanje dva najveća problema savitljivih telefona: vidljivih nabora i sumnje u dugoročnu izdržljivost. Ako se ova tehnologija u praksi pokaže jednako dobrom kao na demonstracijama, preklopni telefoni konačno bi mogli prijeći iz kategorije „zanimljivih eksperimenata“ u stvarno mainstream uređaje.

Međunarodni istraživački tim za kibernetičku sigurnost razvio je inovativnu obrambenu tehniku koja ne pokušava samo spriječiti krađu podataka, već ide korak dalje i čini ukradene AI baze podataka praktički beskorisnima. Umjesto klasične obrane, nova metoda aktivno potkopava vrijednost ukradenih podataka, uzrokujući da ih napadači ne mogu učinkovito iskoristiti.

Riječ je o zaštitnom okviru nazvanom AURA, odnosno Active Utility Reduction via Falsification, koji su razvili znanstvenici s Instituta za informacijsko inženjerstvo Kineske akademije znanosti, Nacionalnog sveučilišta Singapura i Tehnološkog sveučilišta Nanyang. AURA je osmišljena za zaštitu vlasničkih grafova znanja, koji predstavljaju temelj sustava Graph Retrieval-Augmented Generation, poznatih kao GraphRAG, a koji se intenzivno koriste u farmaceutskoj industriji i velikim tehnološkim kompanijama.

Vlasnički grafovi znanja predstavljaju ogromnu investiciju u intelektualno vlasništvo, pri čemu troškovi njihove izgradnje mogu premašiti 120 milijuna američkih dolara. Upravo zbog te vrijednosti sve su češće meta kibernetičkih kriminalaca i insajderskih prijetnji. Poznati primjeri uključuju krađu više od 14.000 povjerljivih datoteka koju je počinio bivši Waymo inženjer, kao i kibernetički napad na Europsku agenciju za lijekove 2020. godine, tijekom kojeg su procurili osjetljivi podaci vezani uz cjepivo Pfizer-BioNTech.

U takvom okruženju tradicionalne sigurnosne mjere, poput pečatiranja autorskih prava ili enkripcije, sve češće pokazuju ozbiljna ograničenja. U slučajevima kada napadač koristi ukradene podatke u privatnom, izoliranom okruženju, ove metode postaju gotovo neučinkovite. Osim toga, enkripcija često uzrokuje značajno računalno opterećenje i povećanu latenciju, što otežava korištenje AI sustava u stvarnom vremenu.

Kako AURA funkcionira

AURA okvir koristi četverostupanjski proces koji namjerno narušava kvalitetu ukradenih podataka, dok istovremeno osigurava da ovlašteni korisnici mogu normalno koristiti sustav. Prvi korak uključuje identifikaciju ključnih čvorova unutar grafa znanja pomoću naprednih analitičkih algoritama. Zatim sustav generira strukturirane, ali činjenično netočne informacije kombinirajući prediktivne modele s velikim jezičnim modelima, stvarajući lažne podatke koji se prirodno uklapaju u stvarni skup podataka.

U trećoj fazi AURA bira takozvane iskrivljujuće čimbenike, odnosno lažne elemente koji imaju najveći potencijal za narušavanje točnosti AI rezultata. To se mjeri pomoću Semantičkog rezultata pristranosti, koji procjenjuje koliko pojedini lažni podatak može utjecati na izlaz modela. U završnoj fazi koristi se mehanizam enkripcije koji ovlaštenim korisnicima, uz pomoć privatnog ključa, omogućuje uklanjanje svih izmijenjenih podataka, čime se osigurava potpuno ispravno i neometano funkcioniranje sustava.

Dokazana učinkovitost u praksi

Testiranje AURA-e provedeno je na četiri standardna skupa podataka i više AI modela, uključujući GPT-4o, Gemini-2.5 Flash, Qwen-2.5-7B i Llama2-7B. Rezultati su pokazali izrazitu učinkovitost. Točnost neovlaštenih sustava pala je na svega 4,4 do 5,3 posto, dok je razina štete za napadače dosljedno prelazila 94 posto. Istovremeno, ovlašteni korisnici zadržali su stopostotnu točnost u odnosu na izvorni sustav, uz minimalne operativne troškove i povećanje latencije upita manje od 14 posto.

Prikrivenost i otpornost AURA-e

Jedna od ključnih prednosti AURA-e jest njezina prikrivenost. Miješani podaci koje sustav generira izuzetno su teški za otkrivanje, čak i uz pomoć alata za detekciju strukturnih i semantičkih anomalija, pri čemu je stopa detekcije manja od 4,1 posto. Čak i nakon sofisticiranih pokušaja čišćenja podataka, više od 80 posto izmijenjenih elemenata ostaje u grafu znanja, dok točnost neovlaštenih AI sustava ostaje ispod 17,7 posto.

Zanimljivo je i to da učinkovitost AURA-e raste s kompleksnošću upita. Kod složenih pitanja koja zahtijevaju višestupanjsko zaključivanje i povezivanje više odnosa unutar grafa znanja, razina štete povećava se s 94,7 posto kod jednostavnih upita na 95,8 posto kod trostupanjskih upita.

Ova studija predstavlja značajan zaokret u razmišljanju o kibernetičkoj sigurnosti, jer fokus pomiče s pasivnog otkrivanja krađe na aktivno smanjivanje ekonomske vrijednosti ukradenog intelektualnog vlasništva. Umjesto da se isključivo pokušava spriječiti upad, AURA napadačima oduzima smisao krađe, čineći ukradene AI baze podataka neučinkovitima i ekonomski neisplativima. Time se nudi praktičan i dugoročno održiv obrambeni mehanizam u doba kada grafovi znanja čine temelj ključnih poslovnih aplikacija, od otkrivanja lijekova

Sve više država postavlja pitanje koliko društvene mreže štete djeci i adolescentima, pritom razmatrajući ne samo psihološke i društvene posljedice, već i utjecaj na obrazovanje i razvoj mladih ljudi, Australija je u tome postala pionir, zabranivši djeci mlađoj od 16 godina korištenje devet glavnih platformi uključujući Facebook, Instagram, TikTok, YouTube, Reddit i X, čime šalje jasnu poruku o ozbiljnosti situacije

Slične mjere provode i druge zemlje i savezne države, na primjer, u New Yorku platforme moraju upozoravati na potencijalne rizike po mentalno zdravlje djece, dok se u SAD-u razmatra zakon koji bi zabranio račune djeci mlađoj od 13 godina i ograničio algoritamski vođeni sadržaj za mlađe od 17 godina, u Indiji se vlada i pravosuđe također aktivno bave istim pitanjem predlažući zabrane ili smanjenje vremena provedenog online, a slični prijedlozi pojavljuju se i u Europi gdje se raspravlja o sigurnosti djece i transparentnosti digitalnih platformi

Roditelji, stručnjaci i donositelji odluka sve više brinu zbog istraživanja koja pokazuju da čak 30 minuta dnevno provedeno na društvenim mrežama može smanjiti sposobnost koncentracije i pažnje kod djece između 9 i 14 godina, a dugotrajna upotreba povezana je s poremećajima spavanja, padom školskih rezultata i narušenim društvenim vještinama, pritom razvojni mozgovi djece posebno su osjetljivi na stalne nagrade i kazne poput lajkova i obavijesti što može dugoročno utjecati na emocionalno zdravlje, a pojava neprimjerenog sadržaja uključujući i AI-generirane seksualne slike dodatno povećava rizik i zabrinutost

Međutim, postavlja se pitanje je li zabrana dovoljna, australski model izaziva kontroverze jer djeca mlađa od 16 godina ne mogu imati račun, ali i dalje mogu pregledavati sadržaj što znači da problem nije potpuno riješen, protivnici upozoravaju da potpuna zabrana može prekinuti važne društvene veze, posebno kod ranjive djece, gurnuti ih u manje regulirane dijelove interneta i stvoriti lažan osjećaj sigurnosti kod roditelja, zanemarujući pritom potrebu za edukacijom i otvorenim dijalogom o digitalnim vještinama

Stručnjaci se slažu da zakon nije dovoljan sam za zaštitu djece, nužno je kombinirati edukaciju digitalnih vještina, roditeljski nadzor temeljen na povjerenju i online obrazovne programe prilagođene dobi, rasprava se sada seli iz političke u praktičnu fazu, a 2026. mogla bi biti godina kada vlade počnu djelovati odlučnije, kombinirajući regulaciju, obrazovanje i odgovorno roditeljstvo kako bi djecu zaštitile u sveprisutnom digitalnom svijetu i osigurale da internet postane sigurno mjesto za rast i razvoj mladih ljudi

Umjetna inteligencija sve se češće pojavljuje na pametnim telefonima, računalima i softverskim platformama, ali kod velikog broja korisnika ne izaziva osjećaj stvarnog napretka. Umjesto uzbuđenja, sve je prisutniji umor i skepticizam, a jaz između strategija velikih tehnoloških tvrtki i stvarnih potreba korisnika postaje sve vidljiviji i kontroverzniji.

Važno je naglasiti da AI kao tehnologija nije doživio neuspjeh. Problem leži u načinu na koji se implementira, često bez jasne povezanosti s konkretnim potrebama tržišta i svakodnevnim navikama korisnika. Zbog toga se umjetna inteligencija doživljava kao nametnuti dodatak, a ne kao stvarna pomoć. Korisnici ne mrze umjetnu inteligenciju, već su umorni od njezine pogrešne primjene. To potvrđuju i brojna istraživanja. Prema anketi koju je proveo SellCell među više od 2.000 korisnika iPhonea i Samsung pametnih telefona u Sjedinjenim Američkim Državama, čak 73 posto korisnika iPhonea i 87 posto korisnika Samsunga smatra da današnje AI značajke donose malo ili gotovo nikakvu vrijednost u svakodnevnoj upotrebi. Većina ispitanika pritom je jasno navela da nisu spremni platiti više za uređaje samo zbog AI funkcija.

Slične rezultate pokazalo je i drugo istraživanje među vlasnicima pametnih telefona, u kojem je oko četvrtine korisnika izjavilo da im AI značajke uopće nisu korisne. Ovi podaci pokazuju da negativan stav prema AI-u nije marginalna pojava, već široko rasprostranjen osjećaj među prosječnim korisnicima.

Istodobno, ankete ne ukazuju na to da su korisnici konceptualno protiv umjetne inteligencije. Glavni problem je činjenica da se mnoge AI funkcije uvode više radi demonstracije tehnologije nego zbog rješavanja stvarnih problema. Takve značajke često su teško povezive s konkretnim potrebama, dodatno kompliciraju korisničko sučelje i otvaraju pitanja privatnosti. Riječ je o klasičnom primjeru „umora od umjetne inteligencije“, gdje je početna znatiželja splasnula, ali jasne koristi nisu dovoljno vidljive da bi opravdale promjenu navika.

Reakcija javnosti na Microsoft krajem 2025. godine dobar je primjer tog pomaka u percepciji. Nakon što je izvršni direktor Satya Nadella u blog objavi spomenuo potrebu da se industrija distancira od pojma „AI slop“, izraza koji opisuje nekvalitetan i besmislen sadržaj, njegova izjava izazvala je suprotan efekt. Umjesto razumijevanja, društvene mreže su reagirale ismijavanjem, a nadimak „MicroSlop“ brzo se proširio kao simbol nezadovoljstva korisnika.

Problem pritom nije u Microsoftovim ulaganjima u AI ili infrastrukturu za ChatGPT, već u načinu na koji je Copilot integriran u gotovo sve proizvode tvrtke. Mnogi korisnici imaju osjećaj da im je oduzet izbor te da su prisiljeni koristiti AI značajke koje nisu tražili. Hashtag MicroSlop postao je viralan na platformi X, a zatim se proširio na Reddit, Instagram i Facebook, jasno pokazujući otpor prema nametnutoj umjetnoj inteligenciji.

Ovaj slučaj odražava širi sentiment tržišta. Korisnici nisu protiv novih tehnologija, ali snažno reagiraju kada osjećaju da je AI važniji za korporativnu strategiju nego za njihovo stvarno iskustvo korištenja proizvoda.

Zanimljivo je da umjetna inteligencija najveću vrijednost često pokazuje upravo tamo gdje je korisnici najmanje primjećuju. U pozadinskim i poslovnim sustavima AI se uspješno koristi za optimizaciju opskrbnih lanaca, analizu velikih količina podataka, predviđanje potražnje, upravljanje energijom te obradu slike i zvuka. Analize temeljene na stotinama tisuća recenzija aplikacija pokazuju da korisnici pozitivno reagiraju na AI kada on povećava produktivnost ili automatizira konkretne zadatke.

Suprotno tome, na razini korisničkog sučelja AI se najčešće pojavljuje kao chatbot, alat za generiranje sadržaja, uređivanje fotografija ili sažimanje teksta. Iako su takve funkcije vizualno atraktivne i lake za demonstraciju, korisnici ih brzo odbacuju ako nisu dovoljno pouzdane ili ne rješavaju stvarne probleme. Kada se AI prerano gura u prvi plan, korisnici cijelu tehnologiju počinju ocjenjivati kroz ta ograničena i često nezrela iskustva.

Unatoč negativnim reakcijama, tehnološke tvrtke teško mogu usporiti s uvođenjem umjetne inteligencije. Tržište potrošačke elektronike već je zasićeno, a poboljšanja u čipovima, baterijama ili zaslonima rijetko donose dovoljno veliku razliku u kratkom roku. AI je postao novi narativ koji održava dojam inovativnosti i šalje signal investitorima da tvrtke ne zaostaju za sljedećim tehnološkim valom.

Rana implementacija AI-a također omogućuje tvrtkama da izgrade dugoročnu infrastrukturu, uključujući prikupljanje podataka, razvoj NPU čipova, softverskih okvira i servisnih ekosustava. U okruženju u kojem svi konkurenti agresivno promoviraju AI, izostanak takvih značajki lako se tumači kao zaostajanje, čak i kada korisnička vrijednost još nije jasno dokazana. Zbog toga mnoge tvrtke ulaze u AI utrku iz obrambenih razloga, svjesno prihvaćajući kratkoročno nezadovoljstvo korisnika.

Sve to upućuje na to da se tržište ne nalazi u fazi AI procvata, već u razdoblju prilagodbe očekivanja. Korisnici postaju pragmatičniji, manje impresionirani velikim obećanjima i sve više fokusirani na stvarne, mjerljive koristi u svakodnevnom životu.

Umjetna inteligencija nije nestala niti je podbacila, ali trenutna faza jasno otkriva temeljni problem. AI se uvodi brže nego što korisnici mogu razumjeti, prihvatiti i početi joj vjerovati. Dok se taj jaz ne zatvori, osjećaj suvišnosti i umora ostat će prisutan, bez obzira na to što umjetna inteligencija i dalje ostaje strateški prioritet cijele tehnološke industrije.