Seagate lansira 32 TB tvrde diskove s HAMR tehnologijom

Seagate je započeo globalne isporuke novih tvrdih diskova kapaciteta 32 TB u serijama Exos, SkyHawk AI i IronWolf Pro. Riječ je o prvim masovno dostupnim HDD-ovima takvog kapaciteta koji koriste HAMR tehnologiju uz klasično CMR snimanje, čime se izbjegavaju kompromisi povezani sa SMR-om. Početna cijena iznosi oko 700 američkih dolara, ovisno o modelu i namjeni.

Novi 32 TB diskovi koriste deset magnetskih ploča, a gustoća zapisa doseže do 3 TB po ploči. Seagate ove modele pozicionira kao rješenje za rastuće potrebe za pohranom podataka u područjima umjetne inteligencije, video nadzora, NAS sustava i podatkovnih centara. Svi modeli dolaze s petogodišnjim jamstvom, a pojedine serije uključuju i višegodišnju uslugu oporavka podataka.

Model SkyHawk AI od 32 TB namijenjen je sustavima za video nadzor i AI analitiku na mrežnom rubu. Disk je optimiziran za kontinuirano snimanje i obradu videozapisa te podržava do deset tisuća sati snimanja i analitike uz višestruko veće opterećenje u odnosu na standardne video diskove. Opremljen je alatom SkyHawk Health Management za praćenje stanja diska te dolazi s petogodišnjim jamstvom i trogodišnjom uslugom oporavka podataka.

IronWolf Pro 32 TB usmjeren je na NAS sustave profesionalne klase, male i srednje tvrtke te lokalna AI radna opterećenja. Disk koristi CMR snimanje i AgileArray firmware za stabilan rad dvadeset četiri sata dnevno. Procijenjeno godišnje opterećenje iznosi do 550 terabajta zapisa, a disk je opremljen IronWolf Health Management sustavom za nadzor pouzdanosti. Kao i SkyHawk AI model, dolazi s petogodišnjim jamstvom i trogodišnjom uslugom oporavka podataka.
Exos 32 TB predstavlja enterprise rješenje namijenjeno cloud okruženjima i podatkovnim centrima. Seagate ga ističe kao disk s vodećim kapacitetom i visokom energetskom učinkovitošću, prilagođenim za AI, big data i hiperskalne scenarije. Disk se sastoji od velike većine provjerenih enterprise komponenti kako bi se osigurala dugotrajna pouzdanost u zahtjevnim radnim uvjetima, a isporučuje se s petogodišnjim jamstvom.

Lansiranjem 32 TB tvrdih diskova Seagate potvrđuje da HDD tehnologija i dalje ima važnu ulogu u pohrani velikih količina podataka. Unatoč rastu SSD tržišta, klasični tvrdi diskovi ostaju najisplativije rješenje po cijeni po terabajtu, osobito u profesionalnim i infrastrukturnim primjenama gdje kapacitet i dugoročna pouzdanost imaju prednost pred maksimalnim performansama.

Dugo je u industriji vladalo gotovo neupitno pravilo. Nvidia prodaje GPU-ove i računalnu snagu, a CUDA je softversko oružje koje joj daje gotovo monopol u svijetu umjetne inteligencije. Tko želi učinkovito programirati GPU, gotovo uvijek koristi CUDA. Tko koristi CUDA, gotovo sigurno koristi Nvidia karticu. Taj konsenzus postoji već godinama i duboko je ukorijenjen u cijelom AI ekosustavu.

No krajem prošle godine priča je počela mijenjati smjer. Nvidia je iznenada predstavila novu tehnologiju pod nazivom CUDA Tile i pritom izjavila da je riječ o najvećem iskoraku u CUDA-i još od 2006. godine. Takva samouvjerena izjava rijetko dolazi iz Nvidije i odmah je privukla pažnju tehničke zajednice. Razlog za tu promjenu krije se izvan same Nvidije. Kineski istraživački tim razvio je novi programski jezik za GPU pod nazivom TileLang, a njegova temeljna ideja vrlo je slična onome što Nvidia danas promovira kroz CUDA Tile. Još zanimljivije, DeepSeek je s izdanjem verzije V3.2 po prvi put objavio dvije varijante modela, jednu temeljenu na CUDA-i i drugu napisanu u TileLangu. Time se DeepSeek prvi put svjesno udaljio od potpune ovisnosti o CUDA-i.

Ranije je DeepSeek velik dio koda pisao izravno u CUDA-i, pa čak i u PTX-u, Nvidijinom vlasničkom asemblerskom jeziku, kako bi izvukao maksimum performansi. Takav pristup daje brzinu, ali istodobno model čvrsto veže uz Nvidia hardver. TileLang ide potpuno drugim putem. Nije vezan uz jednog proizvođača i omogućuje da isti model relativno lako radi i na drugim platformama, poput Huawei Ascenda. Zbog toga su se pojavile i šale da domaći proizvođači hardvera počinju vršiti pritisak na Nvidiju, pa ona mora učiti i “kopirati”.

No problem je dublji i nije riječ samo o tržišnom pritisku. Dugogodišnji GPU programeri već neko vrijeme osjećaju da CUDA sve teže prati zahtjeve AI ere. CUDA je nastala u vremenu kada su GPU-ovi primarno služili za grafički prikaz, gdje su zadaci bili ujednačeni, ponavljajući i savršeno prilagođeni SIMT modelu, jednoj instrukciji koja istodobno upravlja velikim brojem niti. Za grafiku je to idealno. GPU je poput proizvodne trake na kojoj svi elementi rade isto, samo na različitim podacima.

AI zaključivanje funkcionira drukčije. Sljedeći korak često ovisi o rezultatu prethodnog, tok izvršavanja je razgranat, a zadaci nisu jednako teški. GPU i dalje tjera niti da se kreću zajedno, pa brže niti čekaju sporije, a dio performansi se gubi. Uz to, AI modeli stalno ponovno koriste međurezultate, dok CUDA-ina paradigma često forsira zapisivanje u globalnu memoriju i ponovno čitanje, što dodatno troši vrijeme i energiju. Zbog svega toga CUDA programiranje postaje sve zahtjevnije. Teško ga je pisati, teško optimizirati, a programer mora razumjeti ne samo algoritam, već i ručno upravljati memorijom, prijenosima podataka i sinkronizacijom. Dovoljna je mala pogreška da performanse drastično padnu.

Nvidia je taj problem prepoznala još prije desetak godina i 2014. pokrenula cuDNN. Ideja je bila jednostavna. Umjesto da svaki programer sam piše kompleksne AI operacije u CUDA-i, Nvidia ih unaprijed optimizira i nudi kao gotove blokove, poput konvolucija ili množenja matrica. To je brzo, pouzdano i praktično, ali ima i jasna ograničenja. Možete koristiti samo ono što postoji. Kada se pojavi novi operator, opet se morate vratiti sirovoj CUDA-i.
TileLang bira drukčiji pristup. Umjesto da nudi više gotovih rješenja, preuzima na sebe najteži dio posla, raspoređivanje GPU resursa. Programer opisuje što želi izračunati i gdje se podaci nalaze, a pametni kompajler odlučuje kako to mapirati na hardver. Rezultat je kraći, čitljiviji kod koji zadržava visoke performanse. U nekim primjerima broj linija koda pada s nekoliko stotina na manje od stotinu, dok se brzina izvođenja čak povećava. Još važnije, TileLang pokazuje da se GPU može koristiti vrlo učinkovito i bez ručnog pisanja CUDA koda, ako je jezik dovoljno izražajan, a kompajler dovoljno pametan. Upravo tu Nvidia više nije mogla stajati po strani. CUDA Tile može se promatrati kao službeni, Nvidijin odgovor na taj trend, svojevrsna verzija pristupa koji je TileLang već pokazao u praksi.

Poruka je jasna. Nvidia želi zadržati zajednicu unutar vlastitog ekosustava i ponuditi moderno rješenje prije nego što se programeri masovno okrenu jezicima trećih strana. CUDA Tile, kao tehnologija prve strane, nudi najkraći i najsigurniji put do optimalnih performansi na Nvidia GPU-ovima. Ipak, to ne znači da TileLang gubi smisao. CUDA Tile ima jedno jasno ograničenje, radi samo na Nvidia hardveru. Upravo je hardverska neovisnost najveća snaga TileLanga. Ako takav pristup zaživi, pitanje više neće biti koliko je snažan CUDA ekosustav, nego hoće li vaš kod sutra raditi i na drugom čipu. U tom scenariju, bilo da se radi o AMD GPU-u, Google TPU-u ili domaćem AI akceleratoru, model se ne mora pisati ispočetka.

Sličnu priču već smo vidjeli u industriji videoigara. DirectX 12 je snažno vezan uz Windows i nudi izvrsne performanse, ali to nije spriječilo otvorenije tehnologije poput Vulkana da postupno osvoje sve veći dio tržišta. Programeri često biraju slobodu i dugoročnu fleksibilnost, čak i kada to znači odreći se dijela ekskluzivnih optimizacija.

Zato je danas borba oko GPU programskih jezika žešća nego ikada. Čak i Nvidia, koja je godinama diktirala pravila igre, sada mora gledati sa strane, učiti od drugih i prilagođavati se novoj stvarnosti.

Samsung je iznenadio mobilnu industriju demonstracijom preklopnog OLED zaslona u „book-style“ formatu – ali bez vidljivog nabora na mjestu pregiba. Riječ je o problemu koji godinama muči sve proizvođače savitljivih telefona i koji je, za mnoge korisnike, bio najveća estetska i funkcionalna mana takvih uređaja. Prema dostupnim informacijama, prvi uređaji koji bi trebali koristiti ovu novu generaciju zaslona su Samsung Galaxy Z Fold 8 te prva generacija Appleovih savitljivih iPhonea, što dodatno naglašava važnost ovog tehnološkog iskoraka.

Dugogodišnji problem savitljivih zaslona

Od samih početaka savitljivih pametnih telefona, nabor na ekranu bio je gotovo neizbježan. Bez obzira na vrstu šarke, slojeve zaštite ili elastičnost materijala, trag presavijanja s vremenom bi postajao sve vidljiviji. Proizvođači su pokušavali razna rješenja – mekše OLED slojeve, kompleksnije mehanizme šarki ili deblje zaštitne strukture – no nijedno od njih nije problem riješilo u potpunosti. Samsung je ovoga puta krenuo potpuno drugačijim putem. Umjesto da forsira ekstremnu fleksibilnost materijala, tvrtka se oslonila na neočekivanu analogiju iz građevinarstva: princip brane.

Princip brane: zašto se nabor uopće stvara?

Kako bi se razumio ovaj pristup, potrebno je shvatiti zašto se nabor pojavljuje. Kod klasičnih preklopnih zaslona, sila savijanja koncentrira se duž jedne linije – linije pregiba. Ispod OLED panela nalazi se čvrsta, ujednačena potporna struktura koja, iako stabilna, nema „prostora“ za rasterećenje napetosti. Poznati tipster Ice Universe usporedio je takvu strukturu s masivnom branom: čvrstom, gustom i neprekidnom. Dok god je tlak nizak, sve funkcionira savršeno. No kada se ista sila stalno ponavlja na istom mjestu, pritisak se s vremenom koncentrira u jednu slabu točku. U slučaju preklopnog zaslona, ta slaba točka postaje vidljivi i trajni nabor. Drugim riječima, ekran „pamti“ gdje se savija – i taj trag s vremenom ostaje.

Samsungov zaokret: kontrolirano oslobađanje sile

Samsung je odlučio promijeniti samu logiku konstrukcije. Umjesto jačanja „brane“, tvrtka je osmislila način kako kontrolirano rasteretiti pritisak. Rješenje leži u laserski perforiranom metalnom potpornom sloju, smještenom ispod OLED panela. Ovaj sloj sadrži tisuće mikroskopskih otvora koji djeluju poput malih odvoda ili ventila. Kada se zaslon savija, sila se više ne zadržava na jednoj liniji, već se raspršuje na šire područje. Napetost se ne uklanja – jer to fizički nije moguće – već se pametno preusmjerava i ublažava.

Zašto nabor nestaje?

Ključ ove tehnologije je u tome što struktura više nije uniformna. Umjesto da se cijeli zaslon uvijek savija na isti način, različiti mikrodijelovi preuzimaju opterećenje u različitim trenucima. Time se sprječava nastanak stalne linije naprezanja, a bez nje nema ni trajnog nabora. Rezultat je zaslon kod kojeg je pregib sveden na razinu koja u većini uvjeta nije vidljiva golim okom. Nema izraženog „ožiljka“ na sredini ekrana, čak ni nakon višekratnog otvaranja i zatvaranja.

Pametna, a ne ekstremna inovacija

Posebno je zanimljivo to što Samsungovo rješenje ne zahtijeva ekstremno mekane ili ultra-tanke OLED slojeve. Tvrtka prihvaća realnost da je kompresija pri savijanju neizbježna, ali umjesto borbe protiv fizike, odlučuje njome upravljati. Analogija s modernim sustavima kontrole poplava ovdje je vrlo prikladna. Cilj više nije izgraditi „neprobojnu branu“, već omogućiti siguran i kontroliran protok sile, bez pucanja i trajnih oštećenja.

Širi utjecaj na industriju

Očekuje se da će Samsung ovu tehnologiju primijeniti u sljedećoj generaciji svojih preklopnih uređaja, ponajprije u Galaxy Z Fold 8 seriji. Istovremeno, činjenica da se rješenje spominje i u kontekstu Appleovog prvog savitljivog iPhonea pokazuje da se Samsung sve snažnije pozicionira ne samo kao proizvođač uređaja, već i kao ključni dobavljač zaslona za cijelu industriju. Za korisnike to znači rješavanje dva najveća problema savitljivih telefona: vidljivih nabora i sumnje u dugoročnu izdržljivost. Ako se ova tehnologija u praksi pokaže jednako dobrom kao na demonstracijama, preklopni telefoni konačno bi mogli prijeći iz kategorije „zanimljivih eksperimenata“ u stvarno mainstream uređaje.

Međunarodni istraživački tim za kibernetičku sigurnost razvio je inovativnu obrambenu tehniku koja ne pokušava samo spriječiti krađu podataka, već ide korak dalje i čini ukradene AI baze podataka praktički beskorisnima. Umjesto klasične obrane, nova metoda aktivno potkopava vrijednost ukradenih podataka, uzrokujući da ih napadači ne mogu učinkovito iskoristiti.

Riječ je o zaštitnom okviru nazvanom AURA, odnosno Active Utility Reduction via Falsification, koji su razvili znanstvenici s Instituta za informacijsko inženjerstvo Kineske akademije znanosti, Nacionalnog sveučilišta Singapura i Tehnološkog sveučilišta Nanyang. AURA je osmišljena za zaštitu vlasničkih grafova znanja, koji predstavljaju temelj sustava Graph Retrieval-Augmented Generation, poznatih kao GraphRAG, a koji se intenzivno koriste u farmaceutskoj industriji i velikim tehnološkim kompanijama.

Vlasnički grafovi znanja predstavljaju ogromnu investiciju u intelektualno vlasništvo, pri čemu troškovi njihove izgradnje mogu premašiti 120 milijuna američkih dolara. Upravo zbog te vrijednosti sve su češće meta kibernetičkih kriminalaca i insajderskih prijetnji. Poznati primjeri uključuju krađu više od 14.000 povjerljivih datoteka koju je počinio bivši Waymo inženjer, kao i kibernetički napad na Europsku agenciju za lijekove 2020. godine, tijekom kojeg su procurili osjetljivi podaci vezani uz cjepivo Pfizer-BioNTech.

U takvom okruženju tradicionalne sigurnosne mjere, poput pečatiranja autorskih prava ili enkripcije, sve češće pokazuju ozbiljna ograničenja. U slučajevima kada napadač koristi ukradene podatke u privatnom, izoliranom okruženju, ove metode postaju gotovo neučinkovite. Osim toga, enkripcija često uzrokuje značajno računalno opterećenje i povećanu latenciju, što otežava korištenje AI sustava u stvarnom vremenu.

Kako AURA funkcionira

AURA okvir koristi četverostupanjski proces koji namjerno narušava kvalitetu ukradenih podataka, dok istovremeno osigurava da ovlašteni korisnici mogu normalno koristiti sustav. Prvi korak uključuje identifikaciju ključnih čvorova unutar grafa znanja pomoću naprednih analitičkih algoritama. Zatim sustav generira strukturirane, ali činjenično netočne informacije kombinirajući prediktivne modele s velikim jezičnim modelima, stvarajući lažne podatke koji se prirodno uklapaju u stvarni skup podataka.

U trećoj fazi AURA bira takozvane iskrivljujuće čimbenike, odnosno lažne elemente koji imaju najveći potencijal za narušavanje točnosti AI rezultata. To se mjeri pomoću Semantičkog rezultata pristranosti, koji procjenjuje koliko pojedini lažni podatak može utjecati na izlaz modela. U završnoj fazi koristi se mehanizam enkripcije koji ovlaštenim korisnicima, uz pomoć privatnog ključa, omogućuje uklanjanje svih izmijenjenih podataka, čime se osigurava potpuno ispravno i neometano funkcioniranje sustava.

Dokazana učinkovitost u praksi

Testiranje AURA-e provedeno je na četiri standardna skupa podataka i više AI modela, uključujući GPT-4o, Gemini-2.5 Flash, Qwen-2.5-7B i Llama2-7B. Rezultati su pokazali izrazitu učinkovitost. Točnost neovlaštenih sustava pala je na svega 4,4 do 5,3 posto, dok je razina štete za napadače dosljedno prelazila 94 posto. Istovremeno, ovlašteni korisnici zadržali su stopostotnu točnost u odnosu na izvorni sustav, uz minimalne operativne troškove i povećanje latencije upita manje od 14 posto.

Prikrivenost i otpornost AURA-e

Jedna od ključnih prednosti AURA-e jest njezina prikrivenost. Miješani podaci koje sustav generira izuzetno su teški za otkrivanje, čak i uz pomoć alata za detekciju strukturnih i semantičkih anomalija, pri čemu je stopa detekcije manja od 4,1 posto. Čak i nakon sofisticiranih pokušaja čišćenja podataka, više od 80 posto izmijenjenih elemenata ostaje u grafu znanja, dok točnost neovlaštenih AI sustava ostaje ispod 17,7 posto.

Zanimljivo je i to da učinkovitost AURA-e raste s kompleksnošću upita. Kod složenih pitanja koja zahtijevaju višestupanjsko zaključivanje i povezivanje više odnosa unutar grafa znanja, razina štete povećava se s 94,7 posto kod jednostavnih upita na 95,8 posto kod trostupanjskih upita.

Ova studija predstavlja značajan zaokret u razmišljanju o kibernetičkoj sigurnosti, jer fokus pomiče s pasivnog otkrivanja krađe na aktivno smanjivanje ekonomske vrijednosti ukradenog intelektualnog vlasništva. Umjesto da se isključivo pokušava spriječiti upad, AURA napadačima oduzima smisao krađe, čineći ukradene AI baze podataka neučinkovitima i ekonomski neisplativima. Time se nudi praktičan i dugoročno održiv obrambeni mehanizam u doba kada grafovi znanja čine temelj ključnih poslovnih aplikacija, od otkrivanja lijekova

Sve više država postavlja pitanje koliko društvene mreže štete djeci i adolescentima, pritom razmatrajući ne samo psihološke i društvene posljedice, već i utjecaj na obrazovanje i razvoj mladih ljudi, Australija je u tome postala pionir, zabranivši djeci mlađoj od 16 godina korištenje devet glavnih platformi uključujući Facebook, Instagram, TikTok, YouTube, Reddit i X, čime šalje jasnu poruku o ozbiljnosti situacije

Slične mjere provode i druge zemlje i savezne države, na primjer, u New Yorku platforme moraju upozoravati na potencijalne rizike po mentalno zdravlje djece, dok se u SAD-u razmatra zakon koji bi zabranio račune djeci mlađoj od 13 godina i ograničio algoritamski vođeni sadržaj za mlađe od 17 godina, u Indiji se vlada i pravosuđe također aktivno bave istim pitanjem predlažući zabrane ili smanjenje vremena provedenog online, a slični prijedlozi pojavljuju se i u Europi gdje se raspravlja o sigurnosti djece i transparentnosti digitalnih platformi

Roditelji, stručnjaci i donositelji odluka sve više brinu zbog istraživanja koja pokazuju da čak 30 minuta dnevno provedeno na društvenim mrežama može smanjiti sposobnost koncentracije i pažnje kod djece između 9 i 14 godina, a dugotrajna upotreba povezana je s poremećajima spavanja, padom školskih rezultata i narušenim društvenim vještinama, pritom razvojni mozgovi djece posebno su osjetljivi na stalne nagrade i kazne poput lajkova i obavijesti što može dugoročno utjecati na emocionalno zdravlje, a pojava neprimjerenog sadržaja uključujući i AI-generirane seksualne slike dodatno povećava rizik i zabrinutost

Međutim, postavlja se pitanje je li zabrana dovoljna, australski model izaziva kontroverze jer djeca mlađa od 16 godina ne mogu imati račun, ali i dalje mogu pregledavati sadržaj što znači da problem nije potpuno riješen, protivnici upozoravaju da potpuna zabrana može prekinuti važne društvene veze, posebno kod ranjive djece, gurnuti ih u manje regulirane dijelove interneta i stvoriti lažan osjećaj sigurnosti kod roditelja, zanemarujući pritom potrebu za edukacijom i otvorenim dijalogom o digitalnim vještinama

Stručnjaci se slažu da zakon nije dovoljan sam za zaštitu djece, nužno je kombinirati edukaciju digitalnih vještina, roditeljski nadzor temeljen na povjerenju i online obrazovne programe prilagođene dobi, rasprava se sada seli iz političke u praktičnu fazu, a 2026. mogla bi biti godina kada vlade počnu djelovati odlučnije, kombinirajući regulaciju, obrazovanje i odgovorno roditeljstvo kako bi djecu zaštitile u sveprisutnom digitalnom svijetu i osigurale da internet postane sigurno mjesto za rast i razvoj mladih ljudi

Umjetna inteligencija sve se češće pojavljuje na pametnim telefonima, računalima i softverskim platformama, ali kod velikog broja korisnika ne izaziva osjećaj stvarnog napretka. Umjesto uzbuđenja, sve je prisutniji umor i skepticizam, a jaz između strategija velikih tehnoloških tvrtki i stvarnih potreba korisnika postaje sve vidljiviji i kontroverzniji.

Važno je naglasiti da AI kao tehnologija nije doživio neuspjeh. Problem leži u načinu na koji se implementira, često bez jasne povezanosti s konkretnim potrebama tržišta i svakodnevnim navikama korisnika. Zbog toga se umjetna inteligencija doživljava kao nametnuti dodatak, a ne kao stvarna pomoć. Korisnici ne mrze umjetnu inteligenciju, već su umorni od njezine pogrešne primjene. To potvrđuju i brojna istraživanja. Prema anketi koju je proveo SellCell među više od 2.000 korisnika iPhonea i Samsung pametnih telefona u Sjedinjenim Američkim Državama, čak 73 posto korisnika iPhonea i 87 posto korisnika Samsunga smatra da današnje AI značajke donose malo ili gotovo nikakvu vrijednost u svakodnevnoj upotrebi. Većina ispitanika pritom je jasno navela da nisu spremni platiti više za uređaje samo zbog AI funkcija.

Slične rezultate pokazalo je i drugo istraživanje među vlasnicima pametnih telefona, u kojem je oko četvrtine korisnika izjavilo da im AI značajke uopće nisu korisne. Ovi podaci pokazuju da negativan stav prema AI-u nije marginalna pojava, već široko rasprostranjen osjećaj među prosječnim korisnicima.

Istodobno, ankete ne ukazuju na to da su korisnici konceptualno protiv umjetne inteligencije. Glavni problem je činjenica da se mnoge AI funkcije uvode više radi demonstracije tehnologije nego zbog rješavanja stvarnih problema. Takve značajke često su teško povezive s konkretnim potrebama, dodatno kompliciraju korisničko sučelje i otvaraju pitanja privatnosti. Riječ je o klasičnom primjeru „umora od umjetne inteligencije“, gdje je početna znatiželja splasnula, ali jasne koristi nisu dovoljno vidljive da bi opravdale promjenu navika.

Reakcija javnosti na Microsoft krajem 2025. godine dobar je primjer tog pomaka u percepciji. Nakon što je izvršni direktor Satya Nadella u blog objavi spomenuo potrebu da se industrija distancira od pojma „AI slop“, izraza koji opisuje nekvalitetan i besmislen sadržaj, njegova izjava izazvala je suprotan efekt. Umjesto razumijevanja, društvene mreže su reagirale ismijavanjem, a nadimak „MicroSlop“ brzo se proširio kao simbol nezadovoljstva korisnika.

Problem pritom nije u Microsoftovim ulaganjima u AI ili infrastrukturu za ChatGPT, već u načinu na koji je Copilot integriran u gotovo sve proizvode tvrtke. Mnogi korisnici imaju osjećaj da im je oduzet izbor te da su prisiljeni koristiti AI značajke koje nisu tražili. Hashtag MicroSlop postao je viralan na platformi X, a zatim se proširio na Reddit, Instagram i Facebook, jasno pokazujući otpor prema nametnutoj umjetnoj inteligenciji.

Ovaj slučaj odražava širi sentiment tržišta. Korisnici nisu protiv novih tehnologija, ali snažno reagiraju kada osjećaju da je AI važniji za korporativnu strategiju nego za njihovo stvarno iskustvo korištenja proizvoda.

Zanimljivo je da umjetna inteligencija najveću vrijednost često pokazuje upravo tamo gdje je korisnici najmanje primjećuju. U pozadinskim i poslovnim sustavima AI se uspješno koristi za optimizaciju opskrbnih lanaca, analizu velikih količina podataka, predviđanje potražnje, upravljanje energijom te obradu slike i zvuka. Analize temeljene na stotinama tisuća recenzija aplikacija pokazuju da korisnici pozitivno reagiraju na AI kada on povećava produktivnost ili automatizira konkretne zadatke.

Suprotno tome, na razini korisničkog sučelja AI se najčešće pojavljuje kao chatbot, alat za generiranje sadržaja, uređivanje fotografija ili sažimanje teksta. Iako su takve funkcije vizualno atraktivne i lake za demonstraciju, korisnici ih brzo odbacuju ako nisu dovoljno pouzdane ili ne rješavaju stvarne probleme. Kada se AI prerano gura u prvi plan, korisnici cijelu tehnologiju počinju ocjenjivati kroz ta ograničena i često nezrela iskustva.

Unatoč negativnim reakcijama, tehnološke tvrtke teško mogu usporiti s uvođenjem umjetne inteligencije. Tržište potrošačke elektronike već je zasićeno, a poboljšanja u čipovima, baterijama ili zaslonima rijetko donose dovoljno veliku razliku u kratkom roku. AI je postao novi narativ koji održava dojam inovativnosti i šalje signal investitorima da tvrtke ne zaostaju za sljedećim tehnološkim valom.

Rana implementacija AI-a također omogućuje tvrtkama da izgrade dugoročnu infrastrukturu, uključujući prikupljanje podataka, razvoj NPU čipova, softverskih okvira i servisnih ekosustava. U okruženju u kojem svi konkurenti agresivno promoviraju AI, izostanak takvih značajki lako se tumači kao zaostajanje, čak i kada korisnička vrijednost još nije jasno dokazana. Zbog toga mnoge tvrtke ulaze u AI utrku iz obrambenih razloga, svjesno prihvaćajući kratkoročno nezadovoljstvo korisnika.

Sve to upućuje na to da se tržište ne nalazi u fazi AI procvata, već u razdoblju prilagodbe očekivanja. Korisnici postaju pragmatičniji, manje impresionirani velikim obećanjima i sve više fokusirani na stvarne, mjerljive koristi u svakodnevnom životu.

Umjetna inteligencija nije nestala niti je podbacila, ali trenutna faza jasno otkriva temeljni problem. AI se uvodi brže nego što korisnici mogu razumjeti, prihvatiti i početi joj vjerovati. Dok se taj jaz ne zatvori, osjećaj suvišnosti i umora ostat će prisutan, bez obzira na to što umjetna inteligencija i dalje ostaje strateški prioritet cijele tehnološke industrije.

Kupnja na rate omogućuju vam da kupite proizvod odmah, a platite ga kasnije u roku koji odredi pružatelj usluge, što je vrlo korisno kada nemate dovoljno sredstava za hitne troškove ili želite iskoristiti promotivne akcije. Prije nego što koristite  kupnju na rate , važno je pažljivo analizirati svoj proračun i odrediti koliko novca možete sigurno posvetiti kupnji bez ugrožavanja drugih troškova. Nemojte se oslanjati samo na maksimalni limit jer bi to moglo dovesti do preopterećenja vaših financija, stoga je bolje postaviti realan iznos koji možete vratiti unutar roka.

Prije kupnje potrebno je analizirati potrebe i odrediti prioritete tako da kupujete samo ono što vam je stvarno potrebno, a ostalo možete odgoditi za kasnije

Na primjer, hitno potrebni kućanski aparati poput hladnjaka ili perilice trebaju biti kupljeni prvi, dok nova sofa ili polica mogu pričekati mjesec ili dva, a elektronika i manji kućanski aparati mogu se kupiti prema potrebi ili povoljnim promocijama Kupnja jednog proizvoda odjednom i njegova otplata prije kupnje sljedećeg smanjuje financijski pritisak i omogućuje vam da lakše pratite svoje obveze Važno je i provjeriti i usporediti ponude jer najjeftiniji proizvod nije uvijek najbolji izbor, a usporedba cijena u više trgovina ili online omogućuje pronalazak najbolje ponude i kvalitetnog proizvoda

Korištenje promocija i sezonskih rasprodaja dodatno vam može smanjiti trošak i omogućiti kupnju proizvoda koji u regularnoj cijeni ne bi bio pristupačan

Čak i mala svakodnevna štednja može pomoći u planiranju većih troškova jer ušteda od pet  eura dnevno može nakon godine dana iznositi 1825 eura, PLN, a ušteda od deset  eura dnevno može doseći 3650 eura, što se može koristiti kao sigurnosni jastuk za otplatu ili hitne troškove.

Kunja na rate je izvrstan alat koji vam može pomoći u planiranju većih troškova, ali je važno mudro raspodijeliti svoje financijske resurse, pažljivo analizirati proračun uključujući i najmanje troškove i pomno planirati kupnje i ulaganja kako biste održali financijsku likvidnost i sigurnost

Kao spoj luksuzne mode, tehnologije i snažnog naglaska na pokazivanje statusa, model torbice Infinity, a koji je predstavljen kao eksperimentalni proizvod, jasno cilja vrlo usku skupinu iznimno bogatih kupaca kojima funkcionalnost nije prioritet, već jedinstvenost i vizualni dojam.

Torbicu je dizajnirao francuski dizajner Richard Peuty, a njezina najveća posebnost je OLED zaslon ugrađen izravno u tijelo kožne torbe. Time se klasični modni dodatak pretvara u dinamičnu površinu koja može prikazivati slike i svjetlosne efekte, čime torba postaje svojevrsni medij, a ne samo predmet za nošenje stvari. Prema prvim dojmovima,  Infinity na prvi pogled i dalje izgleda kao čvrsta, klasična kožna torba visoke klase. OLED zaslon je diskretno postavljen na prednju stranu, savršeno uklopljen u dizajn, s uredno prošivenim rubovima i metalnim detaljima, bez dojma da tehnologija dominira nad estetikom. OLED tehnologija skrivena je ispod posebnog zaštitnog sloja koji na dodir podsjeća na kožu, a ne na staklo. Zbog toga korisnik nema osjećaj da dodiruje ekran, što tehnološki element čini znatno suptilnijim i bolje uklopljenim u luksuzni dizajn.

Sadržaj koji se prikazuje na zaslonu mijenja se putem posebne Infinity aplikacije na pametnom telefonu, a povezivanje se odvija preko Bluetooth Low Energy tehnologije. Torba podržava bežično punjenje, dok trajanje aktivnog prikaza iznosi približno šest do osam sati. Dizajnerska filozofija temelji se na ideji da tehnologija treba ostati skrivena kada nije potrebna, dok su kvaliteta izrade i materijala u prvom planu.

Infinity je bio ponuđen putem Kickstarter kampanje u nekoliko cjenovnih razreda. Osnovna verzija koštala je oko 800 američkih dolara, dok najskuplje Atelier izdanje premašuje 9.000 dolara. Ova premium verzija izrađuje se ručno u Francuskoj, koristi europsku kožu punog zrna i naglasak stavlja na dugotrajnost, mogućnost popravka i izbjegavanje mentaliteta brze mode. Dizajner ističe da OLED zaslon omogućuje torbi da se softverski prilagođava trendovima, umjesto da se zamjenjuje novim proizvodom.

Realno gledano, Infinity je proizvod koji više demonstrira ideju nego što rješava stvarnu potrebu. Ipak, za kupce koji su već navikli trošiti tisuće dolara na luksuzne torbe i traže nešto drugačije, ovakav proizvod ima jasno definiranu publiku. Za one koji žele sličan koncept, ali u pristupačnijem i tehnološki orijentiranijem obliku, Divoom Pixo Slingbag nudi pikselizirani zaslon, muževniji dizajn i znatno nižu cijenu, dok je dostupna i veća verzija u obliku ruksaka koja je jednako upečatljiva u javnom prostoru.

Intel, nakon što je osigurao povijesnu investiciju od administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, planira opsežnu i radikalnu stratešku restrukturaciju s ciljem povratka izgubljene tržišne prednosti. Tvrtka koja je nekoć dominirala globalnom industrijom čipova posljednjih se deset godina suočavala s ozbiljnim izazovima, gubeći tržišni udio u korist konkurenata poput Qualcomma i Nvidije, osobito u segmentima mobilnih uređaja i umjetne inteligencije.

Iako Intel i dalje drži snažnu poziciju u području procesora za prijenosna i stolna računala, konkurencija je danas snažnija nego ikada. Prema podacima International Data Corporationa, Intel će i u 2024. godini držati više od 71 posto tržišta PC procesora, no pritisak AMD-a i drugih proizvođača neprestano raste.

Pod vodstvom novog izvršnog direktora Lipa-Bu Tana, koji je preuzeo dužnost u ožujku prošle godine, Intel pokušava preokrenuti situaciju. Ključni dio strategije oslanja se na novi procesor Core Ultra Series 3, koji bi se trebao pojaviti u većini novih premium prijenosnih računala lansiranih ove godine. Tan je u internom pismu zaposlenicima naglasio da Intel mora biti spreman na veće rizike kako bi sustigao i nadmašio konkurenciju, ističući potrebu za bržim i odlučnijim inovacijama.

Intel je svjestan da rast u području umjetne inteligencije ne može ovisiti isključivo o prijenosnim računalima. Novi čipovi trebali bi se koristiti i u drugim uređajima, uključujući robote, koje Intel vidi kao sljedeće veliko područje rasta za AI. Prema Jimu Johnsonu, voditelju Intelove potrošačke računalne grupe, broj uređaja koji će se povezivati između osobnih računala i računalstva u oblaku praktički je neograničen.

Nedugo nakon predstavljanja novih čipova, predsjednik Donald Trump javno je pohvalio Intelovu proizvodnju u Sjedinjenim Državama, što se tumači kao potvrda snažne političke i institucionalne podrške Intelovim planovima oporavka. Intel očekuje da će Core Ultra Series 3 ojačati njegovu osnovnu PC djelatnost na dva ključna načina. Prvi je poboljšanje klasičnih faktora koji nisu izravno vezani uz umjetnu inteligenciju, poput trajanja baterije i energetske učinkovitosti. Drugi je znatno bolje AI performanse, pri čemu tvrtka tvrdi da će novi čipovi pokretati više od 200 novih dizajna računala.

Istovremeno, konkurenti ne stoje mirno.  AMD je predstavio nove procesore koji mogu pokretati veće AI modele izravno na prijenosnim računalima, bez oslanjanja na cloud, čime se poboljšava privatnost i smanjuje latencija. Qualcomm također pojačava svoj prodor na tržište računala, najavljujući nove procesore optimizirane za AI zadatke.

Osim osobnih računala, Intel ulaže i u dugoročne projekte poput humanoidnih robota. Južnokorejska tvrtka Oversonic Robotics najavila je da planira prijeći s Nvidia čipova na Intel Core Ultra Series 3 za napajanje svojih humanoidnih robota. Prema Intelovim navodima, takvo rješenje nudi niže troškove i bržu obradu jer ne zahtijeva stalnu povezanost s cloud poslužiteljima. Unatoč tome, analitičari upozoravaju da tržište humanoidnih robota još nije zrelo. Bill Ray iz Gartnera ističe da su takvi roboti i dalje ograničeni tehničkim i fizičkim izazovima te da je njihova stvarna primjena zasad rijetka.

Ukratko, optimizam oko Intela raste. Dionice kompanije porasle su za oko 84 posto tijekom 2025. godine i gotovo su se udvostručile u odnosu na prethodnu godinu. Analitičari vjeruju da Lip-Bu Tan donosi stabilnost, iskustvo i snažne industrijske veze koje bi mogle biti presudne za Intelov povratak. Prema Anshelu Sagu iz Moor Insights & Strategyja, Tanovo iskustvo u industriji poluvodiča daje povjerenje da će Intel nastaviti ostvarivati svoje razvojne ciljeve i jačati vlastite proizvodne kapacitete. Ako se strategija pokaže uspješnom, Intel bi mogao ponovno izgraditi tehnološki „jarak“ koji ga je godinama štitio od konkurencije.

Uredski partner koji danju djeluje sasvim bezazleno, navečer može bez problema upravljati golemim virtualnim svjetovima. Upravo takve, gotovo nevjerojatne gaming performanse donosi treća generacija Intel Core Ultra procesora, poznata i kao Core Ultra 300, namijenjena tankim i laganim prijenosnicima.

Kao netko tko često putuje, dugo smo vjerovali da je izbor prijenosnog računala uvijek kompromis. Ruksak mora biti lagan, ali kao gameri koji ponekad žele odigrati koju rundu u hotelskoj sobi, uvijek smo žudjeli za snagom. Zato su u  našem životu paralelno postojala dva računala. Jedno tanko i lagano koje  nas je pratilo kroz aerodrome i sastanke te drugo, masivno gaming prijenosno računalo koje većinu vremena stoji u kutu i čeka rijetke trenutke zabave. Taj je raskorak prestao imati smisla tek nakon predstavljanja treće generacije Intel Core Ultra procesora, kodnog imena Panther Lake.

Ovdje se ne radi o običnoj nadogradnji čipa, već o odgovoru na dugogodišnje želje korisnika koji žele prenosivost, performanse i slobodu u jednom uređaju.

Snaga koja dolazi iz temelja, prvi klijentski čip na 18A procesu. Treća generacija Intel Core Ultra procesora pravi je svestrani sportaš. Snaga ne dolazi samo iz viših taktova, već iz dubinske tehnološke promjene, odnosno prelaska na Intelov 18A proizvodni proces. Taj proces možemo usporediti s prelaskom sa zidanja kuće od cigle na konstrukciju od ultračvrste legure.

Intel pritom koristi dvije ključne tehnologije. RibbonFET full surround gate omogućuje precizniju kontrolu struje i glađi rad tranzistora, dok PowerVia, odnosno stražnje napajanje čipa, premješta složene vodove napajanja s prednje na stražnju stranu. Rezultat je učinkovitiji, gušći i stabilniji dizajn. Kombinacija tih tehnologija donosi oko 15 posto bolje performanse pri istoj potrošnji energije te približno 30 posto veću gustoću tranzistora. U praksi to znači da tanki i lagani prijenosnici dobivaju snažniji procesor bez žrtvovanja baterije i tišine rada.

Xe³ grafika, integrirana grafika kakvu nismo očekivali

Donedavno je integrirana grafika u tankim prijenosnicima značila odricanje od ozbiljnog igranja. Treća generacija Core Ultra procesora s ugrađenom Xe³ grafikom potpuno mijenja tu percepciju. Grafički podsustav, poznat i kao Intel Arc B390, ima do 12 Xe jezgri i donosi skok grafičkih performansi od čak 77 posto u odnosu na prethodnu generaciju.

Prema službenim podacima, ukupna snaga približava se mobilnoj grafičkoj kartici GeForce RTX 4050. U stvarnom svijetu to znači da se igre poput Red Dead Redemption 2 mogu igrati u 1080p rezoluciji uz srednje i visoke postavke, uz bogate detalje, travu koja se njiše pod kopitima konja i uvjerljivo osvjetljenje. U God of Waru moguće je osjetiti težinu svakog zamaha sjekire, bez potrebe za vanjskom grafikom ili glomaznim kućištem. Sloboda da iz torbe izvadite prijenosnik i uđete u potpuno drugi svijet nikada nije bila ovako stvarna.
Na Intelovom demonstracijskom prostoru, Cyberpunk 2077 na Lenovo prototipu s Core Ultra X9 388H procesorom radio je iznenađujuće glatko. U 1080p rezoluciji i na niskim postavkama zabilježeni su vršni rezultati iznad 300 sličica u sekundi, dok je prosjek iznosio oko 265 FPS. Takve brojke do sada nisu viđene u prijenosniku debljine oko 15 milimetara. U igri F1 25 postignut je prosjek od 108 FPS pri visokim postavkama, dok je CS2 u 1080p i visokoj kvaliteti radio s oko 171 sličicom u sekundi. To je razina performansi koja bez problema pokriva kompetitivne online igre, ali i velik dio zahtjevnih 3A naslova.

AI koji svaku sličicu čini pametnijom

Tajna ovakvih rezultata ne leži samo u sirovoj snazi, već i u pametnom korištenju umjetne inteligencije. XeSS 3 tehnologija donosi niz alata koji omogućuju stabilne visoke performanse u uvjetima ograničenog hlađenja.

• AI Super Resolution renderira igru u nižoj rezoluciji, a zatim pomoću algoritama rekonstruira sliku visoke kvalitete s minimalnim gubitkom detalja. Opterećenje GPU-a je manje, a prijenosnik ostaje hladniji i tiši.
• AI Multi Frame Generation ide korak dalje i umetne dodatne sličice između postojećih, čime se broj sličica može udvostručiti ili čak učetverostručiti. U igrama poput Cyberpunka to rezultira iznimno glatkim kretanjem bez trzanja. XeLL tehnologija niske latencije pritom osigurava da odziv ostane trenutačan i precizan.

Zahvaljujući toj kombinaciji hardvera i softvera, tanki i lagani prijenosnici s trećom generacijom Core Ultra procesora mogu ostvariti i do 77 posto bolje gaming performanse unutar istih energetskih ograničenja.

Vrijeme je da se oprostimo od kompromisa

Treća generacija Intel Core Ultra procesora ne donosi samo više snage. Ona briše granice između tankih prijenosnika, gaming laptopa i kreativnih strojeva. Prijenosnost, autonomija baterije, produktivnost i zabava napokon mogu postojati u jednom uređaju. Za korisnike to znači slobodu. Više nema potrebe za dva računala, niti za kompromisima koji su se godinama smatrali neizbježnima. Intel Core Ultra 300 vraća prijenosnicima njihovu pravu ulogu, pouzdanog partnera koji se jednako dobro snalazi u konferencijskoj dvorani i u noćnom Cyber Cityju. Tiha revolucija tankih i laganih uređaja već je započela, a vrlo je moguće da će se odvijati upravo u vašem sljedećem ruksaku.