Novosti - Siječanj 2026.

Tijekom 2025. godine umjetna inteligencija nastavila je napredovati nevjerojatnom brzinom, ali s tim rastom pojavili su se i brojni nesporazumi, strahovi i pogrešne pretpostavke. Kako AI modeli postaju sve prisutniji u svakodnevnom životu — od pametnih asistenata i autonomnih vozila do znanstvenih istraživanja — javnost pokušava pratiti što se zapravo događa iza kulisa.

Na temelju analize i izvještavanja časopisa Time, izdvajamo tri česta mita o umjetnoj inteligenciji koja je važno razjasniti u novoj godini.

Nesporazum #1: AI modeli su zapeli u razvoju

Kada je GPT-5 predstavljen u svibnju 2025., dio javnosti reagirao je razočarano. Iako je naziv sugerirao velik iskorak, mnogima se činilo da su poboljšanja minimalna. Čak je i The New Yorker objavio provokativan tekst pod naslovom: „Što ako AI ne može biti bolji od ovoga?“, sugerirajući da je napredak velikih jezičnih modela dosegnuo plafon. No ta se procjena vrlo brzo pokazala preuranjenom. Ubrzo je postalo jasno da je GPT-5 prvenstveno bio optimizacijski korak — fokusiran na bolje performanse uz niže troškove, manju potrošnju resursa i veću stabilnost. Samo nekoliko mjeseci kasnije, OpenAI, Google i Anthropic predstavili su nove modele koji su pokazali značajan napredak u zadacima stvarne ekonomske vrijednosti, poput planiranja, rješavanja kompleksnih problema i rada s agentima. Oriol Vinyals, voditelj dubokog učenja u Google DeepMindu, nakon predstavljanja Gemini 3 modela poručio je: „Suprotno uvriježenom mišljenju da je skaliranje završeno, ovaj skok u performansama veći je nego ikad. Nema granica pred nama.“

Istina je da napredak neće biti jednak u svim područjima. Tamo gdje je prikupljanje podataka skupo ili kompleksno — primjerice kod AI osobnih kupaca ili autonomnih agenata u stvarnom svijetu — razvoj može biti sporiji. Kako ističe Helen Toner iz Centra za sigurnost i nove tehnologije: „AI će i dalje napredovati, ali će istovremeno zadržati određene slabosti.“Ipak, tvrdnja da je razvoj AI-ja “zapeo” jednostavno ne stoji.

Nesporazum #2: Samovozeći automobili opasniji su od ljudi

Strah od autonomnih vozila duboko je ukorijenjen. Kada AI pogriješi u prometu, posljedice mogu biti fatalne — i to je razlog zašto mnogi ljudi i dalje ne vjeruju samovozećoj tehnologiji. Istraživanja pokazuju da se u Ujedinjenom Kraljevstvu samo 22% ispitanika osjeća ugodno u autonomnom vozilu, dok je taj broj u SAD-u još manji — svega 13%. Incidenti poput slučaja kada je Waymo vozilo u San Franciscu pregazilo mačku dodatno raspiruju negativne reakcije javnosti. No podaci govore drukčije. Analiza temeljena na više od 100 milijuna milja koje su Waymova autonomna vozila prešla pokazuje da su: sudjelovala u gotovo 5 puta manje nesreća s ozljedama te čak 11 puta manje nesreća s teškim ili smrtonosnim posljedicama
u usporedbi s ljudskim vozačima. Drugim riječima, iako autonomna vozila nisu savršena, statistički su sigurnija od prosječnog vozača. Problem je što ljudske pogreške doživljavamo kao “normalne”, dok se pogreške AI-ja percipiraju kao neprihvatljive — čak i kada su rjeđe.

Nesporazum #3: Umjetna inteligencija ne može stvarati novo znanje

Jedan od najčešćih argumenata protiv AI-ja jest tvrdnja da modeli poput GPT-a samo “preslaguju postojeće informacije” i ne mogu doći do stvarno novih ideja. Kritičari ih često nazivaju „nasumičnim papigama“, tvrdeći da nema pravog razumijevanja ili kreativnosti. No praksa pokazuje drugačije. Matematičar Sébastien Bubeck, danas istraživač u OpenAI-ju, ispričao je kako je jedan neriješen problem iz teorije grafova, koji je ostao otvoren još od 2013. godine, dodijeljen sustavu temeljenom na GPT-5. „Pustili smo ga da razmišlja dva dana. Model je pronašao rješenje — i to zaista funkcionira.“

Istina je da način razmišljanja velikih jezičnih modela nije isti kao ljudski. Ne razumiju dijagrame na intuitivan način, ponekad griješe u trivijalnim zadacima i razmišljaju “drugačijom logikom”. No to ih ne sprječava da: izvode složene logičke nizove, kombiniraju poznate informacije na nove načine  i dolaze do korisnih, originalnih rješenja. Kako ističe Dan Hendrycks, direktor Centra za sigurnost umjetne inteligencije: „Hoćemo li taj proces nazvati ‘rezoniranjem’ ili nekim drugim imenom, stvar je definicije. Bitno je da sustavi mogu rješavati probleme koji zahtijevaju induktivno i interpretativno zaključivanje.“

Zaključak

Umjetna inteligencija nije ni zaustavljena, ni inherentno opasnija od ljudi, niti je nesposobna za stvaranje novih ideja. Kao i svaka moćna tehnologija, zahtijeva razumijevanje, kontekst i odgovornu primjenu. U 2026. godini, možda je najvažniji korak ne pitati se “hoće li AI zamijeniti ljude”, nego kako će promijeniti način na koji ljudi rade, stvaraju i donose odluke.

U svibnju ove godine OpenAI je napravio jedan od svojih najzanimljivijih poteza dosad – preuzeo je io, hardverski startup iza kojeg stoji legendarni Jony Ive, bivši glavni dizajner Applea i čovjek koji je oblikovao iPhone, iPad i MacBook kakve danas poznajemo. Iako su detalji akvizicije u početku bili obavijeni velom tajne, nove glasine sada otkrivaju što bi mogao biti prvi OpenAI-jev hardverski proizvod.

AI olovka, ali ne kakvu poznajemo

Prema dostupnim informacijama, riječ je – vjerovali ili ne – o olovci. No jasno je da se ne radi o klasičnoj digitalnoj olovci kakvu već koriste tableti i grafički uređaji. Ranija izvješća opisivala su uređaj kao “kontekstualno osjetljiv”, a sada kada je io službeno dio OpenAI-ja, gotovo je sigurno da govorimo o AI olovci nove generacije. Iako konkretne funkcije zasad nisu poznate, nagađa se da bi olovka mogla razumjeti kontekst u kojem se koristi – primjerice, prepoznavati što korisnik piše ili crta, nuditi prijedloge u stvarnom vremenu, sažimati bilješke, prevoditi rukopis ili čak komunicirati s AI modelima bez potrebe za tipkanjem ili glasovnim naredbama.

Samo početak OpenAI-jeve hardverske ofenzive

Zanimljivo je da ova olovka navodno nije jedini hardverski projekt na kojem OpenAI trenutačno radi. Prema glasinama, u razvoju su još dva uređaja, od kojih je jedan opisan kao prijenosni audio uređaj. Za sada nema konkretnih curenja informacija o njegovom izgledu ni funkcionalnosti, no pretpostavlja se da bi mogao biti zamišljen kao AI suputnik – nešto između pametnog asistenta i osobnog audio uređaja. Ako se ove informacije pokažu točnima, OpenAI očito planira ozbiljno ući u svijet potrošačkog hardvera, a ne ostati isključivo softverska i AI platforma.

Proizvodnja izvan Kine

Prema izvorima, AI olovka trebala bi se proizvoditi u Foxconnu, i to najvjerojatnije u Vijetnamu. U početku je kao proizvođač bio razmatran Luxshare, no OpenAI navodno nije želio da se hardver proizvodi u Kini, zbog čega je došlo do promjene planova. Ipak, postoji i mala mogućnost da se dio proizvodnje na kraju preseli u Sjedinjene Američke Države, također pod Foxconnovim okriljem.

Skupa akvizicija bez gotovine

Vrijedi podsjetiti da je OpenAI za preuzimanje io-a izdvojio 6,5 milijardi dolara, no zanimljivo je da se radilo o potpuno dioničkom dogovoru, bez izravne razmjene gotovine. Time OpenAI jasno pokazuje koliko ozbiljno računa na Iveovo dizajnersko iskustvo i viziju. Nadolazeći uređaji navodno će se pozicionirati kao “proizvodi treće jezgre” – hardver koji nije zamjena za pametne telefone ili prijenosnike, već njihova nadopuna. Ideja je stvoriti novu kategoriju uređaja koji će prirodnije i intuitivnije povezivati korisnika s umjetnom inteligencijom.Ovo bi mogao biti početak potpuno nove ere AI hardvera, a spoj OpenAI-ja i Jonyja Ivea već sada zvuči kao kombinacija koja bi mogla ozbiljno uzdrmati tržište.

Način na koji komuniciramo mijenja se brže nego ikad – poruke su kraće, odgovori sporiji, a tehnologija sve češće “govori” umjesto nas. No prema stručnjacima koje citira Time, mnoge navike koje smo normalizirali zapravo narušavaju odnose, stvaraju nesigurnost i udaljavaju ljude jedne od drugih. U nastavku donosimo 12 komunikacijskih obrazaca koje bismo u 2026. godini trebali svjesno početi uklanjati.

1. Pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju

Tijekom 2025. dogodilo se nešto neobično: poruke su počele zvučati isto. E-mailovi, LinkedIn objave, pa čak i poruke na aplikacijama za upoznavanje postale su uglađene, ali bezlične. Prema Audri Nuru, profesorici medijskih i obiteljskih studija, problem nije u samoj umjetnoj inteligenciji – nego u tome što joj prepuštamo vlastiti glas. Kada poruka izgleda kao savršeno ispoliran predložak, gubi se osjećaj tko stoji iza nje. U 2026. AI bi trebala biti alat za ideje i strukturiranje misli, a ne zamjena za osobnost, emocije i iskustvo koje komunikaciju čine stvarnom i toplom.

2. Neodgovaranje na poruke (tzv. “nestajanje”)

Svi znamo onaj neugodan osjećaj: vidite da je netko pročitao poruku, ali odgovora nema satima – ili danima. Nuru to naziva “pretvaranjem šutnje u poruku”. Iako osoba možda nema lošu namjeru, tišina često izaziva sumnju, brigu i nesigurnost kod druge strane. Ne morate biti dostupni 24/7, ali kratka poruka poput “Vidjela sam, javim se kasnije” može spriječiti puno nepotrebnog stresa i održati osjećaj poštovanja u komunikaciji.

3. “Breadcrumbing” – držanje nekoga na čekanju

Ova navika posebno je prisutna u romantičnim i prijateljskim odnosima. Riječ je o povremenim porukama koje održavaju interes, ali nikada ne vode prema stvarnom susretu ili jasnoj namjeri. Za razliku od potpunog prekida komunikacije, “breadcrumbing” ostavlja osobu u stanju stalne nade i nesigurnosti. Istraživanja pokazuju da je ovo ponašanje emocionalno iscrpljujuće – često čak i gore od potpunog prekida. U 2026. vrijedi zapamtiti jednostavno pravilo: jasnoća je ljubaznost, čak i kada je neugodna.

4. Umanjivanje tuđih problema

Iz dobrih namjera često kažemo: “Ma nije to tako strašno” ili “Pretjeruješ”. Iako želimo pomoći, takve rečenice mogu učiniti da se osoba osjeća neshvaćeno i obezvrijeđeno. Umjesto brzih savjeta, stručnjaci preporučuju slušanje i postavljanje pitanja. Tišina, pažnja i iskren interes često su puno snažniji oblik podrške od gotovih rješenja.

5. Pretvaranje drugih u “nevoljne povjerljive osobe”

Video pozivi i glasne rasprave u javnosti često uključuju ljude koji uopće ne žele biti dio tog razgovora. Bilo da se radi o privatnim problemima ili poslovnim temama, važno je imati svijest o prostoru i ljudima oko sebe. Ne žele svi biti pozadina nečijeg poziva – niti slušati tuđe intimne detalje dok čekaju red kod liječnika.

6. Ignoriranje pristojnih pozdrava

Preskakanje jednostavnog “Kako si?” u e-mailovima i porukama čini komunikaciju hladnom i utilitarnom. Iako se čini sitnicom, mali znakovi pristojnosti stvaraju osjećaj poštovanja i ljudskosti – osobito u profesionalnom okruženju.

7. Nejasne poruke s prikrivenim namjerama

Poruke poput “Imaš li planove večeras?” često skrivaju stvarni razlog javljanja. Kada se prava namjera otkrije tek kasnije, druga se osoba može osjećati uhvaćenom u zamku. Otvorenost od početka gradi povjerenje i sprječava neugodne situacije u kojima se ljudi osjećaju prisiljenima reći “da”.

8. Ispunjavanje svake tišine riječima

Tišina mnogima stvara nelagodu, pa govore nešto – bilo što. To često vodi nepromišljenim obećanjima ili riječima zbog kojih kasnije žale. U 2026. vrijedi se naviknuti na pauzu. Priznati da ne znate što reći može biti znak zrelosti, a ne slabosti.

9. Nagomilani bijes

Kada dugo prešućujemo male frustracije, one se s vremenom pretvore u eksploziju. Tada rasprava više nema veze s trenutnim problemom, nego s cijelim nizom starih zamjerki. Bolji pristup je rješavati stvari dok su male – ili prihvatiti da neke sitnice jednostavno nisu vrijedne sukoba.

10. Pogrešno “dijagnosticiranje” sukoba

Sve češće se u svakodnevnim raspravama koriste izrazi poput “narcis”, “manipulator” ili “trauma response”. Prema stručnjacima, takav jezik često pogrešno opisuje situaciju i dodatno pogoršava sukob. Ne svaki problem zahtijeva psihološku etiketu – ponekad se radi o običnom nesporazumu ili nerazrijeđenim emocijama.

11. Grube riječi pod krinkom iskrenosti

“Ja sam samo iskren/a” često se koristi kao opravdanje za bezobzirnost. Iskrenost bi trebala služiti razumijevanju, a ne ranjavanju. Prije nego nešto izgovorite, zapitajte se: pomaže li ovo ili samo oslobađa moju frustraciju?

12. Nemogućnost prihvaćanja različitih mišljenja

Bliskost ne znači slaganje u svemu. Kada razgovor postane borba za “pobjedu”, gubi se svrha komunikacije. U 2026. izazov je ostati otvoren prema drugačijim perspektivama – ne da biste promijenili mišljenje, nego da biste razumjeli drugu stranu. Odnosi mogu sadržavati više istina istovremeno.

OnePlus 15 lansiran je nedavno, no kao i obično u svijetu pametnih telefona, pažnja se vrlo brzo preusmjerila na njegovog nasljednika. Prema sve brojnijim glasinama, OnePlus 16 mogao bi donijeti jednu od najvećih promjena u povijesti brenda – ozbiljnu nadogradnju sustava kamera, područja u kojem je OnePlus godinama zaostajao za konkurencijom.

Iako je OnePlus 15 stavio snažan naglasak na vrhunske performanse i autonomiju, fotografija je ponovno ostala slabija točka. Slična situacija bila je i kod prethodnih modela, uključujući OnePlus 12 i OnePlus 13, koji se nisu uspjeli nametnuti kao pravi fotografski flagship telefoni. Upravo zato sve više izvora tvrdi da OnePlus planira veliki zaokret s modelom OnePlus 16 — i to uz senzor od čak 200 megapiksela.

OnePlus 16 mogao bi koristiti Oppo Find N6 kameru

Prema poznatom kineskom tipsteru Digital Chat Station, OnePlus 16 bi mogao preuzeti napredni imaging sustav nadolazećeg Oppo Find N6 preklopnog telefona. Budući da OnePlus i Oppo dijele tehnologije unutar iste grupacije, ova strategija ne bi bila iznenađenje. Ako se ove informacije pokažu točnima, OnePlus 16 bi mogao dobiti primarni senzor od 200 megapiksela, telefoto objektiv visoke rezolucije i dodatni ultraširoki senzor. Budući da Oppo Find N6 navodno dolazi s konfiguracijom od 200 MP + dva senzora od 50 MP, što znači da bi OnePlus 16 konačno mogao imati kamera sustav sposoban parirati Samsungu i Xiaomiju u flagship klasi.

Zašto je ova nadogradnja važna?

Velik broj korisnika izrazio je nezadovoljstvo kamerama na OnePlus 15. Iako je telefon imao trostruku kameru od 50 megapiksela, korišteni senzori bili su relativno mali, što se negativno odrazilo na kvalitetu fotografija pri slabom osvjetljenju, dinamički raspon i razinu detalja. U doba kada konkurenti koriste velike senzore visoke rezolucije, OnePlus je po tom pitanju djelovao konzervativno. Kamera od 200 MP mogla bi označiti kraj tog pristupa i konačno vratiti OnePlus u ozbiljnu fotografsku utrku.

Kamera OnePlus 15 – podsjetnik na postojeće stanje

Za usporedbu, OnePlus 15 dolazi s  50 MP glavnom kamerom (OIS, f/1.8), 50 MP ultraširokom kamerom i  50 MP periskopskom telefoto kamerom s 3,5x optičkim zumom te snimanjem 8K videa.   Na prednjoj strani nalazi se  32 MP selfie kamera s podrškom za 4K video snimanje. Iako specifikacije na papiru izgledaju snažno, praksa je pokazala da kvaliteta senzora i softverska obrada igraju ključnu ulogu, a tu je OnePlus zaostajao.

Performanse ostaju OnePlusova najveća snaga

Dok kamere izazivaju podijeljena mišljenja, performanse OnePlus 15 gotovo su besprijekorne. Telefon pogoni  Snapdragon 8 Elite Gen 5 čipset  izrađen u 3-nanometarskom proizvodnom procesu. Dolazi s do 16 GB LPDDR5x RAM-a i do 512 GB UFS 4.1 interne memorije. GPU je Adreno 840.  Na popisu je  G2 Wi-Fi čip i poseban čip za brži odziv dodira. Posebno se ističe i baterija kapaciteta 7.300 mAh, uz  120 W žično brzo punjenje, 50 W bežično punjenje, 10 W obrnuto bežično i 5 W obrnuto žičano punjenje.

Zaključak: OnePlus 16 bi mogao biti prekretnica

Ako OnePlus doista uvede kameru od 200 megapiksela, OnePlus 16 bi mogao postati najkompletniji flagship u povijesti brenda — uređaj koji ne briljira samo u performansama, već i u fotografiji, što su korisnici godinama priželjkivali. Naravno, zasad se radi o glasinama, no ako OnePlus iskoristi Oppoovu tehnologiju i dodatno unaprijedi softversku obradu slike, OnePlus 16 bi mogao konačno stati rame uz rame s najboljim kamerama na tržištu.

Moderni pametni telefoni iz godine u godinu postaju snažniji, brži i funkcionalniji. Proizvođači se pritom najčešće hvale jačim procesorima, boljim kamerama i naprednim AI mogućnostima, no jedno pitanje i dalje muči gotovo sve korisnike – trajanje baterije. Bez obzira na to koliko je telefon moćan, slaba autonomija može ozbiljno narušiti korisničko iskustvo.

Ako imate osjećaj da vam se baterija posljednjih godina prazni brže nego prije, niste u krivu. Prema istraživanju britanske telekomunikacijske i mrežne tvrtke Elevate, velik broj pametnih telefona danas zahtijeva svakodnevno punjenje, dok je 2019. godine većina uređaja bez problema izdržavala barem dan i pol korištenja. Razlog nije samo intenzivnije korištenje, već i aplikacije koje rade u pozadini, često bez znanja korisnika. Iako u postavkama telefona možete lako provjeriti koje aplikacije troše najviše energije, mnoge će iznenaditi činjenica da se među najvećim “potrošačima” nalaze upravo najpopularnije aplikacije koje svakodnevno koriste.

Ako primijetite da se neke od navedenih aplikacija često pojavljuju pri vrhu popisa potrošnje baterije, možda biste trebali razmisliti o ograničavanju njihove pozadinske aktivnosti, smanjenju vremena korištenja ili čak njihovom uklanjanju.

1. Netflix – najveći potrošač baterije

Netflix je jedna od najpopularnijih streaming platformi na svijetu, poznata po ogromnoj ponudi filmova, serija i originalnog sadržaja, kao i intuitivnom sučelju i kvalitetnim preporukama. Međutim, sve te prednosti dolaze uz visoku cijenu kada je riječ o potrošnji baterije. Prema podacima Elevatea, Netflix je aplikacija s najvećom potrošnjom baterije. Istraživanje pokazuje da prosječan korisnik mjesečno provede oko 60 sati gledajući sadržaj, dok aplikacija dodatno radi više od 13 sati u pozadini. Ukupno gledano, Netflix tijekom jednog mjeseca potroši čak 1.500 % kapaciteta baterije, što ga uvjerljivo stavlja na prvo mjesto. Ako Netflix najčešće gledate na telefonu, osobito bez Wi-Fi veze i uz maksimalnu svjetlinu zaslona, nemojte se iznenaditi ako vam se baterija isprazni znatno brže nego inače.

2. TikTok – kratki videozapisi, duga potrošnja

TikTok je globalni fenomen i jedna od najpopularnijih društvenih mreža današnjice, s više od 1,59 milijardi korisnika diljem svijeta. Iako su videozapisi kratki i često se gledaju “samo još nekoliko minuta”, aplikacija se pokazala kao ozbiljan potrošač baterije. Prema istraživanju, TikTok mjesečno troši oko 825 % kapaciteta baterije. Prosječno vrijeme korištenja iznosi oko 33 sata mjesečno, dok aplikacija u pozadini radi gotovo 10 sati. Zanimljivo je da TikTok ima gotovo jednaku količinu pozadinskih procesa kao Netflix, iako je vrijeme gledanja znatno kraće. To znači da zatvaranje aplikacije ne zaustavlja sve njezine aktivnosti, što dugoročno može znatno utjecati na autonomiju telefona.

3. YouTube – video sadržaj koji brzo isprazni bateriju

YouTube je nezaobilazna platforma za gledanje videozapisa, a s uslugama poput YouTube TV-a nudi i prijenose uživo te neograničenu DVR pohranu. Na mobilnim uređajima nudi vrlo ugodno korisničko iskustvo, ali i visoku potrošnju energije. Prema Elevateu, YouTube mjesečno troši oko 540 % kapaciteta baterije. Procjenjuje se da aplikacija troši čak oko 20 % baterije po satu gledanja, što je izuzetno puno, osobito ako često gledate videozapise u visokoj rezoluciji. Osim toga, YouTube pokreće i 6 do 7 sati pozadinskih procesa mjesečno, što dodatno smanjuje trajanje baterije, čak i kada aplikaciju aktivno ne koristite.

4. Threads – nova mreža, stari problem

Threads je relativno nova društvena mreža koju je Meta lansirala u srpnju 2023. godine. Često se opisuje kao izravni konkurent X-u (bivšem Twitteru), s vrlo sličnim konceptom kratkih tekstualnih objava. Iako je aplikacija nova, vrlo brzo se našla među najvećim potrošačima baterije. Prema istraživanju Elevatea, Threads zauzima četvrto mjesto, s potrošnjom od oko 460 % kapaciteta baterije mjesečno. Poseban problem predstavlja činjenica da Threads u pozadini radi gotovo 7 sati mjesečno, što pokazuje da aplikacije društvenih mreža često nastavljaju s aktivnostima čak i nakon što ih korisnik zatvori.

5. Snapchat – manja potrošnja, ali i dalje značajna

Snapchat je jedna od starijih društvenih mreža, poznata po razmjeni fotografija i videozapisa koji nestaju nakon pregleda. Iako ne troši toliko baterije kao Netflix ili TikTok, i dalje se nalazi među aplikacijama koje značajno utječu na autonomiju telefona.  Snapchat mjesečno troši oko 320 % kapaciteta baterije, što ga stavlja na peto mjesto ove liste. Zanimljivo je da čak polovica te potrošnje dolazi iz pozadinskih procesa. Prosječan korisnik provede oko 16 sati mjesečno u aplikaciji, no ako je koristite intenzivnije, potrošnja baterije može biti znatno veća.

Zaključak: kako smanjiti potrošnju baterije?

Iako su ove aplikacije iznimno popularne i korisne, važno je biti svjestan njihove energetske cijene. Kako biste produžili trajanje baterije, preporučuje se:

• ograničiti pozadinske aktivnosti aplikacija
• smanjiti kvalitetu streaminga kada je moguće
• koristiti Wi-Fi umjesto mobilne mreže
• smanjiti svjetlinu zaslona
• redovito provjeravati potrošnju baterije u postavkama

Pametno upravljanje aplikacijama može napraviti veliku razliku i omogućiti vam da telefon izdrži cijeli dan – bez stalnog traženja punjača.

Nakon što je Microsoft službeno započeo proces ukidanja podrške za Windows 10, još jedna velika promjena pogađa korisnike diljem svijeta. Od sada su Office 2016 i Office 2019 službeno prestali primati podršku, čime se zatvara jedno važno poglavlje u povijesti Microsoftova uredskog softvera. Za brojne korisnike koji su se godinama oslanjali na jednokratno kupljene verzije Worda, Excela i PowerPointa, ovo predstavlja značajnu prekretnicu.

Što točno znači prestanak podrške?

Počevši od sada, Office 2016 i Office 2019 više neće primati nikakva ažuriranja, uključujući sigurnosne zakrpe, ispravke grešaka, tehničku podršku i kompatibilnost s budućim sustavima i servisima. To ne znači samo da korisnici ostaju bez novih značajki, već i da se postojeće sigurnosne ranjivosti više neće ispravljati, čime se povećava rizik od zlonamjernog softvera, krađe podataka i drugih sigurnosnih problema. Microsoft je već ranije upozorio kako nastavak korištenja nepodržanog softvera može predstavljati ozbiljnu prijetnju, osobito u poslovnim okruženjima.

Koje alternative Microsoft preporučuje?

Kako bi korisnicima olakšao prijelaz, Microsoft trenutno nudi dvije službene alternative, ovisno o načinu korištenja i potrebama korisnika.

1. Microsoft 365 – moderna pretplatnička opcija

Microsoft 365 danas je glavni fokus tvrtke i predstavlja potpuno cloud-orijentirano rješenje. Uz jednu pretplatu, korisnici mogu instalirati Office aplikacije na do 5 računala, 5 tableta i 5 pametnih telefona, koristiti sinkronizaciju dokumenata putem OneDrivea,  raditi na dokumentima s više uređaja u stvarnom vremenu i surađivati s drugim korisnicima online. Velika prednost Microsofta 365 je i integracija Copilot AI asistenta, koji može pomoći u pisanju tekstova, izradi prezentacija, analizi tablica i automatizaciji svakodnevnih zadataka. Nedostatak? Za razliku od starijih verzija Officea, više ne postoji jednokratna kupnja – softver se koristi putem mjesečne ili godišnje pretplate, što nekim korisnicima predstavlja psihološku i financijsku prepreku.

2. Office LTSC 2024 – rješenje za offline i zatvorena okruženja

Za korisnike koji ne žele ili ne mogu koristiti cloud usluge, Microsoft nudi Office LTSC 2024. Ova verzija koristi se uz jednokratnu kupnju, namijenjena je organizacijama s ograničenim pristupom internetu, ali ne uključuje Copilot AI i cloud funkcije. Dodatmo  fokusirana je na stabilnost, a ne na česta ažuriranja značajki. Iako nije idealna za prosječnog kućnog korisnika, LTSC verzija ostaje važna opcija za industrijska, poslovna i sigurnosno osjetljiva okruženja.

Besplatne opcije za povremene korisnike

Ako Office koristite samo povremeno, primjerice za pisanje seminarskih radova, izradu prezentacija ili jednostavne tablice, postoje i potpuno besplatne alternative.

Microsoft 365 Web – Registracijom besplatnog Microsoft računa moguće je koristiti web verzije Worda, Excela i PowerPointa izravno u pregledniku. Iako imaju nešto ograničenije funkcije u odnosu na desktop verzije, za osnovne zadatke su više nego dovoljne. Jedini uvjet je stalna internetska veza.

Google Docs, Sheets i Slides – Googleovi alati već su godinama snažna alternativa Officeu. Omogućuju besplatno korištenje, automatsko spremanje u oblak, jednostavnu suradnju u stvarnom vremenu i dostupnost na svim uređajima. Za mnoge korisnike, Googleovi alati su sasvim dovoljni za svakodnevni uredski rad.

Službeni rok potpunog ukidanja

Microsoft je u najnovijem članku na svom službenom blogu potvrdio da će Office 2016 i Office 2019 biti potpuno ukinuti 14. listopada, nakon čega više neće biti nikakve službene podrške. Tvrtka snažno potiče korisnike da što prije započnu proces migracije na novije verzije kako bi izbjegli sigurnosne i kompatibilne probleme.

Zaključak

Iako je kraj Officea 2016 i 2019 za mnoge nostalgičan i pomalo neugodan, Microsoft jasno daje do znanja da je budućnost Officea u cloudu i pretplatničkom modelu. Ipak, korisnici i dalje imaju izbor – od modernog Microsofta 365, preko offline LTSC verzije, pa sve do besplatnih web i Google alternativa.

Ključno je jedno: ostanak na nepodržanom softveru više nije sigurna opcija, a pravovremena prilagodba donosi i sigurnost i veću fleksibilnost u svakodnevnom radu.

Tri praktična načina kako svakodnevno koristiti AI i pojednostaviti trivijalne stvari

Ulaskom u 2026. godinu, umjetna inteligencija (AI) više nije futuristički koncept rezerviran za tehnološke entuzijaste, već je postala nevidljivi pomoćnik u svakodnevnom životu. Od prijevoda stranih jezika, sažimanja dugih članaka, planiranja putovanja, pa sve do traženja restorana u blizini – AI alati danas mogu preuzeti velik dio ponavljajućih i zamornih zadataka. Upravo zato, učenje pravilnog korištenja AI-ja postalo je nova osnovna vještina suvremenog čovjeka. Ključ nije u tehničkom znanju, već u sposobnosti davanja jasnih i smislenih uputa. Kada se AI koristi na pravi način, korisnici mogu uštedjeti vrijeme i energiju te se više posvetiti stvarima koje im doista znače.

Generativni AI: više od pukog pisanja teksta

Većina AI alata koji su stekli popularnost posljednjih godina pripada kategoriji generativne umjetne inteligencije. Iako je najčešće povezana s pisanjem tekstova ili stvaranjem slika, to je samo mali dio njezinih mogućnosti. Primjerice, ChatGPT se pokazao iznimno sposobnim u višejezičnoj komunikaciji, polaganju profesionalnih testova, pisanju programskog koda i analizi podataka. Najnoviji o1 model donio je dodatni iskorak – sposoban je „razmišljati sporije“, što omogućuje kvalitetnije rješavanje složenih problema i logičkih zadataka.

S druge strane, Googleov Gemini snažno se oslanja na integraciju s postojećim Googleovim ekosustavom. Dostupan je na Android telefonima, Chromebookovima i Google TV-u, a povezan je s Gmailom, Google Docsom i YouTubeom, čime se AI duboko ugrađuje u svakodnevne digitalne navike korisnika.

Osim ova dva velika igrača, sve je više specijaliziranih AI alata:

• Perplexity – izvrstan za pretraživanje interneta i integraciju informacija
• FlexClip i Ideogram.ai – fokusirani na generiranje slika i videa
• Gamma – alat za izradu prezentacija i sažetih dokumenata

Raznolikost AI alata znači da gotovo svaki zadatak danas ima „pravog“ AI pomoćnika – potrebno je samo pronaći onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama.

Scenarij 1: Zamolite AI da „odradi domaću zadaću“ umjesto vas

Tradicionalno internetsko pretraživanje često zahtijeva unos ključnih riječi, otvaranje desetaka poveznica i procjenjivanje vjerodostojnosti izvora. AI alati poput ChatGPT-a, Geminija ili Perplexityja taj proces radikalno pojednostavljuju. Umjesto niza pojmova, dovoljno je postaviti pitanje prirodnim jezikom, primjerice: „Zašto ovaj događaj trenutno privlači pažnju?“ i ili/ „Možeš li mi ukratko objasniti što se dogodilo u OO incidentu?“ AI će u nekoliko sekundi sažeti kontekst, objasniti pozadinu i ponuditi različite perspektive, često uz referentne izvore za dodatnu provjeru.

Ovaj pristup iznimno je koristan i za planiranje svakodnevnih aktivnosti:

• „Kako organizirati petodnevno putovanje u Tokio?“
• „Koji je učinkovit plan vježbanja od 30 minuta dnevno?“

Ako rezultat nije savršen, dodatnim pitanjima možete precizirati detalje i postupno dobiti personalizirani plan.

Scenarij 2: Jezične barijere više nisu problem

Jedna od najčešćih i najkorisnijih primjena generativne umjetne inteligencije je prijevod u stvarnom vremenu. Tijekom putovanja u inozemstvo AI može postati osobni prevoditelj koji je uvijek pri ruci. Putem mobilnih aplikacija ChatGPT-a ili Geminija korisnici mogu fotografirati jelovnik, dokument ili natpis te zatražiti prijevod na željeni jezik i  postavljati dodatna pitanja poput „Od čega je ovo jelo napravljeno?“ ili „Postoji li vegetarijanska opcija?“

Za verbalnu komunikaciju dostupni su i alati za dvosmjerni prijevod u stvarnom vremenu, poput „GPT Travel Translation Artifacta“ i „Felo Translatora“. Oni omogućuju razgovor između dviju osoba na različitim jezicima, gdje AI automatski prevodi govor u tekst i obrnuto. Za razliku od klasičnih prevoditelja, AI uzima u obzir kontekst cijele rečenice, čime prijevod postaje prirodniji i smisleniji.

Scenarij 3: AI kao pametni zapisničar sastanaka i predavanja

Aplikacije za bilješke poput Notiona, Evernotea i Obsidiana sve češće koriste AI kako bi promijenile način na koji ljudi organiziraju informacije. Umjesto dugog ručnog zapisivanja, AI može izdvojiti ključne točke sastanka, sažeti predavanje i preoblikovati bilješke u strukturirani izvještaj. Posebno se ističe NotebookLM, alat koji omogućuje korisnicima učitavanje vlastitih dokumenata, a zatim postavljanje pitanja isključivo na temelju tog sadržaja. AI odgovore moguće je spremiti kao „bilješke“ za kasnije ponavljanje. Ovakav pristup znatno mijenja način učenja i rada – informacije postaju dostupnije, preglednije i lakše za ponavljanje.

Zaključak: AI kao svakodnevni saveznik

Dodavanje umjetne inteligencije u svakodnevne alate ne zamjenjuje ljudsko razmišljanje, već ga nadopunjuje. Kada se pravilno koristi, AI može preuzeti rutinske zadatke, ubrzati proces učenja i povećati produktivnost, ostavljajući više prostora za kreativnost i osobni razvoj. U 2026. godini pitanje više nije hoćemo li koristiti AI, već kako ga koristiti pametno.

Google je službeno potvrdio promjenu u svojoj AI strategiji – potpuno umirovljenje Google Assistanta na mobilnim uređajima odgađa se do 2026. godine. Ova odluka označava značajan zaokret u planovima koje je kompanija agresivno promovirala tijekom 2025., kada je Gemini trebao u potpunosti zamijeniti dosadašnjeg digitalnog asistenta na Androidu.

Izvorni plan: kraj Assistanta do kraja 2025.

Jedna od najvećih Googleovih reformi ove godine bila je postupna zamjena Google Assistanta novim AI sustavom Gemini. Još u ožujku 2025. Google je jasno poručio da planira potpuno ukinuti Assistant na Android telefonima i tabletima do kraja godine, čime bi Gemini postao jedini zadani glasovni i AI asistent na mobilnim uređajima. Cilj te strategije bio je jasan: objediniti sve AI funkcije pod jednim naprednijim sustavom koji nudi dublje razumijevanje konteksta, multimodalne mogućnosti i integraciju s Googleovim servisima.

Nova objava: prijelaz se produžuje do 2026.

Kako se kraj 2025. približavao, postalo je očito da potpuna tranzicija nije prošla bez izazova. U svojoj najnovijoj službenoj objavi Google je naveo: “Trenutno prilagođavamo prethodno najavljeni vremenski okvir kako bismo osigurali glatki proces konverzije. Nastavit ćemo postupno nadograđivati korisnike Google Assistanta na mobilnim uređajima na Gemini, a taj će proces trajati do 2026. godine. Više detalja podijelit ćemo u nadolazećim mjesecima.” Iako novi točan datum još nije naveden, jasno je da se strategija ‘potpune konverzije do kraja 2025.’ službeno povlači.

Što to znači za korisnike Androida?

Za korisnike koji još uvijek koriste Google Assistant na svojim telefonima, ova odluka znači: više vremena za prilagodbu, dulje prijelazno razdoblje bez prisilne zamjene i mogućnost postupnog upoznavanja s Geminijem. Ipak, Google jasno daje do znanja da je Gemini i dalje budućnost njihova mobilnog AI ekosustava. Stoga se korisnicima preporučuje da se već sada počnu upoznavati s Geminijem, kako bi prijelaz u budućnosti bio što bezbolniji.

Različiti rasporedi za druge uređaje

Važno je naglasiti da se ova odgoda primarno odnosi na mobilne uređaje, poput pametnih telefona i tableta. Ostale platforme slijede zasebne vremenske okvire. Primjerice: Android Auto i dalje bi trebao prijeći na Gemini prema izvornom planu, s potpunom migracijom predviđenom do ožujka 2026. Pametni zasloni, pametni zvučnici i drugi uređaji mogli bi dobiti dodatne, zasebne najave u narednim mjesecima.

Zašto je Google usporio?

Iako Google nije izravno naveo razloge, analitičari pretpostavljaju da je odluka povezana s:

• tehničkim izazovima u stabilnosti i kompatibilnosti,
• navikama korisnika koji se još oslanjaju na Assistant,
• potrebom za dodatnim usklađivanjem Geminija s postojećim Android ekosustavom.

Drugim riječima, Google očito želi izbjeći naglu promjenu koja bi mogla izazvati nezadovoljstvo ili tehničke probleme kod stotina milijuna korisnika.

Zaključak

Iako Gemini ostaje ključni dio Googleove dugoročne AI vizije, potpuna zamjena Google Assistanta neće se dogoditi preko noći. Produženje roka do 2026. pokazuje da Google bira oprezniji pristup, dajući korisnicima i sustavima više vremena za prilagodbu. Za sada, Assistant i Gemini nastavit će koegzistirati – ali smjer je jasan: Gemini dolazi, samo nešto sporije nego što je prvotno planirano.

ChatGPT postupno postaje poznat alat za podršku na poslu i u svakodnevnom životu. Od traženja informacija, pisanja sadržaja do rješavanja osobnih problema, ovaj AI chatbot sve je prisutniji u navikama korištenja interneta kod korisnika. Međutim, prema stručnjacima za kibernetičku sigurnost, ta praktičnost nosi i brojne rizike privatnosti ako korisnici ne kontroliraju dobro sigurnosne postavke.

​
Prva stvar koju treba imati na umu jest da ChatGPT nije privatni prostor za razmjenu. Unos podataka poput punih imena, osobnih brojeva, bankovnih računa, zdravstvenih podataka ili internih poslovnih podataka u AI chat okvir predstavlja veliki rizik, osobito u slučaju kompromitiranja računa ili neočekivane upotrebe podataka. Kako bi smanjili rizik, korisnici bi trebali započeti zaštitom vlastitog ChatGPT računa. Omogućavanje višefaktorske autentifikacije je osnovni, ali ključni korak. Korisnici mogu pristupiti odjeljku Postavke, odabrati Sigurnost, a zatim omogućiti funkciju višefaktorske autentifikacije. Nakon aktivacije, svaka prijava sustava zahtijevat će dodatni autentifikacijski kod od vanjske aplikacije, što sprječava neovlašteni pristup čak i ako je lozinka izložena.

Još jedna postavka koja izravno utječe na privatnost je dopuštenje OpenAI-u da koristi chat sadržaj za treniranje AI modela. Prema zadanim postavkama, mnogi pojedinačni računi imaju ovu funkciju omogućenu. Korisnici ga mogu aktivno isključiti odlaskom u Postavke, odabirom Kontrole podataka i onemogućavanjem opcije Poboljšaj model za sve. Nakon završetka, novi razgovori više se neće koristiti za opće potrebe treniranja AI modela. Za poslovne račune, ova je postavka obično već isključena kako bi se zadovoljili sigurnosni zahtjevi.

Osim toga, ChatGPT trenutno može zapamtiti neke informacije koje su korisnici podijelili za kasnije razgovore. Ova značajka nudi praktičnost, ali može postati rizična ako AI pohranjuje osjetljive ili zastarjele podatke. Korisnici bi trebali otići u Postavke, odabrati Personalizaciju, zatim otvoriti odjeljak Memorija i kliknuti Upravljaj kako bi označili i izbrisali sadržaj koji više nije potreban. Čišćenje memorije pomaže ograničiti pohranu viška podataka i sprječava AI da daje prijedloge na temelju starih informacija.

Ako trebate razmjenjivati osjetljiv sadržaj ili ne želite ostaviti povijest chata, trebali biste koristiti privremeni način chata. Za aktivaciju, jednostavno kliknite na ime modela u gornjem kutu sučelja i odaberite Privremeni razgovor. Razgovori u ovom načinu neće se pojavljivati u povijesti i neće se koristiti za treniranje AI-a, iako se OpenAI i dalje može privremeno pohraniti oko 30 dana radi sigurnosnog testiranja i usklađenosti s politikama. Za obitelji s malom djecom koja dijele uređaj, stručnjaci također preporučuju uključivanje roditeljskih kontrola u postavkama kako bi se ograničio pristup djeci sadržaju neprimjerenom dobi.

U kontekstu sve raširenije upotrebe umjetne inteligencije, razumijevanje i proaktivno upravljanje sigurnosnim postavkama ChatGPT-a ključno je za korištenje tehnologije bez žrtvovanja privatnosti. Poduzimanje mjera opreza već od malih operacija u instalaciji može pomoći u izbjegavanju velikih rizika od podataka u budućnosti.

Umjetna inteligencija već godinama mijenja način na koji radimo, ali 2026. bi mogla biti prijelomna godina za tržište rada. Prema najnovijem Microsoftovom izvješću, čak 40 zanimanja nalazi se u povećanom riziku jer umjetna inteligencija već sada može obavljati velik dio njihovih ključnih zadataka — često brže, jeftinije i bez pauze. Iako se ne radi o trenutnom “brisanje poslova”, poruka je jasna: uloga ljudi u mnogim profesijama značajno će se promijeniti, a u nekima bi mogla biti i trajno smanjena.

Kako je Microsoft došao do ovih podataka?

Microsoftova studija temelji se na analizi više od 200.000 stvarnih interakcija korisnika s Copilot AI alatom. Cilj istraživanja bio je razumjeti: u kojim se profesijama generativna AI najčešće koristi, koje zadatke AI obavlja samostalno i gdje ljudski rad postaje sve manje nužan. Svako zanimanje dobilo je ocjenu na temelju toga koliko učinkovito AI može preuzeti ključne radne procese, poput pisanja, analize, komunikacije, obrade podataka i donošenja preporuka. Na temelju tih podataka Microsoft je sastavio popis 40 visokorizičnih zanimanja.

40 zanimanja koja bi AI mogao značajno promijeniti ili potisnuti

Jezik, pisanje i mediji

• tumač i prevoditelj
• autor / pisac
• tehnički pisac/autor
• lektor i korektor
• urednik
• analitičar vijesti, reporter i novinar
• voditelj i radijski DJ

Korisnička podrška i komunikacija

• predstavnik korisničke službe
• telefonski operater
• telemarketer
• concierge (osoba za održavanje zgrade)
• operater centrale
• telekomunikator za javnu sigurnost

Prodaja, marketing i odnosi s javnošću

• prodajni predstavnik
• Product promotor
• agent za oglašavanje
• stručnjak za odnose s javnošću
• analitičar tržišnih istraživanja

Analitika, znanost i financije

• data scientist
• matematičar
• asistent za statistiku
• analitičar menadžmenta
• osobni financijski savjetnik
• politički znanstvenik
• geograf

 Obrazovanje i akademski sektor

• nastavnik poslovanja (visoko obrazovanje)
• nastavnik ekonomije (visoko obrazovanje)
• nastavnik knjižničarstva (postsekundarno)
• nastavnik poljoprivrede i kućnog menadžmenta

Administracija i ostalo

• putnički pratilac
• agent za karte i putovanja
• službenik za nove račune
• šalterski i najamni službenik
• arhivist
• model
• povjesničar
• CNC programer alata
• Web developer
• broker
• uredski predstavnik

Znači li to da će svi ti poslovi nestati?

Ne — barem ne odmah. Microsoft naglašava da nijedna profesija zasad nije u potpunosti zamijenjena umjetnom inteligencijom. No ono što se nepovratno mijenja jest struktura posla.U mnogim zanimanjima   AI preuzima rutinske i ponavljajuće zadatke, broj potrebnih zaposlenika se smanjuje i ljudska uloga se svodi na nadzor, donošenje odluka i kreativnost.Drugim riječima, posao ostaje — ali u drugačijem obliku.

Tko je zasad najsigurniji?

Poslovi koji:

• zahtijevaju fizičku prisutnost
• uključuju emocionalnu inteligenciju
• ovise o ljudskom povjerenju
• ili kombiniraju kreativnost s donošenjem kompleksnih odluka

No čak i oni neće ostati netaknuti — AI će ih prije ili kasnije nadopunjavati, ako već ne i djelomično preuzimati.

Zaključak: prilagodba, a ne panika

Microsoftovo izvješće ne treba shvatiti kao proročanstvo propasti, već kao upozorenje i poziv na prilagodbu. Umjetna inteligencija neće samo “uzeti poslove” — ona će ih preoblikovati. Za radnike to znači  učenje novih vještina, suradnju s AI alatima i pomicanje fokusa s rutine na strategiju i kreativnost. Dakle, u 2026. godini najveći rizik neće biti umjetna inteligencija — već nepripremljenost na promjenu.