Novosti - Veljača 2026.

Anker je predstavio posebno izdanje svog Prime 220W power banka inspirirano igrom Black Myth: Wukong i odmah je jasno da je riječ o proizvodu koji cilja na gaming publiku i kolekcionare, dok tehnička osnova ostaje ista kao kod standardnog modela koji je već neko vrijeme prisutan na tržištu.

Najveća promjena je vizualni identitet jer novo izdanje dolazi u crno zlatnoj kombinaciji s motivima iz igre, kućište je ukrašeno simbolima i teksturama inspiriranima likom Sun Wukonga, a na prednjoj strani nalazi se zajednički Anker x Black Myth logotip, čak je i ugrađeni zaslon prilagođen tematskim ikonama pa cijeli uređaj djeluje kao komad gaming opreme, a ne običan power bank. Iza atraktivnog dizajna skriva se ista baterija kapaciteta 20.100mAh odnosno 72,36Wh, što je i dalje unutar granica dopuštenih za unos u avion, iako masa uređaja jasno daje do znanja da nije zamišljen za nošenje u džepu nego u torbi ili ruksaku, prema Ankeru taj kapacitet je dovoljan da veliki pametni telefon napuni više puta, pa čak i da posluži kao ozbiljan izvor energije za prijenosno računalo. Uređaj ima dva USB C priključka i jedan USB A, a ukupna izlazna snaga doseže 220W, svaki USB C može isporučiti do 140W kada se koristi samostalno, dok se kod istovremenog punjenja snaga pametno raspodjeljuje između uređaja, što omogućuje punjenje laptopa, telefona i dodatne opreme u isto vrijeme bez većih kompromisa.

Power bank podržava brzo punjenje vlastite baterije do 100W preko USB C priključka, a kompatibilan je i s Anker Prime Charging Base dockom za još brže i urednije punjenje, ugrađeni zaslon u stvarnom vremenu prikazuje snagu, temperaturu i stanje baterije, što je posebno korisno korisnicima koji vole imati potpunu kontrolu nad potrošnjom energije.

Što se cijene tiče, Black Myth: Wukong verzija u SAD-u se prodaje za 199,99 dolara, što je nešto skuplje od standardnog modela, dok je u Velikoj Britaniji cijena 139,99 funti, riječ je dakle o premium dodatku za fanove dizajna i igre, a ne o tehničkoj nadogradnji, zasad nema informacija o širem globalnom lansiranju ove posebne verzije.

U suštini ovo je klasičan primjer nove boce sa starim vinom, ali vino je i dalje vrlo kvalitetno jer Prime 220W ostaje jedan od najsnažnijih i najsvestranijih power bankova za korisnike koji trebaju ozbiljnu mobilnu energiju, a sada dolazi u izdanju koje će mnogima biti jednako privlačno kao i njegove specifikacije.

Ako se zbroje dojmovi iz recenzija i tehničkih analiza, generacija Core Ultra 300 za prijenosna računala s arhitekturom Panther Lake ostavlja prilično jasan prvi dojam na tržištu jer većina komentara ide u istom smjeru i može se sažeti u ovih deset točaka bez puno romantiziranja:

1.  Panther Lake se vidi kao ogroman skok u sirovoj procesorskoj snazi u odnosu na Lunar Lake, posebno u tankim i laganim prijenosnicima gdje Intel napokon nudi ozbiljan “H-class” učinak bez ekstremne potrošnje
2. Konfiguracija sa 16 jezgri smatra se ključnim razlogom tog napretka jer u praksi donosi osjetno veći višezadaćni kapacitet u odnosu na 8 jezgri prethodne generacije Core Ultra 9 288V
3.  I bez hyper-threadinga recenzenti ističu da kombinacija novih P i E jezgri donosi arhitekturni skok koji se osjeti u svakodnevnom radu, kompiliranju koda i renderiranju, što znači da optimizacije rade svoj posao
4.  Xe3 integrirana grafika jedno je od najvećih iznenađenja jer u nekim igrama i GPU testovima postiže broj sličica usporediv s RTX 4050 u nižem rasponu potrošnje, što iGPU prvi put gura u ozbiljniju gaming i kreativnu zonu
5.  Stabilnost performansi na bateriji posebno impresionira jer testovi pokazuju pad od samo oko 10 posto bez punjača, što je rijetkost u svijetu snažnih prijenosnih procesora i veliki plus za mobilne korisnike
6. U Cinebenchu 24 Core Ultra X9 388H zaostaje u single-core rezultatu za Apple M5, ali ga prestiže u multi-core scenarijima, što recenzenti tumače kao dokaz da je Panther Lake građen za paralelni rad i teške zadatke
7.  Core Ultra X7 358H nudi vrlo sličan profil performansi s nešto nižim brojkama, ali i dalje ostaje u zoni visokog učinka za srednji premium segment prijenosnika
8.  U stvarnim aplikacijama poput Adobe Premierea razlike između X9 388H i Apple M5 se smanjuju do točke gdje su praktično izjednačeni, što pokazuje da optimizacije softvera igraju jednako veliku ulogu kao sirova snaga
9.  Trajanje baterije se često navodi kao jedna od najugodnijih tema u recenzijama jer se spominju brojke do 30 sati u lakšem radu, iako u video reprodukciji Apple i dalje zadržava prednost

Jedina ozbiljna sjena u komentarima odnosi se na cijenu jer se očekuje da će prijenosnici s Panther Lake čipovima poskupjeti, dijelom zbog konfiguracija memorije i općenito premium pozicioniranja ove platforme.

Europska unija pokrenula je novi snažan regulatorni udar na Google i ovaj put izravno cilja srce njegove AI strategije jer Europska komisija zahtijeva da Android mora omogućiti AI servisima trećih strana iste sistemske dozvole koje trenutno ima Google Gemini te dodatno obvezati Google na dijeljenje podataka o pretraživanju s konkurencijom, uz rok od šest mjeseci za provedbu promjena.

Komisija smatra da Google kroz duboku integraciju Geminija u Android stvara nepoštenu tržišnu prednost jer Gemini može čitati sadržaj na ekranu, komunicirati između aplikacija i pristupati osjetljivim sistemskim funkcijama, dok konkurentski asistenti poput ChatGPT-a, Claudea ili Copilota nemaju isti pristup, pa EU sada traži potpuno izjednačavanje uvjeta kako bi tržište umjetne inteligencije ostalo otvoreno i konkurentno. To u praksi znači da će Google morati otvoriti Android API-je koji omogućuju čitanje poruka, upravljanje kalendarom, interakciju sa sadržajem na ekranu i druge duboke sistemske funkcije, bez ekskluzivnih privilegija za vlastiti AI, čime se prvi put ozbiljno mijenja ravnoteža moći unutar Android ekosustava. Paralelno s time EU napada i Googleovu tražilicu jer zahtijeva dijeljenje anonimiziranih podataka o rangiranju, upitima, klikovima i pregledavanju s drugim tražilicama, uz obrazloženje da Googleova dominacija proizlazi iz goleme količine podataka koji hrane njegove algoritme, pa konkurenti poput Binga, DuckDuckGoa i Ecosije bez pristupa tim podacima nemaju realnu šansu za ravnopravno natjecanje.

Google sada ima šest mjeseci da predloži rješenje koje će zadovoljiti regulatora, a ako to ne učini prijeti mu formalna istraga i kazna koja može doseći do deset posto globalnih godišnjih prihoda, što bi predstavljalo jednu od najvećih financijskih sankcija u povijesti tehnološkog sektora.

Za korisnike bi ove promjene mogle značiti znatno veću slobodu izbora jer bi u budućnosti Android telefoni mogli omogućiti da ChatGPT ili neki drugi AI postane puni sistemski asistent s istim mogućnostima kao Gemini, uključujući slanje poruka, upravljanje alarmima i kontrolu aplikacija, bez umjetnih ograničenja

Za Google je situacija osjetno neugodnija jer gubi stratešku prednost vezivanja korisnika uz vlastiti AI ekosustav i istodobno mora dijeliti podatke koji su desetljećima bili temelj njegove tržišne moći, dok se u pozadini otvara i osjetljivo pitanje sigurnosti i privatnosti jer šire sistemske dozvole za aplikacije trećih strana povećavaju rizik zlouporabe, pa će tehnička implementacija ovih pravila biti jednako važna kao i sama regulativa

Sukob između Bruxellesa i tehnoloških divova time ulazi u novu fazu u kojoj se više ne reguliraju samo aplikacije i trgovine sadržajem nego sama infrastruktura umjetne inteligencije, a 2026. godina mogla bi postati prekretnica u načinu na koji globalno tržište definira ravnotežu između inovacije, konkurencije i kontrole nad podacima.

Od 2025 godine tržište memorijskih čipova za mobilne telefone prolazi kroz dosad neviđenu krizu troškova, a najnoviji podaci pokazuju da je cijena kombinacije LPDDR5x i UFS 4.0 memorije u konfiguraciji 12 GB plus 256 GB već premašila cijenu prošlogodišnje flagship konfiguracije od 16 GB plus 1 TB, što znači da će upravo ta memorijska kombinacija postati najskuplja pojedinačna komponenta u premium telefonima tijekom prvog tromjesečja 2026 godine.

Industrijski podaci pokazuju da je udio memorijskih čipova u ukupnom trošku izrade telefona porastao s nekadašnjih 10 do 20 posto na današnjih 20 do 30 posto, dok pojedini vrhunski modeli već prelaze granicu od 35 posto, čime memorija postaje dominantan troškovni element u strukturi uređaja. Prema izvještajima iz opskrbnog lanca, u posljednjih šest mjeseci cijene pojedinih DRAM čipova porasle su i do deset puta, a cijena 16 GB memorijskih modula skočila je s približno 200 juana na gotovo 600 juana, što predstavlja rast veći od 200 posto, dok se na tržištu NAND flash memorije očekuje dodatni val poskupljenja jer Samsung Electronics planira povećanje cijena za više od 100 posto u prvom tromjesečju 2026 godine, a ostali proizvođači najavljuju rast od 50 do 80 posto, uz istodobno produljenje rokova isporuke 1 TB NAND čipova na više od 20 tjedana.

Glavni pokretač ove eksplozije cijena je globalna potražnja za AI infrastrukturom jer podatkovni centri apsorbiraju većinu svjetskih proizvodnih kapaciteta memorije, pri čemu jedan AI server troši oko osam puta više DRAM memorije i tri puta više NAND memorije od klasičnih serverskih sustava, zbog čega su proizvođači poput Samsunga i SK hynixa preusmjerili oko 70 posto svojih kapaciteta na profitabilnije HBM čipove za umjetnu inteligenciju, što je dovelo do naglog smanjenja dostupnosti potrošačke memorije.

Situaciju dodatno pogoršava restrukturiranje proizvodnje jer Samsung postupno ukida starije standarde poput DDR4, dok se novi veliki proizvodni pogoni, uključujući Micronovu planiranu tvornicu u New Yorku, ne očekuju prije 2030 godine, čime se produbljuje neravnoteža između ponude i potražnje i stvara pritisak koji će se vrlo vjerojatno nastaviti prelijevati na cijene pametnih telefona u narednim godinama.

Microsoft je službeno predstavio svoj AI čip druge generacije Maia 200 i time jasno pokazao da više ne želi biti samo kupac NVIDIA hardvera nego i punokrvni proizvođač infrastrukture za umjetnu inteligenciju, a novi čip izrađen je u TSMC 3 nm procesu i pozicioniran kao najmoćnije Microsoftovo rješenje za inferenciju do sada, uz tvrdnju da donosi oko 30 posto bolji omjer performansi i cijene u odnosu na prethodnu generaciju te da u pojedinim metrikama nadmašuje Googleove TPU sustave i Amazonov Trainium.

Maia 200 dizajnirana je prvenstveno za rad s modelima velikih razmjera i u jedan čip pakira više od 140 milijardi tranzistora, pri čemu prema službenim podacima isporučuje više od 10 petaFLOPS-a pri FP4 preciznosti i preko 5 petaFLOPS-a pri FP8 preciznosti, uz potrošnju energije ograničenu na oko 750 W, dok memorijski podsustav uključuje 216 GB HBM3e memorije s propusnošću do 7 TB u sekundi, što omogućuje rad s iznimno velikim modelima bez stalnog oslanjanja na vanjsku memoriju. Microsoft naglašava da čip nije građen samo za današnje potrebe nego i za buduće generacije ultra velikih modela, a prve implementacije bit će usmjerene na interni tim za razvoj napredne umjetne inteligencije, generiranje sintetičkih podataka te pogon Copilot usluga i velikih modela poput GPT 5.2, čime Maia 200 odmah ulazi u najzahtjevnija produkcijska okruženja.

Strateški najvažniji dio priče nije samo sirova snaga nego smanjenje ovisnosti o NVIDIA platformi jer Microsoft prelazi na vlastitu arhitekturu optimiziranu za Azure i odustaje od NVIDIA InfiniBand ekosustava u korist standardnog Ethernet povezivanja, čime gradi dugoročnu tehnološku autonomiju i fleksibilnost u širenju podatkovnih centara.

Razvojni paket za Maia 200 već je dostupan odabranim partnerima u preview fazi, a Microsoft potvrđuje da je sljedeća generacija Maia 300 već u aktivnom dizajnu, što pokazuje da ne govorimo o jednokratnom eksperimentu nego o dugoročnoj strategiji stvaranja vlastite AI silicijske platforme. Analitičari ističu da Microsoft ovim potezom ne pokušava odmah srušiti NVIDIA dominaciju u treniranju modela nego ciljano napada segment inferencije gdje je ključan omjer cijene i performansi, posebno u scenarijima u kojima stotine milijuna korisnika istovremeno koriste Copilot i slične usluge, jer bi oslanjanje isključivo na skupe GPU sustave dugoročno bilo financijski neodrživo.

Korištenje TSMC 3 nm procesa dodatno potvrđuje da Microsoft ulaže ozbiljan kapital u naprednu proizvodnju i da želi igrati u istoj ligi kao najveći proizvođači čipova, a kako AWS, Google i Microsoft nastavljaju jačati vlastite akceleratore, tržište AI inferencije postupno se pretvara u bojno polje na kojem NVIDIA više neće imati apsolutni monopol nego sve jaču konkurenciju izravno iz redova svojih najvećih cloud partnera.

Izvršni direktor Telegrama Pavel Durov izazvao je veliku pažnju javnosti nakon što je izjavio da samo nepromišljena osoba još uvijek vjeruje da je WhatsApp sigurna platforma za komunikaciju, njegova poruka dolazi u trenutku kada se WhatsApp i matična tvrtka Meta suočavaju s ozbiljnim pravnim optužbama vezanima uz način na koji predstavljaju svoju enkripciju korisnicima.

Durov je na društvenoj mreži X javno kritizirao WhatsApp i doveo u pitanje stvarnu razinu privatnosti koju aplikacija nudi, posebno u kontekstu aktualne kolektivne tužbe u Sjedinjenim Državama u kojoj tužitelji tvrde da Meta obmanjuje korisnike promovirajući WhatsApp kao potpuno end to end enkriptiran servis, iako navodno i dalje postoji mogućnost pohrane, analize ili pristupa određenim podacima. Tužbu su pokrenuli korisnici iz više zemalja uključujući Indiju, Brazil, Australiju, Meksiko i Južnu Afriku, a oni tvrde da obećanje kako samo pošiljatelj i primatelj mogu čitati poruke ne opisuje u potpunosti stvarni način rada sustava, u dokumentima se spominju i anonimni zviždači koji navode da Meta i dalje može koristiti određene podatke iz komunikacije u interne svrhe, što je u suprotnosti s javnim izjavama kompanije.

U tom ozračju Durov tvrdi da je Telegram analizirao implementaciju enkripcije na WhatsAppu i pronašao više potencijalnih sigurnosnih slabosti, iako nije objavio tehničke detalje naglasio je da WhatsApp nikada nije bio onoliko siguran koliko Meta tvrdi, te da ga iznenađuje koliko korisnika i dalje ima potpuno povjerenje u platformu.

Meta je brzo odbacila optužbe i nazvala tužbu neutemeljenom, iz kompanije poručuju da WhatsApp gotovo deset godina koristi Signalov enkripcijski protokol te da se ključevi za enkripciju nalaze na uređajima korisnika, a ne na poslužiteljima tvrtke, voditelj WhatsAppa Will Cathcart dodatno je naglasio da Meta nema tehničku mogućnost čitanja privatnih poruka. Unatoč tim objašnjenjima sumnje u javnosti ne jenjavaju jer su rasprave o privatnosti i zloupotrebi podataka postale česta tema kada je riječ o velikim tehnološkim kompanijama, situaciju je dodatno zapalio Elon Musk koji je također kritizirao WhatsApp i pozvao korisnike da prijeđu na njegovu platformu Xchat, čime se pravni spor pretvorio u javni sukob tehnoloških lidera.

Cijela priča na kraju otvara šire pitanje povjerenja jer korisnici moraju odlučiti kome vjerovati u svijetu gdje platforme tvrde da štite privatnost dok se istovremeno pojavljuju optužbe, tužbe i međusobni napadi, a granica između marketinga i stvarne sigurnosti postaje sve teže vidljiva za prosječnog korisnika.

Nova umjetna inteligencija nazvana Moltbot posljednjih tjedana izaziva pravu euforiju u tehnološkim krugovima jer ne djeluje kao klasičan chatbot nego kao agent koji može stvarno obavljati zadatke na računalu korisnika, upravljati kalendarom, slati e-mailove, voditi bilješke i automatizirati administrativne poslove, zbog čega ga mnogi vide kao prvi korak prema pravom osobnom digitalnom asistentu.

Moltbot je open source projekt koji radi lokalno na osobnom računalu i ne oslanja se isključivo na oblak, a korisnici mu mogu slati naredbe kroz poznate aplikacije poput WhatsAppa, Telegrama, Signala, Discorda ili iMessagea, dok on u pozadini komunicira s velikim AI servisima kao što su OpenAI, Anthropic ili Google i njihove odgovore pretvara u konkretne radnje na računalu. U praksi to znači da korisnik može zatražiti od Moltbota da organizira raspored, odgovori na poruke, ispuni obrasce u pregledniku ili upravlja poslovnom komunikacijom, što za mnoge predstavlja ogromnu uštedu vremena i vrlo realnu viziju automatiziranog uredskog asistenta koji ne samo da savjetuje nego i djeluje.

Međutim upravo ta razina pristupa otvara ozbiljna sigurnosna pitanja jer Moltbot za puni rad traži administratorske ovlasti nad cijelim sustavom, uključujući čitanje i pisanje datoteka te pokretanje skripti, a kada se to poveže s pristupom korisničkim računima i porukama rizik od zloupotrebe postaje značajan. Sigurnosna stručnjakinja Rachel Tobac upozorava da bi napadač koji uspije komunicirati s takvim agentom mogao pokušati preuzeti kontrolu nad računalom kroz takozvani prompt injection napad, tehniku u kojoj se AI manipulira zlonamjernim uputama sakrivenim u porukama, dokumentima ili web stranicama, što je ranjivost koja je dobro poznata ali još nema potpuno pouzdano rješenje.

Dodatnu zabrinutost izazvalo je otkriće sigurnosnog istraživača Jamiesona O’Reillyja koji je pronašao izložene privatne poruke i pristupne podatke povezane s Moltbotom na internetu, što je moglo omogućiti krađu vjerodajnica, iako su programeri nakon prijave objavili zakrpu i priznali da je riječ o moćnom alatu koji zahtijeva izuzetno oprezno korištenje. Popularnost projekta već je privukla i prevarante koji su iskoristili staro ime projekta za lansiranje lažnih kripto tokena, što pokazuje da je Moltbot u vrlo kratkom vremenu prerastao tehnički eksperiment i postao društveni fenomen koji nosi i klasične rizike digitalne ekonomije.

Cijela priča oko Moltbota otvara šire pitanje budućnosti AI agenata jer što su oni sposobniji obavljati stvarne zadatke umjesto korisnika to je veća i cijena u vidu privatnosti i sigurnosti, pa stručnjaci savjetuju da se ovakvi alati koriste samo uz potpuno razumijevanje dozvola koje im se daju i potencijalnih posljedica koje iz toga proizlaze.

Google već godinama govori o pretvaranju Androida u pravi desktop operativni sustav, ali tek sada se pojavljuju konkretni dokazi da se iza kulisa razvija ozbiljan projekt koji bi mogao promijeniti smjer cijelog Googleova ekosustava jer je prvi put otkriveno desktop sučelje kodnog imena Aluminium koje kombinira Android i Chrome OS u jedinstvenu platformu.

Prema otkriću portala 9to5Google, u zaključanom izvještaju o ranjivosti slučajno su procurile snimke zaslona sustava koji se označava kao Android 16 uz internu oznaku ALOS, što se tumači kao skraćenica za Aluminium OS, a dodatnu težinu daje činjenica da je uređaj na kojem je sustav pokrenut identificiran kao HP Elite Dragonfly Chromebook, što jasno sugerira da Google testira Android kao temelj za buduće Chromebook uređaje.

Sučelje na snimkama izgleda kao hibrid dvaju svjetova jer zadržava Androidovu gornju statusnu traku s informacijama o vremenu, mreži i bateriji, dok donji dio ekrana koristi klasičnu desktop traku zadataka nalik Chrome OS-u ili Windowsu koja omogućuje brzo prebacivanje između aplikacija i rad u više prozora istovremeno.

Sustav podržava prozorski multitasking, podijeljeni ekran i puni pristup Google Play trgovini, ali najzanimljiviji detalj je pojava gumba za Chrome ekstenzije u pregledniku, što znači da se ne radi o mobilnoj verziji Chromea nego o pravom desktop pregledniku s podrškom za dodatke, čime Aluminium prvi put pokazuje ambiciju da Android postane ozbiljna zamjena za klasični PC operativni sustav.

Google zasad službeno šuti, ali ako se razvoj nastavi ovim tempom postoji realna mogućnost da se desktop Android pojavi najprije na tabletima visoke klase i eksperimentalnim uređajima kroz Android 16, što bi moglo biti testno tlo za širu tranziciju unutar Chromebook linije.

Godinama se nagađa da Google želi spojiti Android i Chrome OS u jedinstveni sustav, a Aluminium izgleda kao najsnažniji dokaz da se taj plan više ne nalazi samo na razini ideje nego ulazi u fazu stvarne implementacije jer se umjesto emuliranja Android aplikacija na Chrome OS-u sada događa obrnuti proces u kojem Android dobiva nativne desktop mogućnosti.

Takav pristup podsjeća na razvoj iPadOS-a koji je iz mobilnog sustava evoluirao u platformu sposobnu za ozbiljan rad, a Google bi istom logikom mogao pretvoriti Android u univerzalni operativni sustav za telefone, tablete i prijenosna računala, što bi Pixel Tablet i buduća Pixel računala pretvorilo u uređaje s jedinstvenom softverskom jezgrom.

Ako se ovaj smjer potvrdi, Chrome OS bi postupno mogao izgubiti svoju samostalnu ulogu i postati prijelazna faza prema potpunom Android desktopu, čime bi Google napokon ujedinio svoje operativne sustave u jednu platformu koja pokriva sve kategorije uređaja i briše granicu između mobilnog i računalnog iskustva.

Globalno tržište pametnih telefona u 2025. godini dosegnulo je novu prekretnicu. Prema podacima Counterpoint Researcha, prosječna prodajna cijena pametnog telefona prvi je put na globalnoj razini premašila 400 američkih dolara, dok su ukupni prihodi tržišta narasli na rekordnih 135 milijardi USD — unatoč tek umjerenom rastu prodaje po broju uređaja.

Iako je broj prodanih pametnih telefona porastao za oko 4 % u odnosu na prethodnu godinu, ukupni prihodi snažno su porasli. Prosječna prodajna cijena povećala se za 3 % u odnosu na 2024., što potvrđuje jasan trend: potrošači sve češće biraju skuplje, premium modele. Dodatni pritisak na cijene dolazi i od rasta troškova ključnih komponenti poput DRAM-a i NAND memorije.

Apple dominira prihodima, Samsung prodaje najviše uređaja

Apple je i u 2025. zadržao apsolutnu dominaciju po prihodima. Samo u četvrtom tromjesečju godine tvrtka je ostvarila 57 % globalnog tržišnog udjela po prihodima. Zahvaljujući snažnoj potražnji za modelima iPhone 16 i iPhone 17, osobito u Kini i SAD-u, Appleovi prihodi porasli su za 11 %, dosegnuvši 76 milijardi USD. Posebno se istaknula Pro Max verzija, koja je pokazala iznimno snažnu prodaju unatoč visokoj cijeni.

Samsung je, s druge strane, ostvario najveći rast broja prodanih uređaja, s povećanjem od čak 17 %. Međutim, njegova prosječna prodajna cijena pala je za 20 %, ponajviše zbog agresivne prodaje povoljne Galaxy A serije tijekom blagdanske sezone. Unatoč tome, ukupni prihodi Samsunga porasli su za 12 %, potaknuti interesom za Galaxy S25 i preklopni Galaxy Z Fold7.

Prema Counterpointu, Samsung Galaxy A16 5G bio je najprodavaniji Android pametni telefon na svijetu u 2025. godini. To potvrđuje da segment povoljnijih uređaja i dalje igra ključnu ulogu u volumenu prodaje, iako ne donosi najveći dio prihoda.

Xiaomi pod pritiskom, OPPO profitira od premium strategije

Za Xiaomi 2025. godina bila je znatno izazovnija. Tvrtka je zabilježila pad i prihoda i broja prodanih uređaja od oko 10 %. Prema Counterpointu, Xiaomi je posebno pogođen rastom cijena memorijskih komponenti, što je snažno smanjilo profitne marže u nižem cjenovnom segmentu. Nasuprot tome, OPPO je imao vrlo uspješnu godinu, osobito u premium segmentu. Zahvaljujući seriji Reno 14 i novim modelima iz linije Find, prihodi tvrtke porasli su za 23 %, potvrđujući da strategija fokusiranja na skuplje uređaje donosi konkretne rezultate.

Što donosi 2026.? Još više cijene i jača AI utrka

Counterpoint Research upozorava da rast cijena pametnih telefona još nije dosegnuo vrhunac. U 2026. godini očekuje se dodatni pritisak zbog  sve intenzivnije integracije AI značajki. trajno visokih troškova RAM-a i interne memorije, jače diferencijacije između premium i budget segmenta.

Stručnjaci ističu da će proizvođači koji ne uspiju pratiti rast troškova i promjene u potražnji imati sve veće poteškoće. Tržište će se i dalje snažno polarizirati: premium modeli činit će većinu prihoda, iako neće dominirati po broju prodanih uređaja.

Samsung već gotovo dva desetljeća drži titulu najvećeg svjetskog proizvođača televizora. Ipak, kineski TCL danas je bliže nego ikad prije, do te mjere da se potencijalni prijenos vodstva iz Južne Koreje u Kinu više ne čini nezamislivim, već gotovo neizbježnim.

Nekada dominantni japanski brendovi — Pioneer, Panasonic, Sharp, Sony i Toshiba — odavno su ispali iz globalne top pet. Nakon njih uslijedilo je dugo razdoblje korejske dominacije, predvođene Samsungom i LG-jem. No, prema najnovijim podacima istraživačke kuće Counterpoint, čini se da se i ta era polako bliži kraju.

TCL diše za vratom Samsungu

U posljednjih nekoliko godina kineska TV industrija, predvođena TCL-om i Hisenseom, bilježi snažan rast. Do studenog 2025. TCL je smanjio zaostatak za Samsungom na samo jedan postotni bod tržišnog udjela.

„Samsung ostaje vodeći globalni TV brend u studenom 2025., unatoč padu isporuka od 3 % na godišnjoj razini, što je rezultiralo blagim padom tržišnog udjela — s 18 % u studenom 2024. na 17 %“, navodi Counterpoint te dodaje: TCL nastavlja širiti svoju prisutnost na globalnom tržištu televizora, smanjujući razliku u odnosu na tržišnog lidera Samsung. Unatoč dugotrajnoj stagnaciji kineskog tržišta, globalne isporuke TCL televizora porasle su za 20 % na godišnjoj razini, što jasno pokazuje rastuću konkurentnost kompanije.“

Važno je naglasiti da se ovi podaci temelje na broju prodanih jedinica. Samsung i dalje ostvaruje znatno veće prihode, ponajprije zahvaljujući snažnoj prodaji premium modela.

Preslagivanje snaga na tržištu

Pad Hisensea uglavnom je posljedica njegove snažne orijentacije na kinesko tržište, koje se do 2025. godine značajno smanjilo. S druge strane, LG je uspio osvojiti dodatni tržišni udio u SAD-u. Zanimljiv je i podatak da je, prema Counterpointu, američki maloprodajni lanac Walmart trenutačno peti najveći proizvođač televizora na svijetu, kada se u obzir uzmu brendovi Vizio i Onn TV.

(Globalni tržišni udio televizora u studenom 2025., izvor: Counterpoint)

MiniLED – TCL-ov adut

Jedna od ključnih prednosti TCL-a leži u miniLED tehnologiji, koja znatno unapređuje kvalitetu slike LCD televizora. Upravo na tom području TCL je posljednjih godina nadmašio i Samsung i Sony, kako tehnološki, tako i po obujmu prodaje. Tvrtka je uspjela učiniti miniLED pozadinska osvjetljenja tanjima, energetski učinkovitijima te značajno povećati broj miniLED zona. Očekuje se da će se ovaj tehnološki napredak nastaviti i tijekom 2026. godine.

Hoće li se preokret dogoditi već 2026.?

Pitanje koje se nameće jest: hoće li 2026. biti godina u kojoj će Samsung izgubiti vodeću poziciju? U Counterpointu smatraju da nas očekuje iznimno tijesna utrka. „U 2026. godini Samsung će i dalje ostati globalni lider na tržištu televizora, no kineski brendovi poput TCL-a, Hisensea i Xiaomija nastavit će brzo širiti svoju prisutnost u različitim segmentima. Posebno snažno rastu isporuke u segmentima s visokim potencijalom, poput MiniLED tehnologije te srednjih i velikih zaslona, što dodatno pojačava konkurentski pritisak“, izjavio je Bob O’Brien, direktor istraživanja u Counterpointu.

Dodatnu težinu TCL-ovoj globalnoj strategiji daje i najava da će od travnja 2027. Sonyjev TV poslovni segment biti prenesen na novo zajedničko poduzeće s TCL-om, u kojem će kineska kompanija imati 51 % vlasničkog udjela. Televizori će se i dalje prodavati pod brendovima Sony i Bravia.