Novosti - Veljača 2006.

Microsoft će poticati svoje “system buildere” da koriste ECC (Error Checking and Correction) memorijske module za računala na kojima će se vrtiti Vista. Korištenje ECC memorije neće biti u hardverskim zahtjevima za Vistu (tj. “Vista ready” neće biti samo ona računala sa ECC-om), i biti će više kao “soft-requirement” (MS-ova topla preporuka ). MS-ov PR za Windowse tvrdi kako su napravili brojne izmjene i poboljšanja u načinu kako Vista dijagnosticira i koristi memoriju i misle kako će ECC memorija dodatno povećati stabilnost operativnog sistema. ECC memorija kao što znamo ima mogućnost testiranja i izmjene podataka koji prolaze kroz nju i u mogućnosti je otkriti i popraviti jedno-bitne pogreške i to je razlog zbog kojeg se danas najviše koristi u serverima i radnim stanicama. Microsoft gura ECC iz razloga jer je današnje tržište preplavljeno različitim memorijskim modulima sumnjive kvalitete (što mi u HRV jako dobro znamo), a upravo takva memorija je veliki uzročnik nestabilnosti različitog softwarea pa tako i samih Windowsa. Problem u korištenju ECC memorije u desktop sistemima je prvenstveno njena cijena koja je i do 80% veća u pojedinim slučajevima od “običnih” memorijskih modula, što će na kraju najviše pogoditi nas krajnje korisnike. Drugi problem je u tome što MS tek sada objavljuje ovaj svoj zahtjev i vrlo vjerojatno će se desiti nestašica ECC memorije na tržištu (s time će i dodatno porasti cijena) jer proizvođači ne stignu u dovoljno kratkom vremenu proizvesti velike količine memorije. No, MS je zabrinut samo za memorijske module lošije kvalitete, tako da ćemo u našim desktopima vjerojatno još dugo bez problema vrtiti kvalitetnije module od proizvođača kao što su Corsair, Crucial ili pak OCZ. ECC memorija će biti rezervirana za poslovne korisnike kojima će prvenstveno biti važna stabilnost sistema. U svakom slučaju pozdravljamo ovu Microsoftovu inicijativu jer ćemo se valjda konačno riješiti “smeća” sa tržišta koje nam je prouzrokovalo puno glavobolja.

Prema izvorima postojati će 3 verzije novih čipseta. Ploče sa Low-end MCP55 Ultra čipsetom (čudno ime za low end), će imati 1 PCIe slot, 6 SATA priključaka, 2x Gigabitni Lan sa Active Armorom i UAA zvučni sustav.
Mid-end verzija (MCP55P SLI) će za razliku od low-enda imati podršku za SLI i to 2 8xPCIe, dok će
high-end (MCP55PXE + C51XE) imati 2 16xPCIe slota i 6x SATA priključaka sa RAID5 mogućnostima, dok će ostalo biti kao i na prve dvije ploče. Navodno će high-end čipset biti jako „overclockabilan“. Čitajući forume, neki ljudi se žale na „samo“ 6 SATA priključaka, dok neke muči Active Armor koji „ne voli“ neke routere, nadamo se da će Nvidia popraviti greške i udovoljiti kupcima na njihovim ne malim zahtjevima. Samo mala opaska – zamislite 6 diskova od 500GB u RAID5 polju…..

News by: Velimir Komerički

IBM je na ISSCC-u (International Solid-State Circuits Conference) dao maleni uvid u tehnologiju svoje sljedeće generacije procesora. Po prvi puta će upotrijebiti SOI (Silicon-On-Insulator) tehnologiju koju AMD koristi još od 2004. godine, procesori će biti napravljeni u 65nm tehnologiji i trebali bi raditi na brzinama do 5GHz. Novost je i da će se koristiti cjevovodna cache memorija, koja omogućuje dva simultana čitanja ili jedno zapisivanje iz cachea po taktu. IBM je već prije objavio kako će POWER6 procesori koristiti 8-smjerni asocijativni L1 podatkovni cache (64kb) i kako će biti moguće poslati četiri instrukcije paralelno kroz cjevovode CPU-a. IBM ovaj procesor razvija još od 2002. godine u sklopu “eCLipz” serije procesora, a sa ciljem povezivanja svih svojih RISC arhitektura na jednom čipu. U serverima POWER6 procesore možemo očekivati za 12 do 18 mjeseci.

Za drugu četvrtinu tekuće godine ATi i Intel najavljuju predstavljanje dvaju novih matičnih ploča. Kodna imena su im Grant County 2 (D102GGC23) i Gem Valley(D103GGV). Glavna razlika između ploča je u memorijskom kontroleru, GC2 će imati DDR2 podršku, a GV-u će još biti dodana dual channel podrška. Obje će imati integriranu ATi-evu grafiku, podršku za PCIe, dva PCI slota, socket 775, a kao najveća novost je podrška za HDMI (High-Definition Multi-media Interface). HDMI je industrijski standardizirano sučelje za digitalnu nekompresiranu audio/video komunikaciju.

News By: Velimir Komerički

Novi Intelov desktop procesor kodnog imena Conroe će raditi na brzinama do 2.66GHz. Conroe, koji je nasljednik Preslera, bi na tržište trebao izaći u drugoj polovici godine. Sa Preslerom nema nikakvih poveznica već je napravljen na bazi nove Intelove mobilne tehnologije, točnije procesora kodnog imena Merom koji bi trebao izaći pretkraj godine. Na temeljima Meroma napravljen će biti i idući Intelov serverski procesor kodnog imena Woodcrest.

Conroe će biti prvi predstavljen tržištu a nositi će brojčane oznake E4200 i E6000. Tako će E4200 raditi na 1.6GHz, imati će 800MHz FSB i 2MB L2 cache memorije. E6300 će raditi na 2.06GHz, imati će 1066MHz FSB i 2MB L2 cachea. E6400 model će raditi na 2.13GHz, E6600 na 2.40GHz i E6700 na 2.66GHz, ostale karakteristike su im jednake kao i za cijelu E6000 liniju osim što će najbrža dva imati 4MB L2 cache memorije. Kao šećer na kraju će doći Conroe u XE (Extreme Edition) varijanti, no njegove specifikacije su još nepoznate. Biti će zadržano LGA775 pakiranje, a pojaviti će se nove dvije Bridge Creek (975X (DDR2-667, FSB 1066), Q965 (DDR2-800, FSB 1066), G965 (DDR2-800, FSB 1066, Clear Video Technology) i Averill (946, 975X, Q963 ili Q965) platforme.

Intel se sa novim procesorom koncentrirao na performanse po wattu, za razliku od dosadašnje filozofije povećanja brzine, i upravo je Conroe prvi predstavnik novog smjera. Intelov konkurent AMD je već spreman za prelazak na novu Socket(A)M2 platformu i ova godina bi trebala biti najuzbudljivija u industriji od utrke za granicom od 1GHz iz 2000. godine. Kako svi znamo ona je završila u AMD-ovu korist, a kako će završti ova trebamo tek vidjeti.

Ova poruka dolazi od The Electronic Frontier Foundation (EFF) udruge koja se bori za slobode u digitalnom svijetu. Najnovija inačica Googleovog desktop search enginea navodno kopira sve vaše privatne dokumente u tekstualnom obliku na svoje servere i time ih čini dostupnima ne samo vama nego svima na internetu. U prvom redu su dostupne vladama koje od Googlea mogu zatražiti te dokumente. Dakle ukoliko ćete koristiti Google Desktop i još ga k tome nećete pravilno konfigurirati sva vaša privatnost, ljubavna pisma, poslovni, medicinski, financijski i ini dokumenti bi mogli biti izloženi svima.