Zgrabite prijenosna računala po fantastičnim cijenama

Iskoristite priliku jer je ostalo samo nekoliko dana do kraja nevjerojatne promocije ASUS Black Friday.

Trebate li prijenosno računalo za kućnu ili poslovnu upotrebu, školu ili videoigre, sigurno ćete pronaći nešto zanimljivo u ponudi ASUS Black Friday. Osim sniženih cijena, kupce modela ASUS Vivobook S, Zenbook, ProArt i ROG očekuje još jedna lijepa pogodnost, a to je produljeno jamstvo. Dodatnu (treću) godinu jamstva možete dobiti registrirate li prijenosno računalo iz spomenute serije na web stranici ASUS do kraja ove godine. Više informacija o toj promociji možete pronaći OVDJE.

ASUS Vivobook 16 (X1607) – ulazak u svijet Copilot+ PC

Tražite li svestrano i pristupačno prijenosno računalo s naprednim značajkama koje ne košta puno? Računalo ASUS Vivobook 16 (X1607) izvrstan je izbor za kućne korisnike i studente. Zahvaljujući velikom zaslonu dijagonale od 16 inča, prikladno je za posao, ali i za uživanje u multimedijskom sadržaju. Jedan je od najpovoljnijih uređaja Copilot+ PC pa su korisnicima dostupne sve napredne AI funkcije sustava Windows. Pokreće ga procesor Qualcomm Snapdragon X koji jamči dobre performanse i dugo trajanje baterije. Također ima certifikat MIL-STD-810H za izdržljivost koji jamči kvalitetnu izradu i izdržljivost.

ASUS Zenbook A14 (UX3407) – nevjerojatno lagan

Smetaju li vam velika i teška prijenosna računala? Želite li nešto što ćete teško osjetiti u torbi ili naprtnjači kada putujete? Teži 980 grama, a baterija nudi nevjerojatnu autonomiju pa računalo ASUS Zenbook A14 (UX3407) predstavlja ispunjenje sna svakoga tko puno vremena provodi izvan doma i ureda. Pravo je zadovoljstvo raditi na ekranu ASUS Lumina OLED dijagonale 14 inča i živih boja, a srce sustava je procesor Qualcomm Snapdragon X Elite. Kućište je izrađeno od ceraluminija, posebnog materijala koji je tvrđi i otporniji na habanje od klasičnih metalnih kućišta, a otisci prstiju su također manje vidljivi.

ASUS TUF Gaming A16 (2025) FA608 – za trenutke opuštanja i zabave

Volite li videoigre, ali imate ograničen budžet? Prava stvar za vas je računalo ASUS TUF Gaming A16 (2025) FA608. Dizajnirano je kako bi pružilo najbolji mogući omjer performansi i uloženog novca. Dostupno je u nekoliko konfiguracija, a najsnažnije ima procesor AMD Ryzen 9 i grafičku karticu NVIDIA RTX 5070. Zaslon je dijagonale 16 inča, ima dva memorijska utora i dva utora za disk SSD. Ovo prijenosno računalo također ima certifikat MIL-STD-810H, što znači kako je prošlo rigorozno testiranje pa je kvaliteta na visokoj razini.

ROG Strix G16 (2025) G615 – san svakog igrača

Imate li srce pravog igrača, tvrtka ASUS pripremila je za vas računalo ROG Strix G16 (2025) G615. Hlađenje tekućim metalom omogućuje procesoru Intel Core Ultra 9 da u svakom trenutku pruži maksimalne performanse, a uparen s grafičkom karticom NVIDIA RTX 5080 omogućuje vam igranje omiljenih igara u punom sjaju. Posebno je zanimljiv novi mehanizam koji omogućuje jednostavno i brzo otvaranje kućišta bez upotrebe alata. Zahvaljujući tome, možete lako nadograditi memoriju ili disk SSD ukaže li se potreba za to. Ovaj model ima zaslon dijagonale 16 inča, ali nije li vam to dovoljno, dostupan je i model G18, čiji zaslon ima dijagonalu od čak 18 inča. Učlanite li se u ROG Elite Club pa ćete kupnjom ovog prijenosnog računala dobit mnoštvo bodova koje možete zamijeniti za zanimljive i vrijedne nagrade. Treba napomenuti kako se možete učlaniti i bez kupnje prijenosnog računala. Potrebna vam je samo dobra volja i malo vremena. Više detalja o ROG Elite Clubu možete pronaći OVDJE.

Gdje se mogu pronaći ova prijenosna računala?

Više detalja o svim spomenutim prijenosnim računalima, kao i informacije o tome gdje ih kupiti, možete vidjeti pritisnete li OVDJE.

(sponzorirani sadržaj)

Nvidia je ponovno nadmašila sva očekivanja investitora te potvrdila svoju poziciju apsolutnog lidera u području umjetne inteligencije i podatkovnih centara. Najnoviji financijski rezultati za prošli fiskalni kvartal pokazali su da tvrtka prolazi kroz najveću transformaciju u svojoj povijesti – od proizvođača gaming grafičkih kartica do globalnog temelja AI infrastrukture.

U kvartalu je ostvaren rekordan prihod od 57 milijardi dolara, što je nevjerojatnih 62% više nego godinu ranije, i 22% više nego u prethodnom tromjesečju. Riječ je o rastu od otprilike 10 milijardi dolara u samo tri mjeseca, što nijedna druga tehnološka tvrtka ne ostvaruje u tom ritmu. Financijska direktorica Colette Kress istaknula je da interes komercijalnog i državnog sektora za AI čipove ne jenjava te da Nvidia očekuje čak 500 milijardi dolara prihoda od prodaje Blackwell i Rubin akceleratora u razdoblju od 2024. do kraja 2026. godine. Prema njezinim riječima, potražnja za AI komponentama i dalje „nadmašuje sve interne procjene“.

AI infrastruktura ruši rekorde i mijenja globalnu industriju

Nvidia je pokazala da se njezin glavni posao već odavno ne vrti oko klasičnih GPU-a. Segment podatkovnih centara, koji obuhvaća AI akceleratore, superračunala i mrežnu infrastrukturu, ostvario je 51,2 milijarde dolara prihoda, što je 66% više nego lani – najveći rast u povijesti tvrtke. Posebnu ulogu ima Network Solutions odjel, koji je s rastom od 162% (8,2 milijarde USD) potvrdio da AI sustavi zahtijevaju sve veću specijaliziranu mrežnu opremu. Nvidia je u ovom području postala najveći svjetski igrač, pogotovo zbog svoje InfiniBand mrežne tehnologije koja je danas standard za AI clustere.

Blackwell generacija preuzima primat

Nvidijini novi Blackwell akceleratori, predstavljeni početkom 2024., već dominiraju tržištem. Posebno se ističe GB300, koji prema internim podacima tvrtke sada čini dvije trećine prihoda cijele Blackwell linije. To potvrđuje da tržište iznimno brzo prihvaća nove generacije GPU akceleratora. Važno je i napomenuti da se Nvidia uspješno nosi s geopolitičkim pritiscima, premda je pristup kineskom tržištu znatno ograničen. U proteklom kvartalu ostvareno je 50 milijuna USD prihoda u Kini putem H2O akceleratora, što je skroman doprinos ukupnim brojkama, ali pokazuje da tvrtka ipak održava minimum prisutnosti i u tom zahtjevnom poslovnom okruženju.

Gaming segment – važan, ali više nije ključan

Nekoć srž Nvidijina identiteta, gaming segment sada predstavlja tek 7,5% ukupnih prihoda. Ukupno je ostvareno 4,3 milijarde USD, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 30%, ali uz blagi pad od 1% u odnosu na prethodni kvartal. Ovaj pad povezan je s normalizacijom zaliha prije blagdanske sezone, ali i širim trendom – fokus tržišta i Nvidije sve se više premješta na umjetnu inteligenciju. Usprkos tome, gaming linija i dalje je profitabilna. Blackwell tehnologija posredno potiče interes gamera, pogotovo kroz unaprijeđene RTX značajke. No, u odnosu na AI tržište, gaming je brojčano i financijski postao sporedan.

Ostali segmenti pokazuju stabilan rast

Prihodi iznose 760 mil. USD, što je godišnji rast +56 %, dok Blackwell GPU-i i DGX Spark poslužitelji donose snažan rast u segmentima 3D renderiranja, dizajna i filmske industrije.

Automobilski segment

U ovom segmentu prihodi iznose 592 mil. USD i bilježe rast 32% na godišnjoj razini. Također prisutan je lagani rast od 1% kvartalno. U biti Nvidijina platforma Drive stječe sve veću važnost u autonomnoj vožnji, infotainmentu i digitalnim kokpitima.

Nvidia očekuje eksploziju ulaganja u AI infrastrukturu

Uprava tvrtke procjenjuje da će se sljedećih godina globalno ulagati 3 do 4 bilijuna dolara godišnje u gradnju AI podatkovnih centara, mreža i računalnih sustava. Takve cifre potvrđuju da je umjetna inteligencija postala ključna industrijska vertikala, usporediva s elektrifikacijom ili internetom.

Rubin arhitektura – sljedeći veliki skok

Nvidijin CFO potvrdio je da će Rubin akceleratori stići u drugoj polovici 2026. Nova Vera Rubin platforma, koja koristi sedam međusobno povezanih čipova, trebala bi donijeti višestruko povećanje performansi u odnosu na Blackwell, čime Nvidia planira zadržati vodeću poziciju unatoč agresivnoj konkurenciji.

Prognoza za idući kvartal

Nvidia očekuje prihode oko 65 mlrd. USD ( kvartalni rast 14%), bruto maržu oko 74,8% (blagi porast u odnosu na 73,4%) i stabilnu potražnju za Blackwell generacijom. Tvrtka ističe da, unatoč planiranom povećanju troškova sljedeće godine, želi održati maržu u rasponu 74–76%, što je neuobičajeno visoko za tehnološku industriju.

Zaključak – Nvidia se definitivno transformirala

Nvidia više nije samo proizvođač grafičkih kartica. Danas je ključni dobavljač infrastrukture za globalnu AI revoluciju. Gaming, koji je desetljećima bio temelj tvrtke, sada čini samo mali dio prihoda. AI i podatkovni centri postali su jezgra Nvidijina poslovanja – i motor koji će, prema svim pokazateljima, i u sljedećim godinama gurati tvrtku prema još većim rekordima.

AGON by AOC predstavlja dva različita AOC GAMING monitora prilagođena različitim gaming stilovima. Model AOC GAMING U27G4XM od 27 inča (68,6 cm) kombinira naprednu MiniLED tehnologiju s 1152 zone lokalnog zatamnjenja i DisplayHDR 1000 certifikatom, po pristupačnoj cijeni, uz Dual Frame Mode koji omogućuje prilagodljivost između UHD prikaza i natjecateljskog FHD gaminga.

Istovremeno AOC GAMING 25G4KUR donosi overclock refresh rate od 420 Hz (400 Hz native) u kompaktnom 24,5 inčnom (62,2 cm) format, pružajući esports gamerima potrebnu brzinu i preciznost za natjecateljski i profesionalni gaming po prihvatljivoj cijeni.

 AOC GAMING U27G4XM bit će dostupan od siječnja 2026. po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 449.00 €, a AOC GAMING 25G4KUR bit će dostupan krajem studenoga 2025. po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 259.00 €.

Za početak, vrijedi jednostavno objasniti što su Google Mobile Services (GMS) i zašto njihovo izostajanje na pametnom telefonu može biti neugodno, pa čak i ograničavajuće. Objasnimo to bez teških tehničkih pojmova, u jeziku svakodnevnog korisnika.

Android – otvoren, ali u praksi povezan s Googleom

Android je operativni sustav otvorenog koda. U teoriji, svatko ga može uzeti, doraditi i koristiti po svome. Ali u praksi, gotovo svi proizvođači preuzimaju Googleovu službenu verziju Androida, jer ona dolazi „gotova za uporabu“ – s funkcijama koje korisnici očekuju i s cijelim paketom dodatnih usluga i aplikacija. Te se usluge nazivaju Google Mobile Services (GMS).

GMS je puno više od Google aplikacija

Mnogi misle da je GMS samo skup Google aplikacija poput Gmaila, YouTubea ili Chromea. No to je zapravo samo površinski sloj. Daleko važniji dio GMS-a su API-ji – funkcionalni moduli duboko integrirani u sustav, koji omogućuju da pametni telefon radi predvidljivo i sinkronizirano, baš onako kako smo navikli na Androidu. Zahvaljujući tim API-jima aplikacije trećih strana mogu koristiti Googleove servise (lokaciju, obavijesti, karte, sinkronizaciju), sustav ostaje stabilan i usklađen te funkcioniraju servisi koje inače uzimamo zdravo za gotovo. Ukratko: GMS je nevidljiva infrastruktura koja drži Android ekosustav na okupu.

Što nedostaje na uređaju bez GMS-a?

Kad pametni telefon nema Google Mobile Services, ne nedostaje samo Play Store. Nestaje cijeli ekosustav.

To znači:

• Nemoguće je instalirati Googleove aplikacije
• Ne rade brojne aplikacije trećih strana koje ovise o Googleovim API-jima
• Za neke aplikacije trebaju se ručno instalirati „zaobilazna rješenja“ (često komplicirana i nesigurna)
• Nema redovitih Google sigurnosnih ažuriranja, što dugoročno može utjecati na stabilnost i sigurnost
• Play Store jest manje presudan nego prije (jer mnoge „zabranjene“ aplikacije ionako instaliramo ručno), ali i dalje je to najudobniji i najpouzdaniji način dobivanja aplikacija

GMS uključuje i skrivene sustavne funkcije

Neke GMS usluge ne vidimo u obliku aplikacija, ali ih stalno koristimo:

• Digital Wellbeing – praćenje vremena korištenja i postavljanje ograničenja
• Find My Device – globalni mehanizam za pronalaženje izgubljenog telefona, sigurnosne provjere aplikacija, pozadinske sinkronizacije i backupi

Sve to nestaje kad nema GMS-a. Ali  većina proizvođača Android uređaja ima licencu za GMS, osim u posebnim slučajevima kao što su kineska tržišta (gdje Googleovi servisi ionako ne rade bez VPN-a) ili kompanije pod sankcijama.

Kraj službene podrške za Windows 10 očito je potaknuo lavinu znatiželje među korisnicima. Dok Microsoft i dalje gura Windows 11 (ponekad i malo previše agresivno), sve više ljudi gleda preko ograde — prema Linuxu. A najveći dobitnik u posljednjih nekoliko tjedana je Zorin OS 18.

Njegovi developeri kažu da je distro u samo pet tjedana preuzet preko milijun puta, pri čemu je čak 78% preuzimanja stiglo od Windows korisnika. Iako to još nije nikakva Linux revolucija, brojke jasno pokazuju frustraciju ljudi čija se starija računala jednostavno ne uklapaju u Microsoftove često nejasne hardverske zahtjeve za Windows 11.

Linux, ali da izgleda kao Windows (i malo kao macOS)

Zorin OS već godinama gradi svoj identitet kao “Linux za Windows korisnike koji ne žele dramu”. Verzija 18 ide još dalje u tom smjeru — vizualno podsjeća na Windows 11 uz mrvicu macOS vibea. Redizajnirane kontrole prozora, glađe animacije i čak “snap” funkcija za poravnanje prozora (koja, ironično, nije standard kod svih Linux desktopa).

Fokus: da se Windows korisnici osjećaju kao doma

Osim izgleda, tu su i praktične pogodnosti:

• PWA Installer – Office 365, Teams, Google Docs ili Photoshop Web mogu se koristiti kao “prave” aplikacije, bez stalnog otvaranja preglednika
• OneDrive integracija – da prijelaz bude što bezbolniji
• Bolja kompatibilnost Windows programa – zahvaljujući unaprijedom Wineu i dodatnim optimizacijama
• PipeWire podiže kvalitetu zvuka preko Bluetootha
• RDP podrška, brže pretraživanje datoteka
• Podrška za Zorin OS 18 traje do 2029.

Zašto se ljudi uopće okreću Linuxu?

Osim prestanka podrške za Windows 10, mnoge živciraju:

• zbunjujući hardverski zahtjevi za Windows 11
• sve veći broj pozadinskih Microsoftovih servisa
• AI značajke koje dolaze bez objašnjenja i ponekad bez kontrole
• općenita percepcija da se Windows 11 kreće u smjeru koji se ne sviđa dijelu korisnika.

Činjenica da je više od 750.000 ljudi isprobalo Zorin OS 18 dok je još u beta fazi govori dovoljno. Ne znači da Linux preuzima PC tržište — još daleko od toga — ali definitivno se mijenja raspoloženje. Uz rast SteamOS-a i sve više nezadovoljstva Microsoftovim odlukama, Linuxovi distrovi polako probijaju zid koji postoji još od doba Windowsa 95. Ako Microsoft računa da će većina samo “progutati” prijelaz na Windows 11, Zorin OS pokazuje da postoji i druga opcija: sve više korisnika odlučuje isprobati nešto novo. I mnogi se očito ne vraćaju.

Prema javno dostupnim podacima Američkog ureda za patente i žigove (USPTO), LG Electronics je u lipnju ove godine prenio čak 298 američkih patenata za video kodeke na finsku Nokiju. Službena registracija prijenosa upisana je u rujnu. Doznajemo da se radi o patentima vezanima uz tehnologiju video kodiranja – ključnu za kompresiju i rekonstrukciju video sadržaja u pametnim telefonima, televizorima i drugim uređajima. Ovaj potez predstavlja još jednu od mjera kojima LG nastavlja ostvarivati prihode od licenciranja, nakon povlačenja iz mobilnog biznisa 2021.

LG i Nokia

Nokija danas najveći dio prihoda ostvaruje kroz komunikacijsku opremu – prošle godine oko 15,1 milijardu eura od ukupno 19,2 milijarde. Licenciranje patenata donijelo je dodatnih oko 1,9 milijardi eura, čime je postalo treći najveći izvor prihoda. Uz nove LG-jeve patente, očekuje se da će Nokia dodatno proširiti svoj portfelj i mogućnosti licenciranja.
U posljednjih nekoliko godina LG je više puta prenosio američke standardne patente kineskim proizvođačima pametnih telefona. Od studenog 2023. do travnja 2024. OPPO je dobio 55 patenata, TCL King 14 u siječnju 2024., vivo 47 u listopadu 2024., a Xiaomi 59 početkom ove godine. Prema pisanju stranih medija, kineske tehnološke kompanije time jačaju vlastite patentne zalihe, smanjuju rizik od sporova te postavljaju temelje za buduće sudjelovanje u patentnim fondovima i stabilne dugoročne prihode od licenci.

Ostali prijenosi patenata

LG je 2022. prenio i 4 američka standardna patenta na Taissa Research te čak 912 američkih solarnih patenata na kineski Jinko Solar. Ipak, u usporedbi s otprilike 24.000 globalnih standardnih patenata koje je LG posjedovao u trenutku izlaska iz mobilne industrije, broj prenesenih i dalje je relativno malen. Stručnjaci ističu da korejske kompanije ne mogu jednostavno prenositi velike količine standardnih patenata u inozemstvo – za to je potrebno posebno odobrenje Ministarstva trgovine, industrije i energetike.
Unatoč ograničenjima, LG aktivno širi svoje poslovanje s licenciranjem. Još 2022. u poslovne je ciljeve službeno dodao „licenciranje patenata i drugog intelektualnog vlasništva“, te je već u prvom tromjesečju te godine potpisao ugovore o licenci s Appleom i drugim tvrtkama, ostvarivši pritom 890 milijardi wona prihoda. Uloga LG-jevog Patentnog centra od tada je znatno ojačana – prošle godine njegov direktor Zhao Huizai unaprijeđen je u potpredsjednika, prvi put nakon šest godina, a tvrtka je taj potez obrazložila izvanrednim doprinosom u jačanju temeljnih patenata i stvaranju poslovne vrijednosti putem intelektualnog vlasništva.

Vrijedi spomenuti i da je LG prenio 91 američki patent za robotiku te 14 južnokorejskih patenata na Bear Robotics, koji je ove godine uključen u LG grupu. Time LG dodatno potvrđuje svoj strateški fokus – maksimalno iskorištavanje vrijednosti vlastitog portfelja kroz pametno upravljanje patentima.

Google je pokrenuo eksperimentalnu AI tražilicu unutar projekta Scholar Labs, a cilj joj je pomoći istraživačima da brže i preciznije pronađu odgovore na kompleksna znanstvena pitanja. Za razliku od klasičnog Google Scholara, koji već godinama služi kao standardni alat za pretraživanje akademske literature, nova usluga u samom je središtu promjene — ali i rasprava. Kako ističe The Verge, dio znanstvene zajednice skeptičan je prema načinu na koji novi sustav određuje kvalitetu i relevantnost znanstvenih radova.

Nova metoda rangiranja – manje o popularnosti, više o semantici

Za razliku od tradicionalnog rangiranja, koje se uvelike oslanja na broj citata i faktor utjecaja časopisa, AI tražilica koristi semantičku analizu: odnose među riječima, strukturu teksta, teme i kontekst dokumenata. Drugim riječima, sustav pokušava razumjeti što rad zapravo kaže, a ne samo koliko je citiran. To izaziva ključnu dilemu. Može li znanstvena zajednica vjerovati alatu koji se manje oslanja na dokazane bibliometrijske metode, a više na umjetnu inteligenciju i tekstualne odnose? S obzirom na to da ne postoji univerzalan, općeprihvaćen standard koji jasno razdvaja “dobre” od “slabijih” studija, Googleova promjena za mnoge je znanstvenike korak u nepoznato.

Zašto su broj citata i faktor utjecaja dugo bili temelj rangiranja?

Tradicionalne akademske metrike funkcioniraju relativno jednostavno:

• Broj citata – mjeri koliko se puta rad spominje u drugim studijama. Češće se citiraju radovi koji su utjecajniji, važniji ili kontroverzniji, ali metriku snažno iskrivljuje vrijeme jer novi radovi tek skupljaju citate, dok stariji radovi iz 90-ih mogu imati tisuće citata.
• Faktor utjecaja časopisa (impact factor) – prosječan broj citata članaka objavljenih u tom časopisu predstavlja reputaciju i rigoroznost uredništva.

Primjeri:
Applied Sciences: IF ≈ 2,5
Nature: IF ≈ 48,5

Google Scholar je do sada omogućavao rangiranje prema relevantnosti, ali je kod svakog rezultata jasno prikazivao ukupan broj citata — što je istraživačima davalo dodatni sloj konteksta.

Googleov novi pristup: “najkorisniji radovi”, a ne samo najcitiraniji

Google tvrdi da je glavni cilj AI sustava otkriti radove koje bi istraživači doista trebali vidjeti, a ne samo one koji su stekli veliku popularnost u akademskom svijetu. Novi algoritam uzima u obzir puni tekst članka, kontekst i odnose među pojmovima, autoritet autora, mjesto objave, starost i učestalost citiranja (ali ne kao izolirani kriterij). Drugim riječima, Google ne odbacuje citate — samo ih stavlja u širi, semantički okvir. Tvrtka objašnjava da prevelika oslonjenost na citate može biti problematična, osobito u područjima poput interdisciplinarnih istraživanja, novih znanstvenih polja, radova iz manje poznatih časopisa i radova objavljenih u zadnjih nekoliko mjeseci.
Takvi su radovi često vrlo vrijedni, ali ih stari sustavi rangiranja mogu zanemariti.

Je li ovo doista bolje? Znanstvena zajednica podijeljena

Kritičari upozoravaju da nije jasno kako AI procjenjuje kvalitetu studije. Semantička analiza može favorizirati stil pisanja umjesto metodološke čvrstoće, algoritmi mogu pojačati postojeće pristranosti i “slijepe točke” AI modela dok nedostatak transparentnog rangiranja otežava provjeru kvalitete izvora. Drugim riječima, ako se uklone jasni pokazatelji poput broja citata ili faktora utjecaja, istraživači se više moraju osloniti na Googleov “black box”.

Google: “Ovo je tek početak, želimo povratne informacije”

Google naglašava da se radi o novom smjeru u razvoju znanstvenog pretraživanja i da će aktivno uključivati istraživače u daljnju izgradnju sustava. Također, korisnici i dalje mogu posebno tražiti nedavne radove, što omogućuje fokus na aktualnu literaturu. Tvrtka poručuje da je cilj stvoriti model koji oponaša način na koji znanstvenici intuitivno čitaju radove — gledajući širu sliku, a ne samo jednu brojku.

Zaključak: važna inovacija, ali s otvorenim pitanjima

AI-bazirana verzija Google Scholara ima potencijal otključati potpuno novi način pretraživanja znanstvene literature, ali u isto vrijeme otvara i niz osjetljivih pitanja o transparentnosti, objektivnosti i vjerodostojnosti rezultata. Ako Google uspije iskoristiti povratne informacije istraživača i poboljšati transparentnost algoritma, ovo bi mogao biti najveći napredak u akademskom pretraživanju u posljednjih 20 godina.
Ako ne uspije — postoji rizik da će ključni radovi biti zakopani ispod algoritamskih pretpostavki koje korisnici ne mogu vidjeti.

Djeca danas odrastaju okružena ekranima, pametnim uređajima i aplikacijama koje pokreće umjetna inteligencija. Tehnologija im otvara put prema učenju, kreativnosti i povezivanju, ali samo ako ih naučimo koristiti je svjesno. Rano uspostavljanje dobre digitalne higijene pomaže djeci da ostanu uravnotežena, sigurnija i da zadrže kontrolu nad svojim online svijetom. Dječja psihologinja objašnjava kako roditelji mogu njegovati zdrave digitalne navike koje podržavaju mentalno blagostanje i obiteljsku harmoniju.

Ključne točke

• Digitalna higijena znači svijest- Važno je naučiti djecu da tehnologiju koriste namjerno, a ne pasivno, da imaju kontrolu nad onim što gledaju, rade i dijele.
• Granice počinju rano- Prije nego što dijete dobije vlastiti uređaj, potrebno je izgraditi povjerenje i objasniti što znači odgovorno ponašanje na internetu.
• Primjer roditelja je presudan- Djeca najviše uče promatrajući navike odraslih.
• Ravnoteža je cilj – Zdrave rutine uključuju pauze, offline aktivnosti i otvorene razgovore o onome što djeca gledaju online.
• Digitalni detoks nije kazna. Učinkovit je samo kada dijete razumije njegov smisao i osjeća podršku, a ne ograničenje.

Kada djeca trebaju početi koristiti pametne uređaje?

Spremnost snažno ovisi o kognitivnom razvoju. “Oko 11. godine dječje se razmišljanje počinje razvijati iz konkretnog u apstraktno. Prije toga su vrlo podložni vanjskim utjecajima, što može biti rizično u digitalnom okruženju. Kad postanu sposobni razumjeti apstraktne pojmove, bolje mogu shvatiti online svijet.” Prije te zrelosti, djeca bi trebala koristiti uređaje isključivo uz nadzor i u kratkim, svrhovitim razdobljima. Istraživanja pokazuju da se digitalne navike stvaraju već oko druge godine, pa razgovore o sigurnosti, granicama i ponašanju treba započeti puno prije nego što djeca dobiju vlastite uređaje.
“Dijete mora znati što može očekivati kada uđe u online prostor. Treba znati kako ostati sigurno i da se u svakom trenutku može obratiti roditelju ako se osjeća nelagodno ili zbunjeno.”

Budite primjer

Roditelji su prvi i najvažniji uzori. Djeca ne uče samo iz onoga što im kažemo — već iz onoga što vide. Studija Frontiers in Psychology (2023.) pokazala je da svaki dodatni sat koji roditelj provede na osobnom ekranu korelira s nešto slabijim razvojnim ishodima kod djece. Roditelji djeluju kao trendseteri. Oni određuju kako će dijete doživljavati tehnologiju i imaju moć postaviti zdrave navike. Važno je postaviti razumne granice — i pridržavati ih se.  Primjeri koji čine razliku: maknuti mobitel tijekom obroka, objasniti zašto gasite obavijesti te izdvojiti vrijeme za aktivnosti bez ekrana. Kad roditelji koriste tehnologiju svjesno, djeca uče da online prostor može biti dio zdravog života, a ne nešto što ga nadvladava.

Nalazi WHO-a o digitalnim navikama tinejdžera

WHO je 2024. ispitao 280.000 adolescenata iz 44 zemlje. Rezultati pokazuju: problematična upotreba društvenih mreža porasla je s 7% (2018.) na 11% (2022.), pogođene su više djevojčice (13%) nego dječaci (9%), 36% tinejdžera stalno je online s prijateljima. Najintenzivniji korisnici imaju manje sna, kasnije idu spavati i prijavljuju niže blagostanje

Naučite djecu da sloboda dolazi iz ravnoteže

Možemo usporediti digitalne navike s prehranom: “Ne živimo na slatkišima, niti jedemo cijeli dan. Učimo djecu što je zdravo, objašnjavamo, ne kažnjavamo. Previše pravila često vodi do skrivanja i pretjerivanja.”Znanstveni pregled Američke pedijatrijske akademije (2024.) potvrđuje da smanjenje ekrana, a ne potpuna zabrana, najpouzdanije poboljšava dobrobit.

Poruka roditeljima: djeca ne gube ništa kad odlože mobitel — dobivaju vrijeme, fokus i unutarnji mir.

Možete razmisliti i o Digitalnom obiteljskom ugovoru, koji se drži na vidljivom mjestu kako bi ga svi članovi obitelji mogli pratiti.

Razmislite o vremenu

Nije važno samo kada dijete počinje s tehnologijom, već i koliko i kako je koristi. Djeca mlađa od tri godine: kratki, namjerni trenuci (video pozivi, kratki edukativni sadržaji), ukupno do 50 minuta dnevno. Kako djeca rastu, pravila se prilagođavaju njihovoj zrelosti. Prosječan Amerikanac provede preko 5 sati na telefonu, a generacija Z gotovo 6,5 sati dnevno. Bez vodstva, djeca lako razviju automatsko, nesvjesno skrolanje. Zato trebamo voditi  otvoreni razgovori o tehnologiji (  zašto je koriste, što im donosi …= i tako graditi povjerenje i samokontrolu. Također trebamo upozoriti i na korištenje uređaja prije spavanja i odmah nakon buđenja: “Mozgu treba vremena da se smiri navečer i probudi ujutro.”

Ravnoteža između online i offline života

Djeca koja provode puno vremena pred ekranom manje se kreću. Fizicka aktivnost ostaje jedan od najjačih štitova od digitalnog preopterećenja. Nadalje, nakon sat vremena igranja online igre, dijete neće odmah biti spremno za domaću zadaću. Potreban im je ‘neurologški odmak’ — šetnja, trčanje ili igra. Studija iz 2024. (Sage Journals) potvrđuje da djeca koja redovito provode vrijeme vani imaju bolje emocionalno blagostanje, manje problema u ponašanju i jaču mentalnu otpornost. Offline aktivnosti — sport, kreativnost, druženje uživo — pomažu im “resetirati” se i ponovno usredotočiti.

Ako pokušate digitalni detoks, neka bude smislen

Kratka pauza od ekrana može biti korisna, ali samo ako dolazi iz pravih razloga. Tomková naglašava da detoks treba biti opcija tek nakon što je dijete uspostavilo uravnotežene navike. Dokazi Američke pedijatrijske akademije pokazuju da je smanjenje, a ne potpuna apstinencija, u pravilu najbolji pristup. Detoks treba imati jasnu svrhu — izazov, zajedničko promatranje navika, mali eksperiment — kako ga djeca ne bi doživjela kao kaznu.

Zaključak: zdrave navike počinju ravnotežom, svjesnošću i roditeljskim primjerom

Cilj digitalne higijene nije zabrana ekrana, nego stvaranje zdravog odnosa prema tehnologiji. Djeca trebaju naučiti upravljati tehnologijom, a ne da ona upravlja njima. To počinje rano — uz povjerenje, iskrene razgovore i roditelje koji daju primjer. Svjesno korištenje ekrana, uz aktivnosti izvan interneta, pomaže djeci razviti fokus, kreativnost i emocionalnu stabilnost. Nema potrebe za strogim zabranama ili drastičnim detoksima: najbolji rezultati dolaze iz održivih, uravnoteženih rutina.

Zahvaljujući jednostavnom korištenju i iznimnoj kompatibilnosti, gotovo svi moderni mobiteli i prijenosna računala prešli su na Type-C sučelja. Čak je i nekada tvrdoglavi Apple na kraju prihvatio Type-C, a većina današnjih matičnih ploča i kućišta također dolazi s ovim priključkom. No što zapravo omogućuje Type-C sa svojih do 24 pina?

Prije svega, riječ je o pravom „teškašu” kada je riječ o napajanju. Type-C podržava USB Power Delivery (PD) protokol, koji može dinamički prilagođavati napon i struju ovisno o potrebama spojenog uređaja. U praksi to znači izlaznu snagu do 100 W – dovoljno ne samo za brzo punjenje mobitela i tableta, nego i za napajanje prijenosnih računala. U odnosu na tradicionalne punjače, Type-C donosi ogromnu praktičnost: nema više nošenja više različitih adaptera – jedan kabel može napuniti sve. Dodatni plus je i dvosmjerno napajanje: mobitel može puniti drugi mobitel ili, primjerice, slušalice, što u određenim situacijama može biti itekako korisno.

Prema USB 3.1 Gen2 standardu, Type-C može postići prijenos podataka do 10 Gbps – više nego dvostruko brže od USB-a 3.0 i preko dvadeset puta brže od USB-a 2.0. U praksi, film visoke rezolucije može se prenijeti u svega nekoliko sekundi. Neka Type-C sučelja, koja podržavaju Thunderbolt 3 (u tekstu navedeno kao „Lighting 3”), dosežu čak 40 Gbps. To korisnicima omogućuje prijenos ogromnih količina podataka u vrlo kratkom vremenu – idealno za uređivanje 4K videa, instaliranje velikih igara i slične zadatke. Naravno, za tako visoke brzine potrebni su i kompatibilni uređaji i kabeli. Velik dio Type-C portova na mobilnim telefonima zapravo radi po USB 2.0 standardu, koji omogućuje maksimalnu brzinu od tek oko 60 MB/s. Zato se za brzi prijenos i dalje najčešće koriste USB stickovi ili prijenosni SSD-ovi.

Osim napajanja i prijenosa podataka, Type-C donosi i snažne mogućnosti proširenja. Uz pomoć Type-C docking stanica, jedno sučelje može se pretvoriti u niz priključaka: HDMI, VGA, USB-A, Ethernet i mnoge druge. Tako se funkcionalnost uređaja značajno proširuje, a da pritom ne raste broj fizičkih portova.

Što se tiče zabave, Type-C u tom području može napraviti pravi mali čarobni trik. Kroz Type-C – bilo putem docking stanice ili adaptera – sadržaj s mobitela ili tableta može se prebaciti na veliki televizor ili monitor. Filmovi, igre i prezentacije prikazuju se u većem formatu, uz mogućnost spajanja dodatne audio opreme radi boljeg zvuka i stvaranja dojma kućnog kina.

Zahvaljujući reverzibilnom dizajnu, prijenosu podataka velikom brzinom, snažnom napajanju, bogatoj mogućnosti proširenja i podršci za prijenos slike i zvuka, Type-C je postao jedno od najvažnijih sučelja moderne elektronike – i standard koji će još dugo ostati s nama.

Pet ključnih tehnologija objašnjenih jednostavnim jezikom. Ne trošite novac uzalud – ovako pametno birate.

Danas, kada kupujete vrhunski TV, sigurno ste zbunjeni pojmovima poput OLED, MiniLED, QD-MiniLED, RGB-MiniLED i MicroLED. Zapravo, nema potrebe za panikom. U nastavku donosimo  jednostavno objašnjenje ovih pet tehnologija kako biste jasno razumjeli razlike i nakon čitanja postali mali „polueksperti“.

1. OLED televizori – prvak u kvaliteti slike

Svaki OLED piksel je mala „žarulja“ koja se može upaliti ili ugasiti potpuno samostalno – bez pozadinskog osvjetljenja. Zamislite bezbroj sićušnih lampica koje svijetle samo tamo gdje je potrebno.

Prednosti

• Vrhunska crna i kontrast: Kada se prikazuje crna, piksel se ugasi i nema nikakvog propuštanja svjetla. Noćne scene i tamni filmovi (npr. Batman) izgledaju besprijekorno.
• Bez zamućenja i tragova: OLED ima i do 10× brži odziv od LCD-a. Idealno za sport, trkaće igre i brze akcijske scene.
• Ultra-tanak dizajn: Nema pozadinskog osvjetljenja, pa je TV izuzetno tanak i može biti zakrivljen ili savitljiv.
• Ugodnije za oči: OLED ne koristi jako plavo svjetlo iz pozadinskog osvjetljenja, pa manje umara oči pri dugom gledanju.

Nedostaci

• Niža maksimalna svjetlina: U pravilu 800–1500 cd/m². Na vrlo jakom dnevnom svjetlu slika može djelovati slabije.
• Mogućnost burn-ina: Dugotrajno prikazivanje statičnih elemenata (logotipi, HUD u igrama) može uzrokovati trajne tragove. Uz moderne zaštite rizik je znatno manji.
• Viša cijena

Za koga je OLED?  Za filmofile, ljubitelje serija, gamere i sve koji žele najljepšu moguću sliku – i spremni su to platiti.

2. MiniLED – najbolji omjer cijene i kvalitete

MiniLED je napredni LCD: pozadinske lampice su 10× manje, gusto postavljene i rade u stotinama zona zatamnjenja – svijetla područja su uključena, tamna isključena.

Prednosti

• Visoka svjetlina: Lako prelazi 1000 cd/m ², a bolji modeli dosežu i 2000 cd/m² . Idealno za HDR filmove poput Avatar 2.
• Povoljniji: puno jeftiniji od OLED-a.
• Dug vijek trajanja: Lampice imaju dobro hlađenje i sporije stare.

Nedostaci

• Halo efekt: Kod titlova ili sitnih svijetlih objekata u tamnoj sceni može se pojaviti svjetlosni oreol. Manje zona = veći halo.
• Manje živopisne boje nego OLED: Zbog filtera boje ponekad izgledaju slabije.

Za koga je MiniLED? Za korisnike s umjerenim budžetom, koji gledaju TV i danju i noću, vole sport, prirodu i općenito jako osvijetljene scene.

3. QD-MiniLED – MiniLED s boljim bojama

Quantum dot (QD) sloj prenosi plavo svjetlo MiniLED-a u precizniju crvenu i zelenu, što daje širi raspon boja.

Prednosti

• Življe boje: Preko 90% DCI-P3 gamuta – idealno za animirane i šarene sadržaje.
• Zadržava visoku svjetlinu MiniLED-a: 2000–3000  cd/m² kod boljih modela.

Nedostaci

• Skuplji od klasičnog MiniLED-a
• Halo i dalje postoji: Manje nego kod običnog MiniLED-a, ali nije u potpunosti uklonjen.

Za koga je QD-MiniLED? Za one koji žele svjetlinu MiniLED-a, ali očekuju bolje i bogatije boje.

4. RGB-MiniLED – kralj boja

Pozadinsko osvjetljenje čine direktno crvene, zelene i plave MiniLED diode – bez filtera i kvantnih točaka.

Prednosti

• Najčišće boje na LCD-u: Do 97% BT.2020 – više nego filmski standard.
• Boja ostaje stabilna i na 3000 cd/m ²: Ne izbjeljuje kao klasični MiniLED.
• Ušteda energije: Do 20% manja potrošnja u odnosu na OLED.

Nedostaci

Vrlo skupa i rijetka tehnologija: Trenutno je nude samo Samsung i Hisense.

Za koga je RGB-MiniLED? Za entuzijaste slike, kolekcionare HDR sadržaja i korisnike s visokim budžetom.

5. MicroLED – budućnost koja još nije za „obične smrtnike“

Svaki piksel je mikroskopski LED čip koji emitira svjetlo – poput „anorganskog OLED-a“, ali još svjetliji i dugotrajniji.

Prednosti

• Teoretski savršena slika: OLED-ov kontrast, preko 5000  cd/m² svjetline, preciznije boje, lakoća izrade 8K panela.
• Izuzetno dug vijek trajanja: Anorganski materijali ne stare – nema burn-ina.

Nedostaci

• Astronomska cijena
  Teško masovno proizvesti: Potrebno je točno prenijeti milijune mikročipova – tehnološki izrazito zahtjevno.

Za koga je MicroLED? Za izuzetno bogate korisnike i entuzijaste koji žele najnapredniju tehnologiju – ostali će pričekati još 5–10 godina.

Tablica odabira – što je za vas?

• OLED: najbolja slika, ali skuplje i slabija svjetlina
• MiniLED: najbolji omjer cijene i kvalitete
• QD-MiniLED: MiniLED + bolje boje
• RGB-MiniLED: najbolje boje, ali vrlo skupo
• MicroLED: budućnost, trenutno preskupo

Tri završna savjeta za kupovinu TV-a

• Broj zona zatamnjenja: Za MiniLED/QD-MiniLED ciljati 1000+ zona – manje halo efekata.
• Vršna svjetlina: Gledanje po danu: 1500+cd/m²
• Gledanje pretežno noću: 1000 cd/m² je dovoljno
• Pazite na „lažni high-end“: Televizori označeni kao MiniLED, ali samo 100 zona i 800 nita, nisu pravi premium modeli.