IBM usporio svjetlost

Znanstvenici iz IBM-a s stvorili sićušan uređaj koji bi mogao dovesti do upotrebe svjetla umjesto struje u spojevima elektroničkih komponenata. U IBM-u tvrde kako bi ova tehnologija mogla donijeti velika povećanja u preformansama računala i ostalih elektroničkih uređaja. Svjetlost su usporili na 1/300 njene orginalne brzine tako što su ju usmjerili u precizno izrađeni fotonski kristalni valovod. Svjetlost se tako može usporavati ili ubrzavati (naravno ne brže od njene orginalne brzine), tako da se valovodu dovodi ili odvodi struja. Ova tehnologija bi mogla dovesti do proizvodnje vrlo malih optičkih komunikacijskih krugova koji su praktični za integraciju u računalne sisteme.

Inquirer je došao do zaključka kako je zapravo Playstation-ov RSX grafički čip, čip kojeg će nVidija koristiti za grafičke kartice u budućnosti, točnije u prvom kvartalu iduće godine. Taj grafički čip će imati kodno ime G71, a u Playstationu će raditi na 550MHz. Takav visoki takt će im omogućiti 90nm proizvodni proces, a već se zna kako će imati 24 pipelinea. To će mu u Playstationu omogućiti da obrati 24 pixela po jednom taktu, no suparnik ATi-ev R500, tj. Xenos koji će raditi u XBoxu 360 će moći obraditi čak 48 pixela u jednom taktu. No vratimo se na G71, nvidija tvrdi kako će čip raditi na ludo visokim taktovima od 650 odnosno 700MHz. Odlično! Sada se očekuje ATi-ev odgovor.

Često se postavlja pitanje "kojim se browserom korisite"
ili "koji vam je najbolji?" Čak smo naišli i na prave svađe na raznim
forumima oko toga. Evo što kaže statistika. Prema One.Stat.com-u situacija
je sljedeća:

1. Microsoft IE – 85.45 %
2. Mozilla Firefox – 11.51 %
3. Apple Safari – 1.75%
4. Netscape – 0.26%
5. Opera – 0.77 %

Isti izvor navodi da se broj korisnika Firefoxa povećava iz
dana u dan i da svaki deseti surfer koristi Firefox. To potvrđuju činjenicom
da se od travnja 2005. do danas broj korisnika Firefoxa popeo za 2.82% dok
je u istom razdoblju broj korisnika Internet Explorera pao za 1.18 %.
Također, Mozilla je popularnija u Kanadi i SAD-u nego u Europi. Svi ovi podaci
su dobiveni anketom koju je One.Stat.com proveo među dva milijuna posjetitelja
raznih web stranica gdje se preko Java Skript koda skidaju podaci o tome kojim
se browserom korisnik koristi.

Gledanje omiljenih serija i nogometnih utakmica sad će biti još jednostavnije i dostupnjie. Naime, Nokia je jučer (3. studenog) na godišnjoj konferenciji za mobilne uređaje (Mobility Conference) u Barceloni najavila izlaženje prvog mobitela s integriranim TV dekoderom, N92. Mobitel bi se trebao pojaviti na tržištu 2006. godine i koristio bi interface Nokiine serije 60 s DVB-H TV tunerom koji će moći primati do 50 tv kanala. Osim toga ova mala “školjkica” ima integrirani Wi-Fi, web browsing i MP3 player. Što se tiče dizajna, ekran na ovom malom čudu je veličine 2.8 incha sa 16 milijuna boja i može se preokrenuti tako da izgleda kao mali DVD player. Također, ne samo da će moći primati tv kanale, moći će ih i snimati na SD karticu. Još jedna od inovacija je i ta što će mobitel omogućavati korisnicima da glasuju u live tv emisijama npr.
Launch je najavljen za Italiju u vrijeme World Cupa a u ostalim europskim zemljama mobitel bi se trebao naći na policama lokalnih IT trgovina tokom godine. Glavni direktor Jorma Ollia predviđa da će se prodati oko 100 milijuna uređaja.

Kao što se i očekivalo, AMD i IBM su ne samo produžili, nego i povećali opseg suradnje na istraživačkom i razvojnom polju. Zajednički će istraživati nove tranzistore, litografiju, međuveze i “die-to-package” veze sve do 2011. godine. Naročito će zajedničkim radom pomoći jedni drugima u razvoju 32nm i 22nm proizvodnih procesa. Ova suradnja je ključna za R&D odjele u razvoju novih mikroprocesora, a sa ovim produženjem je i jedna od najdužih suradnji IBM-a sa svojim saveznicima u proizvodnji poluvodiča. R&D će se obavljati u IBM-ovim centrima Watson Research Center, Albany NanoTech i u proizvodnim pogonima u East Fishkill-u.

Assisted -GPS system će riješiti sve probleme oko snalaženja u prostoru, barem se tako čini. Naime, radi se o tome da se planira da se postojeća GPS mreža integrira s lokalnim odašiljačima mobilne mreže. Ako ova ideja zaživi novi modeli mobitela bi trebali imati brže GPS fiksatore, mogli bi brže primiti podatke o najbližoj ljekarni ili restoranu te bi imali i tzv “panic button” koji bi slao informacije lokalnoj policijskoj postaji ili vatrogascima ako se za to ukaže potreba. Kombinacijom GPS i mobilne mreže riješili bi se problemi koje obje vrste tehnologije imaju. Nedostatak GPS-a je u tome što treba dugo vremena da korisnik fiksira poziciju u GPS mreži i ne postoji način “vraćanja” informacije o poziciji. Podatak o lokaciji s najbližeg odašiljača mobilne mreže se može dobiti izuzetno brzo ali je pouzdan za manji prostor što znači da ako vam treba podatak kako doći na drugi kraj grada nećete ga moći dobiti, dok je kombinacijom GPS-a i lokalnih mobilnih odašiljača to moguće. Ako ova ideja ugleda svjetlo dana u bližoj budućnosti, mobiteli nove generacije će morati imati integrirani GPS-receiver te novi firmware za slanje i primanje GPS i SMS poruka kako bi mogli odrediti točnu poziciju.