Potvrđeno je da će Elden Ring Nightreign uvesti igranje u paru

Elden Ring Nightreign upravo je proslavio nevjerojatnu prekretnicu, dosegnuvši 3,5 milijuna igrača u samo nekoliko dana nakon izlaska. U istoj objavi, razvojni tim je naveo da putovanje još nije gotovo. DLC stiže kasnije ove godine, zajedno s poboljšanjima, unaprijeđenim borbama i novim dodacima koji će se postupno uvoditi već od ovog mjeseca. Osim toga, potvrđen je i način igre “Duo Expeditions”, koji dolazi “u kasnijem terminu”. Elden Ring Nightreign je objavljen s dvije opcije za više igrača: solo i trio. Od izlaska, igrači su tražili dodavanje treće opcije duo načina. Razvojni tim je nedavno objasnio kako je “aspekt dua” bio “zanemaren” i “previđen tijekom razvoja”. Međutim, naveli su i da je to nešto što su razmatrali kao “značajku nakon lansiranja”.

Duo način bit će izvrstan dodatak za igrače kojima je teško igrati Elden Ring Nightreign solo. Također, ponekad se tijekom traženja igrača ne popuni ekipa od tri osobe, ili nemate dovoljno prijatelja. U tim situacijama, duo način pružit će veću pristupačnost i fleksibilnost.

Google je na I/O konferenciji 2025. predstavio Veo 3, napredni AI model za generiranje videa, sposoban istovremeno stvarati vizuale i zvukove – uključujući dijaloge i pozadinsku glazbu – u realnoj sinkronizaciji. Ova tehnologija pokreće novu eru digitalnog sadržaja, ali istovremeno izaziva zabrinutost u kreativnoj zajednici. Za razliku od prethodnih modela, Veo 3 omogućuje korisnicima da jednim upitom dobiju cjelovit videozapis, uključujući sliku, zvuk i naraciju. Gledateljima postaje sve teže razlikovati stvarne videozapise od onih generiranih umjetnom inteligencijom. Recenzije ističu četiri ključne prednosti Veo 3:

• Stvaranje zvuka i slike iz jednog teksta
• Glatko, prirodno kretanje likova
• Video visoke rezolucije, pogodan i za osobnu i profesionalnu upotrebu
• Napredno upravljanje kutovima kamere i pejzažima, uz dosljednost likova

Veo 3 ne funkcionira samostalno, već je integriran s drugim Googleovim alatima:

• Gemini – jezični model koji pomaže pretvaranju teksta u video
• Imagen 4 – alat za generiranje vizualnih referenci
• Flow – platforma za uređivanje i kreiranje priča

Zabrinutost zbog utjecaja na kreativne industrije

Izvršni direktor DeepMinda, Demis Hassabis, izjavio je kako “Veo 3 označava kraj ere tihih videozapisa”. No, mnogi umjetnici i profesionalci izražavaju zabrinutost – tehnologija bi mogla značajno promijeniti industrije filma, televizije i animacije. Prema studiji Ceha animacije iz 2024., umjetna inteligencija mogla bi ugroziti preko 100.000 radnih mjesta u SAD-u do 2026.

Trenutno je Veo 3 dostupan korisnicima paketa Google AI Ultra (249,99 USD mjesečno) i AI Pro korisnicima (besplatno prvi mjesec, zatim 20 USD mjesečno). Dostupan je u 73 zemlje. . Korisnici mogu izraditi 10 testnih videa putem Gemini aplikacije. Svaki videozapis troši oko 150 kredita, dok Ultra korisnici mjesečno dobivaju 12.500 kredita.

Kad fotkamo mobitelom, rijetko tko razmišlja o stvarnoj veličini tih slika – sve dok nas telefon ne upozori da nam ponestaje memorije. Tek tada počinjemo razmišljati koliko prostora zapravo zauzimaju naše fotografije.

Koliko su velike mobilne fotke?

Veličina fotografije ovisi o puno faktora, ali najviše o senzoru kamere i broju megapiksela. Što više megapiksela, to veća rezolucija i, u konačnici, veća slika koju možete ispisati u foto kvaliteti. Veća rezolucija također znači i veću datoteku. No, čak i dvije slike s istom rezolucijom mogu imati različitu veličinu, ovisno o formatu i sadržaju.

Što sve utječe na veličinu datoteke fotografije?

Ako ne fotkate potpuno isti kadar s identičnim postavkama, gotovo je nemoguće da dvije slike budu iste veličine. Sadržaj i postavke igraju veliku ulogu. Ali ajmo redom…

Megapikseli – “MP” znači milijun piksela. Ti pikseli su mali kvadrati koji čine sliku. Na primjer, slika od 12 MP ima oko 4000 x 3000 piksela – što znači da je možete ispisati u veličini oko 13×10” bez gubitka kvalitete. Veličina te .jpeg datoteke bit će otprilike 3 MB.

Senzor- Broj megapiksela nije sve. Veličina senzora određuje koliko svjetlosnih informacija može pokupiti. Veći senzor s većim pikselima hvata više svjetla i detalja, što rezultira većim datotekama.nzor –

Detalji na slici – Fotka snimljena u lošim svjetlosnim uvjetima ili bez puno boja i kontrasta bit će manja – jer ima manje informacija. Ali ako imate svijetlu, šarenu fotografiju s puno detalja, bit će veća jer se mora pohraniti više podataka.

Format datoteke – Većina mobitela koristi .jpeg kao zadani format, no neki podržavaju i RAW (najčešće .DNG). Ako fotkate u RAW formatu, spremite se na znatno veće datoteke.

JPEG vs RAW – JPEG je komprimiran i obrađen format – idealan za svakodnevno fotkanje jer nudi dobru kvalitetu uz malu veličinu datoteke. RAW je “sirov” – nekomprimiran, neobrađen i sadrži sve informacije koje je senzor pokupio. To znači veću fleksibilnost u naknadnoj obradi, ali i puno veće datoteke. Na primjer, JPEG fotka od 12 MP može biti oko 3 MB, dok ista RAW fotka može ići i do 19 MB.

Ako vas zanima kolika bi otprilike mogla biti veličina slike na temelju rezolucije, ekipa s Toolstud.io ima jednostavan megapiksel kalkulator koji to izračuna umjesto vas.

Može li se smanjiti veličina slike bez gubitka kvalitete?

Naravno! Postoje razne aplikacije za to:

• Za Android: Photo & Picture Resizer – brzo i jednostavno smanjuje veličinu bez vidljivog gubitka kvalitete.
• Za iPhone: Desqueeze – radi isto, ali uz to podržava i video, te grupnu promjenu veličine.
• Ako slike uređujete na računalu, samo googlajte “resize image online” i dobit ćete hrpu besplatnih alata. Jedna dobra opcija je ResizeImage.net.
• Bonus info: aplikacije poput WhatsAppa i Gmaila automatski komprimiraju slike kad ih šaljete, pa će one biti manje – što na malim ekranima nećete ni primijetiti, ali za ispis neće biti savršene.

Koliko velike možete ispisati svoje fotke?

Glavni faktor je rezolucija. Da biste znali koliko veliku fotku možete ispisati, podijelite dimenzije slike s PPI vrijednosti (pixels per inch). Evo orijentacije:

• 300 PPI = visoka kvaliteta (foto standard)
• 200 PPI = dobra kvaliteta
• 150 PPI ili manje = osrednja do loša kvaliteta (mogu se vidjeti pikseli)

Primjer: Fotka s 12 MP kamerom (4000 x 3000 piksela) može se ispisati u:

• 14” x 10” pri 300 PPI
• 21” x 14” pri 200 PPI
• 26” x 17” pri 150 PPI

Imajte na umu: što je manji PPI, to će slika biti manje oštra. I nemojte brkati PPI s DPI (dots per inch), koji se više odnosi na pisače. Također, obrada slika u nekim aplikacijama (npr. Instagram) može smanjiti rezoluciju. Ako vam je važna kvaliteta, koristite profesionalnije alate i čuvajte izvorne datoteke.

Zaključak

Je li veličina važna? Pa, ovisi. Ako ste ozbiljan fotograf koji želi prodavati otiske – onda da, fotkajte u RAW-u i visokoj rezoluciji. Ali pripremite se na velike datoteke. Za sve ostale – JPEG i 8-12 MP bit će više nego dovoljno za društvene mreže, email i printanje manjih formata. Prosječna JPEG slika od 8 MP ima oko 2 MB, što znači više prostora na uređaju i manje brige oko memorije.

Zahvaljujući minijaturizaciji ključnih komponenti i napretku umjetne inteligencije, mobilni telefoni sve se više razvijaju u nove pravce primjene.

Samsung je ove godine prvi predstavio Galaxy S25 Edge – ultratanki telefon debljine samo 5,8 mm, a očekuje se da će Apple predstaviti iPhone 17 Air (radni naziv), također fokusiran na tanak i lagan dizajn. Čini se da su pametni telefoni ponovno ušli u eru natjecanja oko “mršavosti” i lakoće.

Povijest borbe za tanje uređaje

Još s izlaskom iPhonea 4, Apple je isticao “tankoću” kao ključnu dizajnersku odluku, što je tada pokrenulo val sličnih pristupa kod drugih proizvođača. No, kako su performanse rasle, rasla je i potreba za većim baterijama. To je ubrzo usporilo trend stanjivanja uređaja. U međuvremenu su Android telefoni počeli rasti u veličini zaslona – od tadašnjih 4 inča prema današnjih preko 6 inča – a Apple je pratio taj trend uvođenjem većih iPhone modela. Veće kućište omogućilo je smještaj većih baterija, no u nekom trenutku debljina se jednostavno više nije mogla smanjivati bez kompromisa.

Problem tanke konstrukcije: Izdržljivost

Kako su telefoni postajali tanji, korisnici su se počeli žaliti na njihovu izdržljivost. Mnogi su testirali koliko se takvi uređaji lako savijaju – posebice kad ih, primjerice, stavite u stražnji džep i sjednete. Tanji dizajn donosi eleganciju i manju masu, ali i manju otpornost na fizička opterećenja. Kod uređaja kao što je Galaxy S25 Edge, pitanje je hoće li tanak dizajn utjecati na trajnost. Iako Samsung tvrdi da je novi model izdržljiv, konkretni podaci o otpornosti nisu prikazani, što stvara prostor za sumnje.

Marketinški trik ili stvarna evolucija?

Postavlja se pitanje: je li tanak i lagan dizajn samo marketinški trik ili legitimna evolucija mobilnih uređaja? Samsung tvrdi da je redizajnirao ključne komponente – poput kamere – kako bi se uklopile u tanje kućište, bez gubitka performansi. To može značiti da su ovi uređaji zapravo platforme za testiranje minijaturiziranih komponenti koje bi mogle postati standard u budućnosti. Manje komponente znače više prostora za bateriju ili dodatne funkcije, a napredak u procesima izrade omogućuje sve sofisticiranije rasporede unutar kućišta.

Što donosi budućnost?

Tijekom posljednjih godina, pametni telefoni su već prošli kroz brojne promjene: evoluciju materijala, veličine zaslona, kamera, procesora i baterija. Iako neki smatraju da je razvoj dosegao granicu, umjetna inteligencija i novi senzori mogli bi otvoriti nove smjerove. Primjerice, načini na koje komuniciramo već su se značajno promijenili – od poziva i SMS-a do glasovnih poruka, chatova i AI-asistiranih odgovora. U tom kontekstu, oblik uređaja također bi se mogao promijeniti.

Sljedeći korak
Sve više se govori o pametnim naočalama kao mogućim nasljednicima pametnih telefona. Takvi uređaji mogli bi pružati informacije putem prikaza na mrežnici ili zvučnim signalima, dok bi telefoni postali sporedni alati – svedeni na senzorske uređaje bez zaslona koji komuniciraju s glavnim interaktivnim sučeljem naočala. Uz to već danas postoje koncepti poput AI Pinova – minijaturnih prijenosnih uređaja koji zamjenjuju klasične mobitele.

Zaključak

Iako se još ne zna kako će izgledati budućnost mobilnih uređaja, jasno je da trendovi poput tanjih kućišta, većih baterija i sve pametnijih funkcija neće stati. Samsungov Galaxy S25 Edge možda je početak nove ere u kojoj će se telefoni razvijati u smjeru AI kolaboracije, fleksibilnih zaslona i nosivih rješenja. Bez obzira na oblik – ravni ekran, naočale ili savitljivi zaslon – ključno će biti kako će uređaji odgovoriti na potrebe korisnika i prilagoditi se novim načinima interakcije.

Popis koji slijedi možda neće preokrenuti vaš svijet, ali definitivno pokazuje koliko je današnja autoindustrija posvećena “maziti” svoje vozače. Zanimljivo je vidjeti kako se tehnologija razvijala – od dana kad ste prvi put spojili iPhone na Apple CarPlay (da, to je prvi uveo Ferrari), do onog osjećaja kraljevske udobnosti na autoputu uz prilagodljivi tempomat koji se prvi put pojavio u Lexus LS-u. Sve je to isprva djelovalo kao znanstvena fantastika. Ali jednom kad se naviknete, teško je vratiti se unazad – pogotovo kad sjednete u rentani auto bez ičega s popisa ispod. Danas su neke od ovih tehnologija potpuno standardne, čak i u budžetskim modelima poput Nissana Verse. A još prije 25 godina? Bile su to scene rezervirane za SF filmove.

1. Apple CarPlay / Android Auto

Sredinom 2010-ih, povezivanje mobitela s infotainment sustavom auta bio je veliki iskorak. Više nije trebalo petljati po dosadnim izbornicima – samo priključiš mobitel i koristiš poznate aplikacije. Ferrari FF iz 2014. bio je prvi s Apple CarPlayem, a godinu kasnije Hyundai Sonata je podržavala i Apple i Android. Danas Apple CarPlay Ultra ide još dalje – možeš podešavati postavke auta, ploču s instrumentima pa čak i radio. (Godina uvođenja: 2014.)

2. Start/Stop sustav -početak: 2000. (hibridi), 2012. (benzinci)

Prvi put se pojavio na Hondi Insight 2000., pa zatim na Toyoti Prius 2001. Sustav gasi motor kad auto miruje (npr. na semaforu), čime štedi gorivo i smanjuje emisije. U benzince je stigao nešto kasnije – od BMW-a M3 i Porsche Panamere 2012. godine. Danas je gotovo svuda prisutan, iako ga neki i dalje doživljavaju kao naporan.

3. Nadzor mrtvog kuta (Blind Spot Monitoring) – premijera: 2005.

Volvo je 2005. predstavio sustav BLIS – kameru na retrovizoru koja prati mrtvi kut i upozorava na vozila u blizini. Danas se koristi kombinacija radara, sonara i kamera, pa sustav radi i u mraku, kiši i snijegu. Još jedna stvar koju uzimamo zdravo za gotovo.

4. Prilagodljivi tempomat (Adaptive Cruise Control) – početak: 2001., punu verziju – 2007.

Lexus LS 430 iz 2001. bio je prvi koji je počeo s ovim. No, 2007. Mercedes S-klasa je otišla korak dalje – sustav koji može potpuno zaustaviti auto i ponovno ga pokrenuti u prometnoj gužvi. Danas je to dostupno u Toyoti Corolli i RAV4, što znači – masovna proizvodnja, masovna udobnost.

5. Automatsko kočenje u nuždi – početak: 2004.

Lexus LS 430 bio je pionir i u ovome. Sustav koristi senzore i kamere za prepoznavanje mogućih sudara – upozorava vozača, a ako on ne reagira, auto koči sam. Prvo je radio samo u gradu (“City Safety” kod Volva), a danas funkcionira i na autocesti – i to od 80 km/h pa sve do nule. Od 2029. bit će obavezan u SAD-u.

6. Izravno ubrizgavanje goriva – debi: 1955. (ali popularno tek nakon 2000.)

Mercedes 300 SL bio je prvi, ali tek je BMW 7-ica 2002. pokrenula trend. Audi A4 2006. još ga je dodatno popularizirao. Tehnologija omogućuje efikasnije sagorijevanje goriva – rezultat: manja potrošnja, ali više čađe. Zato mnogi auti koriste kombinaciju direktnog i indirektnog ubrizgavanja, kao Toyotin D-4S.

7. Deaktivacija cilindara – prva verzija: 1981., popularizacija: 2005.

Cadillac je pokušao još 1981. sa sustavom V8-6-4, ali je bio previše ispred svog vremena. Tehnologija se vratila 2005. – GM, Honda i Chrysler svi su imali svoju verziju. Danas je to stabilan sustav koji može isključiti polovicu cilindara, pa čak i raditi samo na jednom kada treba – sve za uštedu goriva.

8. Filtar čestica za benzince (GPF) –  dolazak na tržište: 2020. (u SAD-u)

U Europi poznat od 2014., ali Mini iz 2020. prvi ga je uveo u SAD. GPF zadržava sitne čestice čađe i “spali” ih kad se ispuh dovoljno zagrije. Problem nastaje kod kratkih vožnji, jer se ne stigne zagrijati – no, vožnja od 20 minuta po autocesti riješi stvar.

9. Magnetoreološki amortizeri (MagneRide) – početak: 2002.

Tehnologija koristi tekućinu s metalnim česticama koja se stvrdnjava pod električnim impulsima – i tako prilagođava ovjes u stvarnom vremenu. Cadillac Seville STS je prvi to imao, a od 2003. koristi se i u Corvettei. Danas ga imaju i Ferrari Roma, Ford Mustang i Escalade.

10. Twin-scroll turbopunjači – prvi eksperiment: 1986., popularizacija: 2009.

Mazda RX-7 Turbo II iz 1986. koristila je ovu tehnologiju, ali pravi povratak dogodio se 2009. s BMW-ovim N55 motorom. Dvostruki ispušni kanal bolje raspoređuje tlak, smanjuje turbo-lag i daje više snage. Danas ih koriste svi – od Lexusa do McLarena.

Zaključak:

Tehnologija u autima napredovala je nevjerojatno brzo. Ono što je nekad bilo rezervirano za Jamesa Bonda danas je u tvom obiteljskom SUV-u. A s obzirom na tempo razvoja, pitanje je što ćemo smatrati “osnovnim” već za pet godina.

Najnovije izvješće pokazuje da Qualcomm razvija Snapdragon X2 Elite čip za prijenosna računala s mogućnošću podrške do 64 GB i 18 CPU jezgri. Ako su ove informacije točne, Qualcomm će zaista udahnuti novi život tržištu prijenosnih računala, koje se već vrlo sporo razvija kada se oslanja na Intel i AMD čipove. Sve proizlazi iz Snapdragon X2 Elite, koji obećava da će moći donijeti izvanrednu snagu i svestranost prijenosnim računalima pomoću ARM čipova.

Očekuje se da će procesori Snapdragon X2 Elite i X2 Plus biti službeno najavljeni na Snapdragon Summitu u rujnu. Na ovom događaju Qualcomm također može predstaviti procesorske čipove sljedeće generacije za pametne telefone.

Popravite slabosti RAM-a na prijenosnim računalima

Trenutno su prijenosna računala s ARM-om obično ograničena na 32 GB RAM-a. Međutim, prema informacijama stručnjaka Rolanda Quandta, Snapdragon X2 Elite može podržati dvostruko veću količinu RAM-a, što korisnicima otvara mnoge mogućnosti konfiguracije. Istodobno, Qualcomm također testira varijantu X2 Elite s 18 CPU jezgri, dok trenutna verzija ima samo 12 jezgri. Osim Snapdragon X2 Elite, tu su i informacije o X2 Plus čipu – nasljedniku Snapdragon X Plus koji će Qualcomm također najaviti na Snapdragon Summitu, zajedno sa Snapdragon 8 Elite 2 za pametne telefone.
Prijenosna računala koja koriste ARM čipove postaju sve popularnija, posebno nakon što je Apple prešao s Intel x86 čipova na Apple Silicon čipove. Prije toga, Qualcomm je proizvodio ARM procesorske čipove za Microsoft Surface računala. Osim toga, Snapdragon X je Qualcommov vodeći proizvod, s mnogim markama kao što su Lenovo, HP i Acer koji lansiraju prijenosna računala koristeći ovaj čip.

Kompaktni ARM čip čini prijenosno računalo lakšim – važan element u mobilnom dizajnu. Štoviše, ovi čipovi obično ne trebaju ventilatore, zbog čega računala rade tiše. Konkretno, oni su također energetski učinkoviti, što je još jedan važan čimbenik kada su u pitanju prijenosna računala.

U hrabrom marketinškom potezu, izvršni direktor Viva, Han Boxiao, zaintrigirao je tehnološku zajednicu kad je na Weibou objavio fotografije koje uspoređuju nadolazeći X Fold5 s Appleovim iPhoneom 16 Pro Max. I ne, ne radi se samo o izazivanju giganta iz Cupertina – već o činjenici da je sklopivi telefon napokon tankoćom dostigao obični pametni telefon. Iako je riječ o uređaju sa savitljivim zaslonom, X Fold5 je nevjerojatno tanak čak i kad je sklopljen – usporediv s najtanjem generacijom klasičnih telefona. Teaser fotografije pokazuju koliko je Vivo samouvjeren: uređaj je stavljen bok uz bok s iPhoneom koji simbolizira sam vrh današnje mobilne tehnologije.

Sklopljen, a i dalje tanak kao iPhone  – Ono što najviše iznenađuje nije kako X Fold5 izgleda kad se otvori – jer tada svaki sklopivi izgleda impresivno. Prava bomba je kako izgleda kad je zatvoren: i dalje ima skoro istu debljinu kao iPhone 16 Pro Max. S obzirom na to da unutra stanu dva zaslona, šarke i hrpa elektronike, to je itekako impresivno. Prema informacijama koje su “procurile”, debljina X Fold5 u sklopljenom stanju iznosi samo 9,33 mm, dok je rasklopljen nevjerojatno tanak – između 4,1 i 4,2 mm. Dakle, osjećaj u ruci ostaje poznat i prirodan, a kad zatreba – ekran se pretvara u mini tablet.

Još lakši od prethodnika –  X Fold3 već drži titulu najlakšeg sklopivog telefona u stilu knjige na svijetu, sa svega 219 grama. No, prema teaseru koji je Han podijelio, X Fold5 bi mogao biti još lakši. S obzirom na to koliko je teško kombinirati tanak dizajn, malu težinu i mehaničku izdržljivost, Vivo očito puca visoko.

Nema kompromisa na performansama – Tanak dizajn često znači pokoji kompromis, ali ne i ovdje. X Fold5 bi, prema dostupnim informacijama, trebao doći s Snapdragonom 8 Gen 3, uz 16 GB RAM-a i do 512 GB interne memorije. Ukratko – performanse na razini najboljih flagshipa na tržištu.

vivo je službeno predstavio X200 Ultra na kineskom tržištu: tri ubojite kamere, namjenski čipovi i 4K video

Vivo X100 Ultra redefinira dosadašnje standarde vrhunskih mobitela

Vivo Y200 serija mobitela snažnih baterija

Ogroman ekran, ali još uvijek džepni – Uređaj ima vanjski zaslon od 6,53 inča i glavni, savitljivi zaslon od 8,03 inča – što znači da u džepu nosite i telefon i tablet. Dodatno, unutarnji okvir zaslona dodaje svega 0,7 do 0,8 mm debljini, što govori puno o preciznosti dizajna.

Kamera koja koristi prostor pametno – X Fold5 će imati tri stražnje kamere, uključujući glavni senzor od 50 MP i 3x optički zum. Veliki ekran čini pregled i uređivanje fotografija pravim užitkom, a činjenica da sve to stane u tako tanak uređaj – čista je inženjerska magija.

Velika baterija, brzo punjenje – Još jedna stvar koja impresionira: baterija od 6.000 mAh. Dok drugi proizvođači često žrtvuju kapacitet baterije zbog dizajna, Vivo je uspio zadržati veliku bateriju bez kompromisa na debljini. Uz to dolazi brzo punjenje – 90 W žično i 30 W bežično.

Zaključak

Vivo X Fold5 pokazuje da sklopivi telefoni više nisu glomazne igračke za tehnološke entuzijaste – već ozbiljni konkurenti klasičnim pametnim telefonima. I to ne samo u funkcionalnosti, već i u estetici, težini i svakodnevnoj praktičnosti. Iako još čekamo službenu premijeru, već sad je jasno: Vivo želi redefinirati što danas znači imati “normalan” pametni telefon.

YouTube je službeno prestao podržavati iOS 15, zbog čega mnogi stariji iPhone i iPad više ne mogu koristiti ovu aplikaciju.

Ako koristite iPhone od sredine 2010-ih, velika je vjerojatnost da ste izgubili pristup jednoj od najpopularnijih mobilnih aplikacija na svijetu: YouTubeu. Kao što je primijetio MacRumors , aplikacija YouTube na iOS-u upravo je ažurirana na verziju 20.22.1 ovaj tjedan. Iako bilješke o ažuriranju ne navode što, činjenica je da je ovo ažuriranje ukinulo podršku za uređaje sa sustavima iOS 15 i iPadOS 15.

Za većinu korisnika Apple uređaja to nije velika stvar. Međutim, još uvijek postoji niz uređaja koji se ne mogu nadograditi na iOS 16 ili noviji, što znači da ne mogu nastaviti koristiti aplikaciju YouTube. Ovaj popis uključuje:

• iPhone 6s
• iPhone 6s Plus
• iPhone 7
• iPhone 7 Plus
• iPhone SE (prva generacija)
• iPad Air 2
• iPad mini 4
• iPod touch (7. generacije)

Čak je i najnoviji uređaj na popisu – posljednja generacija iPod toucha – lansiran prije šest godina, pa se dosadašnja podrška YouTubea za njega smatra prilično dugom. Korisnik koji se specijalizirao za praćenje ažuriranja YouTubea rekao je da je prije gotovo godinu dana – s verzijom 19.21.2 – YouTube također prestao podržavati iOS 14. Međutim, korisnici još uvijek imaju drugu mogućnost: pristupiti YouTubeu putem preglednika na m.youtube.com adresi. Iskustvo možda nije tako glatko kao službena aplikacija, ali vam i dalje omogućuje gledanje videozapisa bez nadogradnje telefona ili tableta.

Plaćate za gledanje YouTubea, ali i dalje imate oglase? Kako YouTube objašnjava?

YouTube Shorts povećava duljinu videozapisa na 3 minute

YouTube uvodi AI chatbota za pomoć pri oporavku hakiranih kanala

Google još uvijek radi na poboljšanju aplikacije YouTube. Nedavno su predstavili minimalistički player i najavili da će integrirati funkciju Lens u YouTube Shorts kako bi korisnicima omogućili pretraživanje informacija o predmetima, biljkama i životinjama u kratkim videozapisima. Također testiraju značajke pokretane umjetnom inteligencijom u pretraživanju videozapisa i YouTube Premium plan za dva korisnika, prikladan za cimere ili parove.

Dokument pod nazivom “ChatGPT: Strategija za prvu polovicu 2025.“, strateški je plan OpenAI-ja za kraj 2024., u kojem se prvi put pojavljuje koncept “Super Assistant”. Takozvani “super asistent” odnosi se na umjetnu inteligenciju s vještinama u obliku slova T – horizontalno sa širokim rasponom mogućnosti opće namjene i vertikalno s dubokom stručnošću u određenom području.

Prema sadržaju dokumenta, očekuje se da ChatGPT ne samo da postoji na web stranicama ili aplikacijama, već će biti duboko integriran u mobilne telefone, e-poštu, kalendare, platforme trećih strana, pa čak i postati stalni asistent na razini sustava, pružajući pomoć u stvarnom vremenu bez obzira gdje se korisnik nalazi ili koji uređaj koristi. Dokument također detaljno opisuje raspon zadataka koje ChatGPT može obaviti: od odgovaranja na pitanja, planiranja odmora, pronalaženja kuće, pisanja pisama, slanja darova, kontaktiranja odvjetnika, praćenja obaveza, do naprednih stvari poput programiranja. OpenAI je naglasio da će, kako se ChatGPT širi na veću bazu korisnika, ove specijalizirane mogućnosti također biti prilagođene različitim potrebama. Zapravo, OpenAI-jeva nedavno pokrenuta “funkcija memorije za unakrsne razgovore” i “modul operatera” koraci su za implementaciju ove strategije, potonji omogućuje ChatGPT-u izravno sučelje s platformom i uređajem, čineći njegovu upotrebu sličnijom Sirinom načinu rada u pokretu.

U dokumentu se također spominje da će modeli umjetne inteligencije sljedeće generacije i “proxy alati” za preglednike, kodiranje i kontrolu uređaja biti ključni elementi ove vizije. Iako se u dokumentu izričito ne spominje hardver, s obzirom na nedavnu suradnju OpenAI-ja s dizajnerom Jonyjem Iveom, uvriježeno je mišljenje da imaju relevantne planove, ali dio sadržaja još nije otkriven.

Šuška se da će Microsoft i OpenAI ponovno pregovarati o sporazumu o suradnji

OpenAI je dodao značajku kupovine slične Googleu u ChatGPT pretraživanje, ali bez oglasa

OpenAI o3 model umjetne inteligencije može “razmišljati slikama” i razumjeti ručno crtane skice i dijagrame

Izazov OpenAI-ja nije samo tehnička razina, već i hrvanje za pravo platforme na govor. Dokument poziva korisnike da mogu slobodno odabrati unaprijed postavljene AI pomoćnike na iOS-u, Androidu ili Windowsu, umjesto da budu prisiljeni koristiti izvorne unaprijed postavljene opcije, te zahtijeva od velikih proizvođača kao što su Apple, Google i Microsoft da otvore dozvole za indeksiranje sustava kako bi AI pomoćnici, uključujući ChatGPT, mogli dublje integrirati usluge.

U isto vrijeme, čini se da Appleova vlastita strategija razvoja umjetne inteligencije posustaje. Siriin nedavni smjer pomaknuo se na Mikea Rockwella, šefa Vision Pro-a, dok je Robby Walker, bivši vođa Siri tima, prešao na drugi projekt pod nazivom “Znanje”, za koji se šuška da je odgovor na Appleovu verziju ChatGPT-a. No, prema Bloombergovom Marku Gurmanu, plan je također naišao na slična uska grla kao i Sirijeva kašnjenja, s ograničenim napretkom.

Četiri tehnološka giganta – Microsoft, CrowdStrike, Palo Alto Networks i Google – najavili su suradnju na stvaranju jedinstvene konvencije imenovanja hakerskih skupina, kako bi se smanjile zabune i nesporazumi među organizacijama i stručnjacima za kibernetičku sigurnost.

Kaos u nazivima

Do sada su razne sigurnosne tvrtke koristile različita imena za iste skupine:

• APT1 (Mandiant)
• TA453 (Proofpoint)
• Earth Lamia (Trend Micro)
• Equation Group (Kaspersky)
• Cozy Bear, Iron Twilight, Kryptonite Panda…
• Microsoft je ranije koristio elemente poput “Rubidium”, dok sada prelazi na nazive povezane s vremenskim prilikama, npr. “Lemon Sandstorm” ili “Sangria Tempest”.

No, ti različiti nazivi često stvaraju kognitivne praznine i otežavaju razmjenu informacija među stručnjacima i organizacijama.

Novi standard za veću jasnoću

Planirani sustav uključivat će:

• Zajednički popis praćenih skupina
• Jasnu klasifikaciju i kategorizaciju
• Usklađene principe imenovanja

Ipak, Juan Andres Guerrero-Saade iz SentinelOnea izrazio je skepticizam, napomenuvši da tvrtke često koriste ekskluzivne informacije kao konkurentsku prednost. Stoga ovaj pokušaj može poslužiti više kao PR strategija, nego kao stvarno funkcionalna suradnja.