Kako Kina ipak dolazi do najmoćnijih AI procesora usprkos američkim sankcijama

Unatoč američkoj zabrani izvoza naprednih AI čipova u Kinu, u zemlji buja paralelna industrija popravka Nvidijinih zabranjenih GPU-ova — otkrivajući pukotine u sustavu sankcija i stalnu ovisnost o američkoj tehnologiji.

Ogromna potražnja za popravkom zabranjenih čipova

U tehnološkoj metropoli Shenzhen, desetci tvrtki specijalizirali su se za popravak naprednih grafičkih procesora (GPU), konkretno Nvidijinih modela H100 i A100 — čipova koji su zabranjeni za izvoz u Kinu od rujna 2022. godine. Prema informacijama iz industrije, potražnja za tim uslugama je eksplozivna. Neke radionice mjesečno zaprime i do 500 čipova na servis, što je natjeralo pojedine tvrtke da otvore posebne odjele posvećene isključivo popravcima AI čipova. U cilju osiguranja kvalitete, neke su čak izgradile vlastite simulacijske podatkovne centre s poslužiteljima koji oponašaju uvjete u kojima ti čipovi rade u stvarnim LLM sustavima poput ChatGPT-a.

Sankcije s neželjenim učinkom

Ovaj trend otvara važna pitanja: kako zabranjeni čipovi uopće dospijevaju u Kinu? Rastuće tržište popravaka implicira da se značajan broj Nvidijinih čipova i dalje krijumčari unatoč sankcijama, bilo putem posrednika, sekundarnog tržišta ili neformalnih kanala. Američki zakonodavci sada razmatraju zakonske izmjene koje bi zahtijevale praćenje čipova i nakon prodaje, kako bi se lakše identificiralo njihovo krajnje odredište. No čak i s takvim mjerama, nadzor nad sekundarnim tržištem i popravcima ostaje izazov.

Nedostatak službene podrške otvara prostor trećim stranama

Budući da je Nvidia zbog zabrane onemogućena u pružanju službenih jamstvenih usluga i zamjena dijelova u Kini, otvoren je prostor za neovisne servise. No, iz Nvidije upozoravaju: “Samo ovlašteni partneri mogu pružiti tehničke usluge u skladu sa standardima,” poručuje glasnogovornik kompanije, ističući potencijalne sigurnosne i kvalitativne rizike korištenja neovlaštenih usluga. Iako je Nvidia u međuvremenu lansirala H20 čip – slabiju verziju namijenjenu kineskom tržištu – kineske tvrtke i dalje preferiraju moćnije H100 za zadatke poput treniranja velikih jezičnih modela (LLM), gdje performanse imaju presudan utjecaj.

Trošak popravka i tehnička opterećenja

Prema stručnjacima, mnogi od GPU-ova poput H100 i A100 već su godinama u neprekidnoj upotrebi u podatkovnim centrima. Takav intenzitet rada dovodi do povećane stope kvara i oštećenja, čime raste i potreba za servisiranjem. Popravci nisu jeftini: servisi u Shenzhenu naplaćuju između 10.000 i 20.000 juana po čipu (od 1.400 do 2.800 USD), što iznosi oko 10% izvorne cijene samog čipa. Ipak, to se mnogima čini isplativo u usporedbi s gubitkom performansi ili čekanjem na legalne, degradirane alternative.

Nova meta: Nvidia B200

Kako se američke vlasti pripremaju za pooštravanje zakona i nadzora, izvori iz industrije upozoravaju da krijumčarenje ne jenjava – naprotiv, fokus se sada preusmjerava na najnovije i najmoćnije čipove, poput Nvidijinog B200, koji je tvrtka počela isporučivati tek 2025.

 Sankcije ne mijenjaju potražnju – mijenjaju putove

Američke tehnološke sankcije prema Kini imale su za cilj ograničiti kineski napredak u umjetnoj inteligenciji, no u praksi su dovele do rasta alternativnih tržišta, uključujući krijumčarenje i servisne “sive zone”. Kina, iako formalno uskraćena za najmoćnije čipove, kroz mrežu sekundarnih kanala i servisnih inovacija nastavlja osiguravati pristup ključnim alatima za AI razvoj – i to unatoč zabrani.

Galaxy S25 Ultra više nema Bluetooth u S Pen olovku čime gubi funkcije poput upravljanja kamerom na daljinu, prezentacijske kontrole i Air Actions geste.  Samsung tvrdi da <1% korisnika koristi ove značajke, no u praksi to znači milijuni korisnika globalno.

Plus toga Galaxy Z Fold7 uopće nema digitalizator, što čini olovku potpuno nefunkcionalnom – čak ni kao opciju. Također Galaxy Tab S11 Ultra (procurjeli modeli) ne pokazuje područje punjenja, što sugerira uklanjanje Bluetooth povezivosti i punjenja, čime se olovka svodi na pasivni dodatak.  Ovo su jasni znakovi aktivnog smanjivanja podrške, iako nije formalno komunicirano. Konačnonema novih značajki vezanih uz S Pen u posljednjim izdanjima Galaxy softvera (One UI) i nedostaje AI integracija u S Pen iskustvo, unatoč jačoj Galaxy AI platformi. isto tako  nekad ključne Note-specifične aplikacije poput Samsung Notes ne dobivaju funkcionalna poboljšanja u kontekstu olovke. Sve ukazuje na to da S Pen više nije prioritet.

 Zašto je to važno korisnicima?

S Pen nije bio samo “olovka” – bio je:

• Alat za profesionalce (bilješke, skice, potpisivanje dokumenata)
• Sredstvo za kreativne korisnike (crtanje, ilustracije)
• Dio identiteta Galaxy Note serije – lojalna korisnička baza se gradila godinama

 Što bi Samsung mogao učiniti da oživi S Pen?

• Vratiti S Pen s Bluetooth funkcijama kao standard, barem na Ultra i Tab Ultra modelima.
• AI integracija: Omogućiti korisnicima da koriste olovku za kontekstualne upite, pretragu, multimodalne radnje.
•  Poboljšati softver: Nova generacija Samsung Notes, podrška za OCR, prepoznavanje skica, interaktivno bilježenje.
•  Povezati S Pen s Galaxy AI ekosustavom, primjerice za generiranje sadržaja ili glasovnu transkripciju rukopisa.

“Tiho ubijanje” ili tržišna realnost?

Samsung možda ne želi potpuno prekinuti s S Pen olovkom, ali njegovi potezi jasno signaliziraju kraj aktivne podrške i inovacija. To nije nužno zlo – ali zaslužuje transparentnu komunikaciju prema korisnicima koji su tu značajku godinama smatrali presudnom. Ako se ovakav trend nastavi, olovka će postati dodatak samo po imenu, a Galaxy Ultra modeli će izgubiti ono što ih je nekoć činilo drugačijima od svih drugih flagshipa.

Već se neko vrijeme šuška kako se NVIDIA planira udružiti s MediaTekom kako bi ušla na tržište procesora za prijenosna računala, a prvi čip – pod nazivom N1X – mogao bi biti lansiran već 2026. godine, s ciljem da preuzme dio tržišta Windows on Arm platforme. No, kako se taj plan razvija? Može li se N1X ravnopravno natjecati s Intelovim procesorima ili Appleovim M4 čipovima? Ranije je na platformi Geekbench procurio niz relevantnih podataka koji daju uvid u potencijalne mogućnosti ovog čipa.

Prema navodima s Geekbencha, čip N1X trebao bi biti opremljen 20-jezgrenim CPU-om i s 48 streaming multiprocesora, što odgovara ukupno 6.144 CUDA jezgri. Grafički dio N1X čipa nasljeđuje neke specifikacije iz dizajna RTX 5070 desktop GPU-a. Međutim, s obzirom na specifične zahtjeve tržišta prijenosnih računala, potrošnja energije u konačnoj verziji mogla bi biti dodatno prilagođena – iako to za sada nije potvrđeno.

Geekbench je, na sreću, objavio i preliminarne rezultate OpenCL testa, koji pokazuju da performanse ugrađene grafike dosežu impresivnih 46.361 bod, što je usporedivo s desktop verzijom RTX 2050, ali nadmašuje sve suvremene integrirane GPU-ove (iGPU), uključujući i Appleov M3 Max koji bilježi oko 37.500 bodova. Budući da je riječ tek o ranoj beta verziji, konačne performanse mogle bi biti još snažnije – što dodatno pobuđuje interes. Što se tiče CPU performansi, prema ranijim podacima, N1X je u Geekbench testu ostvario oko 3.096 bodova u jednojezgrenom i 18.837 bodova u višejezgrenom testiranju. Očekuje se da će ukupne performanse nadmašiti Qualcommov Snapdragon X Elite. Ipak, višejezgrene performanse i dalje zaostaju za Intelovim Core Ultra 9 285HX procesorom, a nisu ni na razini Appleovog M4 Max čipa.

Navodno je NVIDIA prvotno planirala lansirati N1X u drugoj polovici 2025. godine, no zbog niza čimbenika – uključujući odgodu lansiranja nove generacije Microsoftove Windows AI platforme, sklonost korisnika tradicionalnim x86 procesorima te sporo prihvaćanje Windows on Arm arhitekture – odlučeno je da se izdavanje ovog procesora odgodi za 2026. godinu. NVIDIA tako dobiva dodatno vrijeme za optimizaciju dizajna i finu prilagodbu konačnog proizvoda.

Što su halucinacije u umjetnoj inteligenciji?

AI halucinacije su rezultati koje umjetna inteligencija generira s visokim stupnjem uvjerenja, ali su netočni, izmišljeni ili nelogični. U kritičnim industrijama, poput zdravstva, to može dovesti do ozbiljnih posljedica, poput pogrešnih dijagnoza ili preporuka doziranja lijekova. Glavni uzroci halucinacija uključuju:

•  Pristrane ili nepotpune podatke za treniranje
• Nečiste ili pogrešne poslovne podatke
•  Nedostatak konteksta, metapodataka i semantike
•  Nedostatak provjere rezultata ili loš nadzor

Rješenja: 7 ključnih koraka za visoku kvalitetu podataka u AI aplikacijama

1. Koristite podatke “zlatnog standarda” – Uključite dobro označene, provjerene i točne podatke tijekom treniranja modela. U zdravstvu, primjer je UMLS (Unified Medical Language System) kao autoritativni referentni skup podataka.

2. Automatizirano čišćenje i obogaćivanje podataka – Primijenite algoritme za detekciju, čišćenje i uklanjanje duplikata. Isto tako obogatite podatke metapodacima (npr. jedinice mjere, kontekst upotrebe).

3. Primjena semantičkih pravila i strojnog zaključivanja – Uvedite semantičke modele koji razumiju značenje riječi, odnose i ograničenja. Npr. pravilo: “Najviša preporučena doza lijeka X u tabletama = 5 mg”, sprječava da AI predloži 15 mg u tabletama.

4. Usporedba rezultata s očekivanim ishodima – Redovito testirajte AI sustave usporedbom njihovih rezultata s poznatim, validiranim ishodima. Ovo omogućuje prepoznavanje halucinacija u stvarnom vremenu.

5. Uvođenje nadziranog učenja i praćenja – Koristite praćenje rezultata uživo (real-time monitoring) u kombinaciji s ljudskim nadzorom. Po potrebi uključite no-code/low-code alate za jednostavnu prilagodbu poslovnih pravila.

6. Proaktivna automatizacija kvalitete podataka – Ugradite kontinuirano praćenje kvalitete podataka kao redovitu poslovnu praksu, ne samo u fazi obuke. Primjeri: Semantička validacija rezultata, automatsko označavanje odstupanja.

7. Skalabilna primjena referentnih podataka – U velikim AI sustavima, primjenjujte pravila i podatke u velikim razmjerima pomoću semantičkih grafova, ontologija i zaključivanja.

Primjer iz zdravstva:

Rizik AI halucinacije u doziranju lijeka
Pogrešan AI rezultat: “Uobičajena doza je 15 mg, dostupna u tabletama”
Stvarnost: Tablete postoje samo u dozama do 5 mg
Posljedica: Potencijalno predoziranje — 3× veća od preporučene doze
Ispravak uz pomoć referentnih podataka: “Lijek X u tabletama nije propisan u dozi većoj od 5 mg”

Zaključak

Halucinacije AI-a nisu samo tehnička pogreška, već posljedica slabog upravljanja podacima. Ključ za njihovo sprječavanje leži u:

•  Kvaliteti podataka
•  Automatizaciji kontrole
•  Semantičkoj obradi i strojnom zaključivanju
•  Redovitom testiranju i usporedbi s referentnim ishodima

Korištenje pametnih telefona i društvenih mreža prije 13. godine povezano je s negativnim utjecajem na mentalno zdravlje djece, osobito djevojčica, pokazuje novo globalno istraživanje. Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Human Development and Competence, korištenje pametnih telefona među djecom mlađom od 13 godina povezano je s poremećajima emocionalne regulacije, nižim samopoštovanjem, smanjenom sposobnošću samokontrole te većim osjećajem odvojenosti od stvarnosti. Istraživanje je obuhvatilo gotovo dva milijuna ispitanika iz 163 zemlje i temelji se na podacima samoprocjene. Pokazalo se da što ranije dijete dobije pametni telefon, to je veći rizik za negativne posljedice na mentalno zdravlje.

Najveći utjecaj na djevojčice

Autori upozoravaju da su osobito djevojčice ranjivije, jer u toj dobi češće koriste društvene mreže, što povećava izloženost internetskom zlostavljanju, poremećajima spavanja i obiteljskim sukobima. Glavna autorica studije, dr. Tara Thiagarajan, osnivačica neprofitne organizacije Sapien Labs, poručuje: “Potrebne su hitne mjere kako bi se ograničio pristup pametnim telefonima i društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina, uz donošenje strožih pravila o digitalnom okruženju kojem su djeca izložena.”

Pozivi na globalnu regulaciju

Zbog sve izraženijih negativnih učinaka, autori pozivaju na međunarodnu regulaciju pristupa digitalnim uređajima za djecu mlađe dobi. Iako prethodne studije uglavnom povezuju pametne telefone s depresijom i anksioznošću, ovo istraživanje posebno naglašava:

• slabu emocionalnu otpornost
• niže samopouzdanje
• manjak povezanosti sa stvarnim svijetom

“Što je dijete mlađe kad počne koristiti pametni telefon, to je veći rizik za mentalno zdravlje,” navode autori.

Stručnjaci: Pričekajte s društvenim mrežama do 16. godine. Ugledni američki socijalni psiholog Jonathan Haidt u svojoj knjizi “Generacijska anksioznost” savjetuje roditeljima da djeci ne dopuštaju korištenje društvenih mreža do 16. godine. Iako to može djelovati kao nerealno, Haidt ističe da zajednički dogovori među roditeljima u lokalnim zajednicama mogu učiniti veliku razliku. “Ako niste sigurni kako početi, razgovarajte s roditeljima prijatelja svog djeteta. Moguće je da i oni osjećaju isto, ali nitko još nije započeo razgovor”, kaže psihologinja Melissa Greenberg iz Centra za psihoterapiju Princeton.

Što ako dijete već ima pametni telefon?

Roditelji koji su već djetetu omogućili korištenje pametnog telefona ne trebaju paničariti, poručuju stručnjaci. Umjesto osjećaja krivnje, preporučuje se razgovor s djetetom, praćenje njegovog ponašanja i po potrebi – prilagodba. “Možete reći: ‘Kada smo ti dali pametni telefon, nismo znali sve što znamo sada. Pojavljuju se nova istraživanja, a mi želimo napraviti ono što je najbolje za tebe.’”Ako dijete već pokazuje znakove anksioznosti, niskog samopouzdanja ili povlačenja, važno je potražiti pomoć stručnjaka, ističe Greenberg.

Moguće mjere za roditelje

Ako roditelji odluče ograničiti korištenje telefona, mogu razmotriti:

• roditeljski nadzor i ograničavanje aplikacija
• brisanje društvenih mreža
• prijelaz na jednostavniji mobilni telefon (npr. preklopni)
• ulaganje u edukaciju o digitalnoj pismenosti

Važno je naglasiti da promjena možda neće naići na oduševljenje kod djece, no dugoročno može znatno poboljšati njihovu emocionalnu dobrobit.

Zajednički pristup je ključan

Roditelji ne mogu sami riješiti ovaj problem – potrebna je šira društvena podrška, uključujući školske politike, zajedničke obiteljske odluke i državne regulative. “Zadržavanje djeteta podalje od pametnih telefona može biti jedna od najmudrijih odluka koje roditelji mogu donijeti u ranoj fazi razvoja,” zaključuje studija.

 Ključne poruke za roditelje:

• Izbjegavajte pametne telefone prije 13. godine.
• Odgodite društvene mreže do barem 16. godine.
•  Razgovarajte s drugim roditeljima i djelujte zajedno.
•  Ne bojte se promjene — bolje kasno nego nikad.
• Obratite se stručnjaku ako primijetite znakove problema.

Izvor: CNN, Journal of Human Development and Competence
Autorica studije: Dr. Tara Thiagarajan, Sapien Labs
Psihološka perspektiva: Dr. Melissa Greenberg, Jonathan Haidt

Microsoft je napravio novi korak prema dubljoj integraciji Android telefona i Windows računala, nastojeći korisnicima pružiti iskustvo povezivanja slično onome koje već godinama nudi Apple. Središnje mjesto u ovom napretku zauzima aplikacija Phone Link, koja korisnicima omogućuje upravljanje obavijestima, porukama i medijima s Android telefona izravno putem računala, uz podršku za pozive i dvosmjerni prijenos datoteka. Iako su dosadašnje mogućnosti bile funkcionalne, ograničenja s Android strane bila su primjetna — no to se sada mijenja. Microsoft je najavio važno ažuriranje aplikacije Link to Windows za Android uređaje. Nova verzija donosi brojne nove mogućnosti, uključujući:

• Daljinsko zaključavanje računala s telefona (kada su oba uređaja povezana),
• Izravan pristup međuspremniku računala (copy/paste sadržaj između uređaja),
• Brzi pristup nedavno primljenim datotekama i međuspremniku na računalu,
• Provjera statusa baterije i Wi-Fi veze računala putem telefona,
• Izravni prijenos datoteka s telefona na računalo,
• Zrcaljenje zaslona telefona na računalu.

Ove nadogradnje dodatno učvršćuju povezanost Android i Windows uređaja, a daljinsko zaključavanje osobnog računala moglo bi se pokazati posebno korisnim za korisnike u pokretu ili u situacijama kada je dodatna sigurnost ključna.

Dostupnost i kako isprobati nove značajke

Trenutačno je nova verzija dostupna isključivo članovima programa Windows Insider, ali šira javnost može je očekivati uskoro. Korisnici koji žele isprobati nove mogućnosti trebaju učiniti sljedeće:

• Provjeriti je li na računalu instalirana najnovija Windows Insider Preview međuverzija (verzija 1.25062.83.0 ili novija).
• Pridružiti se beta programu aplikacije Link to Windows putem Trgovine Play.
• Ažurirati aplikaciju Link to Windows na Androidu na verziju 1.25071.155 ili noviju.
• Upariti Android telefon s računalom putem aplikacija Link to Windows (na telefonu) i Phone Link (na računalu).
• Otvoriti Postavke sustava Windows → Bluetooth i uređaji → Mobilni → Upravljanje uređajima, prijaviti se s istim Microsoft računom i provjeriti jesu li Android uređaji pravilno prikazani i omogućeni.

S ovim potezom Microsoft dodatno učvršćuje svoju strategiju povezivanja različitih platformi, omogućujući korisnicima Android i Windows uređaja još snažniju i jednostavniju integraciju u svakodnevnom radu.

Trio koji predvodi AI revoluciju – Nvidia, SK Hynix i TSMC – dominira tehnološkim tržištem zahvaljujući strateškom fokusu na umjetnu inteligenciju. U međuvremenu, Samsung Electronics bilježi pad dobiti, dok se Japan suočava s rizikom da krene istim putem.

Nvidia: Prva kompanija s tržišnom kapitalizacijom od 4.000 milijardi USD

Nvidia je postala prva tvrtka na svijetu koja je dosegla tržišnu kapitalizaciju od 4 bilijuna USD, zahvaljujući eksplozivnoj potražnji za AI čipovima. Ključni proizvodi, kao što su grafički procesori Blackwell i Hopper, gurnuli su prihode u prvom tromjesečju 2025. na 44,1 milijardu USD – čak 69 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit iznosila je više od 14 milijardi USD. Nvidijin uspjeh temelji se i na čvrstoj suradnji s partnerima poput SK Hynixa (memorija) i TSMC-a (proizvodnja čipova).

SK Hynix: Dobit veća od Samsungove

SK Hynix, glavni dobavljač memorije velike propusnosti (HBM) za Nvidiju, zabilježio je rekordnu operativnu dobit od 9,2 bilijuna wona (oko 6,69 milijardi USD) u drugom tromjesečju 2025. – 69 % više nego godinu ranije. Prihod je narastao na 22,2 bilijuna wona (+35 %).

HBM memorija, posebno nova generacija HBM3E, činila je čak 40 % Hynixova DRAM prihoda krajem 2024. godine. Tvrtka planira dodatna ulaganja u rasponu od 10 do 20 bilijuna wona tijekom 2025., uključujući izgradnju novih tvornica u Južnoj Koreji i Indiani, SAD, kao i razvoj HBM4 memorije u suradnji s Nvidijom i TSMC-om.

TSMC: Nezaobilazni div u proizvodnji čipova

Tajvanski TSMC je u Q2 2025. ostvario prihod od 933,8 milijardi NT$ (oko 31,7 milijardi USD), što je porast od 38,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit skočila je 61 %, na 398,3 milijardi NT$.TSMC ima 67 % tržišnog udjela u globalnoj proizvodnji čipova i 90 % u naprednoj proizvodnji, opskrbljujući divove poput Nvidije, Applea i Qualcomma. Čipovi ispod 7 nm čine 74 % TSMC-ove prodaje, ponajviše zahvaljujući potrebama za računalstvom visokih performansi (HPC) i AI primjenama.

Samsung: Gubi korak u AI utrci

Za razliku od konkurencije, Samsung Electronics suočava se s problemima. U drugom tromjesečju 2025. ostvario je prihod od 74 bilijuna wona, no operativna dobit pala je za gotovo 56 %, na svega 4,6 bilijuna wona – znatno ispod tržišnih očekivanja. Glavni uzrok: zaostajanje u HBM memoriji. SK Hynix sada drži oko 70 % globalnog tržišta HBM-a, dok se Samsung bori s niskim prinosom HBM3E memorije, koju Nvidia koristi u svojim vodećim AI čipovima. Prema izvješćima, Nvidia još nije odobrila Samsungov HBM3E, dok je SK Hynix već započeo masovnu proizvodnju 12-slojnog HBM3E i aktivno razvija HBM4.

Samsungova proizvodnja i memorijsko tržište pod pritiskom

Samsungova proizvodnja čipova i dalje bilježi gubitke, a i nisu uspjeli privući ključne kupce poput Nvidije. Zaostajanje u tehnologiji i konkurencija iz Kine (npr. CXMT, uz državne subvencije) prisiljava Samsung da se natječe cijenom na sve manje profitabilnom tržištu klasičnih memorija (DRAM, NAND). U srpnju 2024., Samsung je osnovao poseban HBM odjel, a ulaže i u IGZO (Indium Gallium Zinc Oxide) tehnologiju za sljedeću generaciju DRAM-a – s ciljem bolje energetske učinkovitosti i manjih dimenzija, prilagođenih AI zahtjevima. No uhvatiti korak s Hynixom i TSMC-om ostaje izazovno, osobito jer Nvidia čini 70 % globalne potražnje za HBM-om.

Japan: Rizik tehnološkog zaostajanja

Uz zabrinjavajuće podatke iz Južne Koreje, pozornost sve više privlači i Japan, za koji se upozorava da bi mogao slijediti Samsungov put zaostajanja. Prema Microsoftovom istraživanju iz 2024., samo 32 % japanskih zaposlenika koristi generativnu umjetnu inteligenciju na poslu – najmanje među ispitanim zemljama (Kina: 91 %, SAD: 71 %). Problem se djelomično pripisuje konzervativnoj poslovnoj kulturi, uključujući masovno zapošljavanje, strogu hijerarhiju i sporu proceduru donošenja odluka. Japanske tehnološke tvrtke, poput Sonyja i Renesasa, imaju određene prednosti, no nisu pozicionirane u globalnom AI opskrbnom lancu.

Zaključak: Koordinacija je ključ

Uspjeh AI trija – Nvidia, SK Hynix i TSMC – nije slučajan. Riječ je o koordiniranom ekosustavu u kojem Nvidia dizajnira čipove, SK Hynix osigurava brzu memoriju (HBM), a TSMC izrađuje čipove u najnaprednijim litografijama. S druge strane, Samsung i Japan bore se s unutarnjim izazovima – od tehničkih poteškoća do strukturalne ukočenosti. Ako žele ostati relevantni, morat će se brzo prilagoditi novim pravilima AI ekonomije.

Unatoč rastućem interesu proizvođača poput Samsunga, Motorole, pa čak i Applea, tržište sklopivih telefona još uvijek nije osvojilo većinu korisnika. Prema novoj anketi CNET-a, provedenoj na više od 2.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama, čak 64 % ispitanika izjavilo je da nisu zainteresirani i ne planiraju kupiti sklopivi telefon u idućih godinu dana.

Rezultati ankete u brojkama:

• 64 % ispitanika: nisu zainteresirani za kupnju sklopivog telefona
• 13 %: spremni su potrošiti novac na takav uređaj
• 20 %: još su neodlučni
• 3 %: već posjeduju sklopivi pametni telefon

Zašto potrošači oklijevaju? Glavni razlozi zbog kojih potrošači izbjegavaju sklopive telefone su:

• Visoka cijena – 36 %
• Zabrinutost za trajnost – 31 %
• Nedovoljno jasne prednosti u odnosu na obične telefone – 31 %
• Manjak praktičnosti – 26 %
• Prevelike dimenzije – 15 %
• Njihova omiljena marka još nije ponudila sklopivi model – 10 %
• Zabrinutost zbog lošije kvalitete kamere – 8 %

Najčešći i najozbiljniji prigovor odnosi se na cijenu, koju mnogi smatraju previsokom za ono što sklopivi telefoni trenutno nude.

Tržište sklopivih telefona: mala, ali rastuća niša

Sklopivi pametni telefoni prisutni su već gotovo šest godina, s pionirima kao što su Samsung Galaxy Z Fold i Motorola Razr. U međuvremenu su im se pridružili i brendovi poput Googlea, Honora, Oppa i Huaweija, s različitim varijacijama – od modela na preklop do uređaja koji se otvaraju poput knjige. Ipak, usprkos sve većoj ponudi, sklopivi telefoni i dalje čine manje od 5 % ukupne globalne isporuke pametnih telefona. Prema predviđanjima, broj isporučenih jedinica mogao bi narasti s 18,1 milijuna (2023.) na 45,7 milijuna (2028.), no stvarna dinamika ovisi o prihvaćanju od strane potrošača.

Utjecaj Applea i Samsungova prilika

Jedan od ključnih razloga sporijeg prihvaćanja sklopivih telefona je izostanak Applea, čiji bi ulazak na tržište mogao značajno potaknuti masovniju adopciju. Prema glasinama, sklopivi iPhone mogao bi biti predstavljen 2026. godine, što bi potencijalno promijenilo tržišnu dinamiku. Zanimljivo, mnogi analitičari smatraju da bi upravo Samsung mogao najviše profitirati od Appleovog ulaska. S obzirom na dugogodišnje iskustvo i zrelost svojih modela, Samsung je već pozicioniran kao lider u ovom segmentu.

Sklopivi telefoni – tehnologija koja još traži svoje mjesto

“Prelazak na sklopivi telefon nije jednostavna odluka za korisnike. Mnogi ne žele žrtvovati poznatu praktičnost i pouzdanost klasičnih modela,” objašnjava Ryan Reith, pomoćnik direktora u IDC-u za globalno praćenje uređaja. Iako su novi modeli poput Galaxy Z Fold7 znatno tanji, izdržljiviji i opremljeni boljim kamerama, ključni izazov ostaje: kako korisnicima jasno pokazati zašto bi se trebali prebaciti s telefona koje već dobro poznaju.

Zaključak: tehnologija ispred vremena – za sada

Dok sklopivi telefoni polako napreduju i stječu novu publiku, mnogi ih i dalje smatraju zanimljivim, ali nepotrebnim luksuzom. Bez značajnog pada cijena, većeg povjerenja u trajnost i prisutnosti svih ključnih brendova, sklopivi telefoni će – barem zasad – ostati tehnološka niša s velikim potencijalom, ali ograničenom prihvaćenošću.

Usred sve češćih predviđanja o dolasku „ere nakon pametnih telefona“, Samsung je odlučio krenuti potpuno drugim smjerom – pretvarajući pametni telefon u glavno središte za primjenu ambijentalne umjetne inteligencije, gdje svako korisničko iskustvo postaje besprijekorno, prirodno i proaktivno.

Na Galaxy Tech Forumu 2025. održanom u New Yorku, g. Jisun Park, izvršni potpredsjednik i voditelj odjela za jezičnu umjetnu inteligenciju u Samsung Mobileu, otvoreno je osporio mišljenje da razvoj umjetne inteligencije označava kraj pametnih telefona. “Neki smatraju da je umjetna inteligencija početak doba nakon pametnih telefona. No, mi to vidimo drugačije. Pametni telefon – sa svojim vizualnim, glasovnim i dodirnim mogućnostima – idealna je platforma za ubrzanje pristupa umjetnoj inteligenciji. On je središte cijelog Galaxy ekosustava,” poručio je Park.

Pametni telefon kao središnji AI uređaj

Dok pojedini analitičari nagađaju da će AI preuzeti funkcije telefona kroz pametne naočale, nosive uređaje ili čak glasovne poslužiteljske sustave, Samsung tvrdi da je upravo pametni telefon jedini uređaj koji objedinjuje tri ključna elementa za učinkovitu primjenu umjetne inteligencije:

• stalna blizina korisniku,
• trenutna interakcija,
• neprekidna povezanost.

Osim što je najkorišteniji osobni uređaj, pametni telefon nudi i prednosti u pogledu senzora, mobilne računalne snage i visoke razine personalizacije. Zbog toga značajke umjetne inteligencije poput Gemini asistenta, Drawing Assist, Circle to Search i Now Brief koriste upravo pametni telefon kao svoju početnu točku – prije nego što se prošire na pametne satove ili XR naočale.

Rast korištenja Galaxy AI-a

Od lansiranja serije Galaxy S25, više od 70 % korisnika aktivno koristi značajke Galaxy AI-a, pri čemu je korištenje Gemini asistenta zabilježilo trostruko povećanje u odnosu na prethodnu generaciju Galaxy S24 – što jasno pokazuje da korisnici prvenstveno prihvaćaju AI upravo kroz svoje telefone. Iz platformske perspektive, One UI 8, najnovije korisničko sučelje Samsunga, izgrađeno je na dva temelja:

• multimodalna umjetna inteligencija,
• personalizirana umjetna inteligencija.

Za njihovu punu primjenu potreban je pametni telefon koji može prikupljati podatke putem senzora, obrađivati ih lokalno i odmah reagirati – što nosivi uređaji ili usluge temeljene na oblaku još ne mogu potpuno nadomjestiti.

Pogled u budućnost: 400 milijuna AI uređaja

Samsung je postavio ambiciozan cilj: do kraja 2025. godine Galaxy AI treba dosegnuti više od 400 milijuna uređaja. Iako se umjetna inteligencija širi na sve više različitih oblika hardvera, pametni telefon ostaje središnja točka povezivanja u cjelokupnoj AI strategiji tvrtke. “Pametni telefon je glavni digitalni komunikacijski čvorište – mjesto gdje umjetna inteligencija uči navike, razumije ponašanje i pruža pravovremenu podršku,” naglasio je g. Park.

U vremenu kada umjetna inteligencija više nije samo pomoćna tehnologija, nego duboko integrirana infrastruktura svakodnevnog života, Samsung je odlučio zadržati pametne telefone u središtu digitalnog iskustva. Ne zato što su nezamjenjivi, već zato što – ako se pravilno povežu s AI-jem – postaju najpametniji, najosobniji i najaktivniji uređaji koje korisnici imaju.

ViewSonic Corp. predstavlja najnoviju seriju 4K Direct View LED zaslona velikog formata za upotrebu u konferencijskim prostorima i oglašavanju – seriju LDP, s energetski učinkovitim dizajnom i mogućnostima centraliziranog upravljanja. Dostupna u veličinama zaslona od 136,  163 i 217 inča, serija pojednostavljuje instalaciju i održavanje uz integraciju intuitivnih kolaboracijskih značajki za komunikaciju visokog učinka u profesionalnim konferencijskim sobama, prostorima za edukaciju, predvorjima i komunikacijskim centrima.