AMD Athlon 64 AM2 + Epox MF4-Ultra – DDR2 u zelenom ruhu

Već duže vrijeme vrebamo na nove AMD-ove procesore s podrškom za DDR2, no nikako da nam padnu u šake. Srećom, prvi su primjerci stigli u domaće trgovine pa je naš lov elegantno priveden kraju – ugrabili smo jedan od procesora za Socket AM2. Ono što je vjerojatno domaćim čitateljima najzanimljive je činjenica da se radi o najjeftinijem Athlonu 64 za Socket AM2 koji korisniku uz pomoć oveclockanja može dati najbolji omjer uloženo i dobiveno. Da bi upogonili novi procesor, potrebna je i nova ploča, a tu nam je u pomoć priskočio Epox sa svojom pločom MF4-Ultra.

Premda većina vas vjerojatno zna mnogo toga o AMD-ovim procesorima za Socket AM2, rezimirat ćemo ukratko ono što znamo o njima za one koji hardver ne prate često.

Početkom ovog mjeseca AMD je službeno predstavio novu seriju svojih stolnih procesora koji sa sobom donose najveće promjene od predstavljanja prvog procesora baziranog na arhitekturi K8 (odnosno prvog Athlona 64). Tu je u prvom redu odbacivanje podrške za DDR memoriju i implementacija podrške za DDR2 memoriju. Kao što vjerojatno znate, cijela K8 porodica procesora je posebna po tome što ima integrirani memorijski kontroler pa podršku za novu memoriju nije bilo moguće napraviti jednostavnom izmjenom čipseta.

Trenutno je službeno podržana DDR2 memorija u tri brzine – 533, 667 i 800 MHz. Samo dvojezgreni procesori službeno podržavaju DDR2 800 MHz, dok Semproni i monojezgreni Athloni 64 podržavaju maksimalno 667-megahernu memoriju. Dakako, ako imate bilo kakvu bolju matičnu ploču, fučka vam se za službene vrijednosti budući da možete forsirati vlastiti množitelj memorije putem BIOS odnosno možete rabiti 800-megahercnu memoriju i na procesorima koji je službeno ne podržavaju. Kao što ćete vidjeti kasnije, ovo je jako bitno ako ciljate na maksimalne performanse.

Premda AMD trenutno ne podržava 1066-megahercni DDR2, na skupljim pločama je dodatni množitelj već implementiran i vjerujemo da će podrška za ovu memoriju postati službena u onom trenutku kada joj padne cijena.

Druga nova stvar je novi socket za sve AMD-ove stolne procesore. Ime socketa je...(bubnjevi u pozadini)....Socket AM2, a koriste ga svi AMD-ovi stolni procesori, od Semprona do Athlona 64 FX. Socket AM2 ima 940 pinova, ali raspored pinova nije jednak kao na starom Socketu 940. To je napravljeno zato da bi se spriječilo korisnike da stare procesore s podrškom za DDR memoriju pokušavaju ugraditi u novi socket. Implementacija jednakog socketa za sve stolne procesore je dobrodošao potez od stane AMD-a s obzirom da je korisnicima omogućena lakša migracija sa slabijih na jače procesore.

Implementacija novog socketa ima za neke korisnike i prilično lošu stranu, a to je nedostatak kompatibilnosti s hladnjacima koji se ne ugrađuju pomoću plastičnog držača na ploči. Naime, dotični držač se kod Socketa AM2 na ploču fiksira s četiri vijka, dok se kod starijih socketa fiksirao pomoću dva vijka. Korisnici koji koriste AMD-ov BOX hladnjak ili pak bilo koji hladnjak koji se ugrađuje pomoću plastičnog držača, neće imati problema.

Zajedno s novim socketom AMD je promjenio specifikacije napajanja procesora na novim pločama, pa ono sada mora moći dati maksimalno 125, a ne 95 vata kao što je bio slučaj prije. Ova je promjena implementirana iz dva razloga. Prvi je to što Athlon 64 FX-62 za Socket AM2 ima upravo takvu maksimalnu potrošnju, a drugi je vjerojatno nekakvo osiguranje za procesore koji bi se tek trebali pojaviti na tržištu (npr. procesore s četiri jezgre). Premda je najnoviji FX defitivno probio sve termalne rekorde koje je AMD do danas imao s procesorima, ostatak AM2 ergele zapravo troši osjetno manje energije u odnosu na svoju stariju braću. Osim što je smanjena maksimalna potrošnja svih procesora, predstavljene su i tzv. "low power" varijante nekih procesora. Procesore s različitom potrošnjom je lako razlikovati prema njihovoj oznaci – kod običnih procesora na trećem mjestu (s lijeva na desno) stoji slovo "A", kod procesora s 65-vatnom potrošnjom stoji "O", a kod onih s 35-vatnom potrošnjom stoji "D".

Zadnja stavka na listi s novostima je podrška za hardversku virtualizaciju koja je implementirana u Athlonima 64, bilo da su monojezgreni ili dvojezgreni. Esencijalno, ovo običnim korisnicima ne znači mnogo, barem trenutno, s obzirom na to da ne postoji virtualizacijski softver koji je sposoban iskoristiti napredne funkcije modernih grafičkih i zvučnih kartica. S druge strane, kod servera i poslovnih računala to ionako nije bitno, pa će od virtualizacije najviše profitirati upravo ovaj dio tržišta.

Epoxova ploča MF4-Ultra bazirana je na nForce4 Ultra čipsetu, a trebala bi poslužiti kao jeftinija alternativa pločama koje su bazirane na novim čipsetima. Budući da je memorijski kontroler integriran u sam procesor i nema veze s čipsetom, u teoriji bilo koji čipset za Athlon 64 može podržavati i AM2 procesore. Zapravo, novi čipseti koje su firme kao nVidia lansirale zajedno s AM2 procesorima su na neki način izmišljanje tople vode s obzirom da ne donose praktički ništa novo osim par dodatnih konektora za SATA diskove ili dodatnog gigabitnog mrežnog sučelja.

Vratimo se mi Epoxovoj ploči. S obzirom na ciljnu tržišnu skupinu, prilično je jasno da s njom ne dolazi nekakav bundle. U kutiji je moguće pronaći sljedeće stvari:

• 1x IDE kabel , floppy kabel, 1x zakrenuti SATA kabel
• Backpanel za kućište
• Priručnik za uporabu, CD s driverima i softverom

Kao što vidimo, s pločom je isporučena vrlo siromašna oprema, no s obzirom na njenu cijenu, to vas ne bi trebalo previše zabrinjavati.

Ono što je pak kod ove ploče zanimljivo je činjenica da na nju implementiran Epoxov novi izum – Ghost BIOS čip. Esencijalno, radi se o jeftinom čipu za BIOS koji ima oko četiri puta manje memorije nego klasični BIOS čipovi. Dakako, iz istog razloga je mnogo jeftiniji što omogućava Epoxu da ovakve čipove implementira i na jeftine ploče. Cijeli štos je u tome da u slučaju greške na glavnom BIOS čipu, računalo POST-a s Ghost BIOS čipa s osnovnim postavkama. Nakon toga jednostavno flashamo ponovo glavni BIOS čip kako bi računalo ponovo doveli do pune funkcionalnosti.

Epoxov Ghost BIOS čip

Izbornik Ghost BIOS čipa

Ono što je u cijeloj priči jako zgodno je to što se Ghost BIOS čip aktivira i u slučaju propalog overclockanja (dakle kad postavke u BIOS-u baš ne odgovaraju komponentama u računalu). U izborniku je ponuđena opcija za resetiranje CMOS-a tako je na ovaj način moguće elegantno izbjeći kopanje po računalu u potrazi za jumperom za resetiranje CMOS-a. Sve u svemu, jako zgodan trik od strane Epoxa.

• Podržani procesori:
  • AMD Athlon 64 / Athlon 64 FX / Sempron Socket AM2
• Čipset:
  • nVidia nForce4 Ultra
• Dodatni kontroleri:
  • Realtek ALC850
  • Marvell 88E1115 1Gb/s LAN
• Memorija:
  • 4x DIMM utora za DDR2 533/667/800 MHz memoriju
  • Maksimalno do 4 GB
• Utori:
  • 1x PCI-E x16
  • 2x PCI-E x1
  • 3x PCI
• ATA konektori:
  • 2x IDE (max. 4 jedinice)
  • 4x SATA2 nForce4
• I/O konektori na backplateu:
  • 4x USB 2.0
  • 1x PS/2 tipkovnica, 1x PS/2 miš
  • 6x audio + digitalni optički i koaksijalni
  • 1x RJ-45
  • 1x LPT
  • 1x COM
• Overclocking:
  • vCore
  • vMEM
  • vChipset
  • CPU, MEM, HT Muliplier
  • FSB
• Ostalo:
  • PC Health monitoring (ambientalna i CPU temperatura, temperatura NB-a, napon, brzina ventilatora)
  • LED dijagnostika putem displaya na ploči
  • Ghost BIOS

Sukladno tržišnom profilu, Epoxova ploča nema nikakvu dodatnu opremu. Tu su samo kontroleri podržani od strane samog nForce4 čipseta. S druge strane, velikoj većini korisnika niti ne treba nešto više od toga. Nažalost, s obzirom da se radi o starom čipsetu, na ovoj ploči nije podržan Intelov HD Audio. Ako vas zanima ovo rješenje morat ćete nabaviti neku od ploča baziranih na novijim čipsetima kao što je npr. nForce5.

Kao i gotovo sve ostale Epoxove ploče i na ovoj su loše postavljeni ATX konektori za napajanje. Kako bi se izbjegla implementacija dodatnih vodova i kondenzatora (dakle prištedjelo), konektori za napajanje su smješteni pri sredini ploče, blizu glavnog sklopa za napajanje procesora. Još jedan veći nedostatak razmeštaja komponenti na ploči je mjesto gdje je postavljen jumper za resetiranje BIOS-a. Dotični se nalazi vrlo blizu utora za grafičku karticu što u kombinaciji s većim grafičkim karticama (mi smo tijekom testa koristili GeForce 7900 GTX) čini resetiranje BIOS-a nemogućom misijom. Jedino rješenje je vađenje grafičke kartice iz utora što je beskonačna tlaka. Stvari se dodatno kompliciraju ako u PCI utorima imate dodatne kartice.

Jumper za resetiranje BIOS-a postavljen je vrlo nezgodno

Što se tiče ostalih konektora, nemamo nikakvih zamjerki. Razmeštaj PCI i PCI-E utora je jako dobar budući da su PCI-E x1 utori postavljeni iznad utora za grafičku karticu. Zbog toga možemo prčkati po memorijskim utorima kako god želimo, a uz to i hladnjak na čipsetu lakše obavlja svoj posao. Samih utora za dodatne kartice ima dovoljno, bilo da imate PCI ili nove PCI-E x1 kartice.

Hladnjak na čipsetu je vrlo tanak što će reći da ne smeta ostalim komponenta, no tijekom testiranja je počeo čudno škripuckati tako da nismo baš uvjereni u njegovu kvalitetu. Čudni zvukovi su doduše nestali, ali svejedno vam preporučamo da ga zamijenite s nekim većim i, po mogućnosti, pasivnim.

Backpanel je izveden kako treba

Kao i mnoge druge Epoxove ploče i ova na sebi ima LED zaslon za dijagnostiku pri bootanju. Osim ove funkcije, na zaslonu je nakon bootanja prikazana temperatura procesora što je zgodno ako eksperimentirate s overclockanjem i držite ploču van kućišta.

Na kraju – stražnja pločica s konektorima. Kao što vidimo na slici, I/O backpanel je odrađen dobro, bez manjka određenih konektora.

Testni sistem ne treba posebno komentirati s obzirom da smo u osnovi iskoritili Epoxovu ploču i novi procesor zajedno s našim standardnim komponentama. Što se tiče usporedbe sa sistemom koji je baziran na procesoru stare generacije, ali jednakog takta, moramo reći da smo izvisili. Naime, iz nekog razloga MSI-jeva referentna ploča se poklala s Socket 939 Athlonom 64 3200+ s jezgrom Winchester. Kako su ostali procesori koje smo imali na raspolaganju bili Athlon 64 4000+ i Athlon 64 X2 4200+, direktnu usporedbu performansi u svim testovima nismo napravili.

S druge strane, temeljito smo analizirali ovisnost performansi o taktu i latencijama DDR2 memorije. U sintetičke testove (ScienceMark 2 propusnost i odziv memorije) ubacili smo i mjerenja sistema baziranog na DDR-u s obzirom da u navedenim testovima rezultati ne ovise o taktu na kojem kuca sam procesor.

BIOS i overclockanje

Pri testiranju tolerancije na overclockiranje kod matičnih ploča nas zanimaju dvije stvari – maksimalni FSB koji ploča može postići nezavisno o taktu procesora i memorije, te maksimalni takt koji je moguće postići ako sve komponente pokušamo potjerati do granica.

Epox MF4-Ultra nudi sljedeće opcije za overclockanje:

• Epox:
• FSB između 200 i 450 MHz
• Brzina PCI-E sabirnice - do 145 MHz
• Varijabilni množitelj memorije (400, 533, 667 i 800)
• Latencije memorije - CAS, TRCD, TRP, TRAS, TRC, Adressing mode + mnoge druge
• Množitelj procesora
• Množitelj HT sabirnice (NB - procesor)
• Širina HT sabirnice (up/down)
• Napon procesora - od -0.2V do +0.4V, u koracima od 0.025V
• Napon memorije - od 1.8V do 2.5V, u koracima od 0.1V
• Napon čipseta - od 1.5V do 1.8V, u koracima od 0.1V

Epoxova ploča odnosno njezin Awardov BIOS, nudi sve opcije zanimljive jednom entuzijastu. Jedina zamjerka su eventualno množitelji memorije s obzirom da su fiksni, a ne dinamički, no to je vjerojatno problem integriranog memorijskog kontrolera na Athlonu, a ne same ploče.

S obzirom da smo imali posla s inicijalnom revizijom BIOS-a, jasno je da nije baš sve radilo kako treba. Prva stvar koja nam je upala u oči je to što ne funkcionira uključivanje računala pomoću tipke na napajanju, nezavisno o postavkama u BIOS-u (Power On after power fail). Isti problem postoji kod opcije za uključivanje računala preko kombinacije tipki na tipkovnici. Treća stvar koja nam je zasmetala je čudno ponašanje ploče prilikom eksperimentiranja s overclockanjem. Naime, znalo bi se dogoditi da smo nakon propalog pokušaja s novim postavkama u BIOS-u unijeli stare postavke na kojima je ploča uredno prolazila testove stabilnosti, no i dalje bi sistem bio nestabilan. Nakon što bi resetirali BIOS i ponovo pomalo dizali takt, ponovo bi uspjeli dogurati do tih "starih" postavki, no tada bi sve radilo kako treba.

Što se tiče maksimalnih taktova koje smo uspjeli postići, situacija stoji nekako ovako. Maksimalna brzina sabirnice koju smo izvukli iz Epoxice je 278 MHz, s tim da nam smanjivanje Hyper Transport množitelja nije pomoglo da doguramo do viših taktova. Isto vrijedi za napon čipseta. Podigli smo ga za 0,1 V, ali više od toga nije imalo utjecaja na maksimalni overclock. Premda ovo nisu neki zadivljujući rezultati, bogme nisu ni loši tako da je u ovom kontekstu Epoxova ploča nadprosječan overclocker.

Testni AM2 procesor pokazao se kao također vrlo solidno. S tvorničkog takta od 2 GHz dogurali smo do takta od 2,66 GHz, uz povećanje napona procesora od 0,05 V. Kao što iskusniji među vama sigurno znaju, dobre serije Socket 939 procesora baziranih na jezgri Venice tuku brojke ovog našeg AM2 procesora, no to i dalje ne znači da su njegove overclockerske mogućnosti loše.

P.S. autor ovih redaka se ispričava što nema screenshotova CPU-Z-a gdje se vidi koliko su procesor i matična ploča overclockani. Razlog? Unatoč svom iskustvu i krvavim očima od buljenja u monitor i dalje mi se događaju glupave stvari kao nehotično brisanje datoteka s USB ključa da bi pet sekundi kasnije shvatio da ih ne mogu vratiti iz Recycle Bina. :(

Na implementaciju DDR2 memorijskog kontrolera u Athlone 64 AMD je čekao dosta dugo i to ne bez razloga. Unatoč višim taktovima, DDR2 memorija im osjetno više latencije u odnosu na klasični DDR, a kako su performanse Athlona 64 zbog integriranog memorijskog kontrolera vrlo osjetljive na brzinu pristupa memoriji, prerana implementacija DDR2 kontrolera mogla je AMD-u samo naštetiti. Uz to, u vrijeme predstavljanja prvih Intelovih čipseta s podrškom za DDR2, ovaj je tip memorije bio osjetno skuplji od klasičnog DDR-a, a uz to nije bilo moguće nabaviti memoriju veće brzine - standard je bio 400 ili 533-megahercni DDR2. Danas je situacija mnogo drugačija - cijene su pale, a 667-megahercna DDR2 memorija dostupna je u dovoljnim količinama. Doduše, za 800-megahercnu memoriju i dalje je nužno izdvojiti osjetno više novca budući da module ovakve brzine u većini slučajeva proizvode samo brand proizvođači kao što je recimo Corsair.

DDR vs DDR2
ScienceMark 2 Memory Bandwidth (MB/s)
DDR2 800 MHz @ CAS 4-4-4-12 6561    DDR2 667 MHz @ CAS 3-3-3-10 6378    DDR2 800 MHz @ CAS 5-5-5-15 6318    DDR2 667 MHz @ CAS 4-4-4-12 6114    DDR2 667 MHz @ CAS 5-5-5-15 5809    DDR2 533 MHz @ CAS 3-3-3-10 5286    DDR 400 @ CAS 2-2-2-5 5259    DDR 400 @ CAS 2.5-3-3-6 5125    DDR2 533 MHz @ CAS 5-5-5-15 4898    DDR2 533 MHz @ CAS 4-4-4-12 4895    0 10 00 20 00 30 00 40 00 50 00 60 00 66 00
ScienceMark 2 Memory latency (ns)
DDR 400 @ CAS 2-2-2-5 41,31    DDR2 800 MHz @ CAS 4-4-4-12 45,29    DDR 400 @ CAS 2.5-3-3-6 46,79    DDR2 667 MHz @ CAS 3-3-3-10 49,27    DDR2 800 MHz @ CAS 5-5-5-15 49,28    DDR2 667 MHz @ CAS 4-4-4-12 52,26    DDR2 667 MHz @ CAS 5-5-5-15 55,24    DDR2 533 MHz @ CAS 3-3-3-10 56,74    DDR2 533 MHz @ CAS 4-4-4-12 60,22    DDR2 533 MHz @ CAS 5-5-5-15 65,7    0 1 0 2 0 3 0 4 0 5 0 6 0 6 6
Cinebench score
DDR2 533 MHz @ CAS 4-4-4-12 283    DDR2 667 MHz @ CAS 4-4-4-12 283    DDR2 667 MHz @ CAS 3-3-3-10 283    DDR2 800 MHz @ CAS 5-5-5-15 283    DDR2 800 MHz @ CAS 4-4-4-12 283    DDR2 533 MHz @ CAS 3-3-3-10 282    DDR2 667 MHz @ CAS 5-5-5-15 282    DDR2 533 MHz @ CAS 5-5-5-15 281    0 5 0 1 00 1 50 2 00 2 50 28 5
WinRAR (kB/s)
DDR2 800 MHz @ CAS 4-4-4-12 550    DDR2 800 MHz @ CAS 5-5-5-15 537    DDR2 667 MHz @ CAS 3-3-3-10 505    DDR2 667 MHz @ CAS 4-4-4-12 494    DDR2 667 MHz @ CAS 5-5-5-15 479    DDR2 533 MHz @ CAS 3-3-3-10 441    DDR2 533 MHz @ CAS 4-4-4-12 428    DDR2 533 MHz @ CAS 5-5-5-15 415    0 1 00 2 00 3 00 4 00 5 00 55 5
HL2 Lost Coast (fps)
DDR2 800 MHz @ CAS 4-4-4-12 74,64    DDR2 800 MHz @ CAS 5-5-5-15 73,64    DDR2 667 MHz @ CAS 3-3-3-10 71,15    DDR2 667 MHz @ CAS 4-4-4-12 71,02    DDR2 667 MHz @ CAS 5-5-5-15 69,03    DDR2 533 MHz @ CAS 3-3-3-10 65,75    DDR2 533 MHz @ CAS 4-4-4-12 63,85    DDR2 533 MHz @ CAS 5-5-5-15 61,24    0 1 2 2 4 3 6 4 8 6 0 7 2 7 6

Ako je suditi prema našim rezultatima, AMD-ova odluka da odgodi implementaciju DDR2 kontrolera bila je opravdana. Čak niti 800-megahercni DDR2 na agresivnim latencijama nema brži odziv od klasičnog DDR-na agresivnim latencijama, unatoč tome što ima dva puta viši takta. Zapravo, u ovom slučaju su dva tipa memorije prilično blizu s obzirom da su kod DDR-a latencije otprilike dva puta niže nego kod DDR2, a DDR2 pak radi na dva puta višem taktu. 533-megahercni DDR2 pokazao se kao vrlo spor tako da ga zapravo uoopće nije preporučljivo koristiti s Athlonima 64, barem ako su vam bitne vrhunske performanse. Iz svega viđenog možemo zaključiti da će novi Athloni postati osjetno brži od starih na jednakom taktu tek kada budu dobili podršku za 1066-megahercni DDR2.

Pogledajmo kakva je situacija sa SATA i audio kontrolerom na Epoxovoj ploči.

HDD bench
Linear Read (MB/s)
Epox 5NVA+SLI @ nForce4 49,77    MSI P4N Diamond @ nForce4 49,77    MSI P4N Diamond @ Sil3132 49,77    nForce MF4-Ultra @ nForce4 49,7    0 1 0 2 0 3 0 4 0 5 0
Random Read (MB/s)
Epox 5NVA+SLI @ nForce4 48,5    nForce MF4-Ultra @ nForce4 46,97    MSI P4N Diamond @ nForce4 46,2    MSI P4N Diamond @ Sil3132 39,3    0 1 0 2 0 3 0 4 0 5 0
Buffered Read (MB/s)
nForce MF4-Ultra @ nForce4 253,5    Epox 5NVA+SLI @ nForce4 246,6    MSI P4N Diamond @ nForce4 242,9    MSI P4N Diamond @ Sil3132 121,7    0 5 0 1 00 1 50 2 00 2 50 26 0
Average Acess Time (ms)
MSI P4N Diamond @ Sil3132 13,03    Epox 5NVA+SLI @ nForce4 13,54    MSI P4N Diamond @ nForce4 13,62    nForce MF4-Ultra @ nForce4 13,66    0   2   4   6   8 1 0 1 2 1 4

Na Epoxoj ploči diskove možemo priključiti na nForce4 SATA kontroler. Iz istog razloga nema puno filozofije oko njegovih mogućnosti. Ista je stvar i s brzinom, kao što je i vidljivo u gornjem grafikonu.

RM 3DSound
Empty CPU
MSI @ Live 24bit 0,7561    Epox @ Realtek 1,0286    0   2   4   6   8 1 0 1 2 13 ,1
DirectSound 2D
MSI @ Live 24bit 4,2829    Epox @ Realtek 6,3038    0   2   4   6   8 1 0 1 2 13 ,1
DirectSound 3D HW
MSI @ Live 24bit 8,7938    Epox @ Realtek 12,2304    0   2   4   6   8 1 0 1 2 13 ,1
DirectSound 3D HW + EAX
Epox @ Realtek 12,0431    MSI @ Live 24bit 13,0431    0   2   4   6   8 1 0 1 2 13 ,1

Realtekov audio kontroler ALC850 kojeg susrećemo na na MF4-Ultra je naš stari poznanik. U usporedbi s integriranim Creative Labsovim čipom na MSI-jevoj ploči nema što tražiti, no ništa drugo od njega nije ni za očekivati. Valja napomenuti kako će vam ovakav integrirani zvuk biti sasvim dovoljan ako ne igrate igre s zahtjevnim zvučnim engineovima. U suprotnom vam preporučamo da nabavite odvojenu zvučnu karticu.

PCMark '05
CPU
nForce MF4-Ultra OC 3869    nForce MF4-Ultra 2907    0 8 00 16 00 24 00 32 00 40 00 48 00
MEM
nForce MF4-Ultra OC 4729    nForce MF4-Ultra 3736    0 8 00 16 00 24 00 32 00 40 00 48 00

Za početak pogledajmo brojke koje izbacuje PCMark '05. Rast performansi u oba segmenta testa je prilično masivan što je odličan rezultat za jednu ploču i procesor koji, ruku na srce, pripadaju donjem segmentu tržišta.

Science Mark 2
Molecular Dynamics
nForce MF4-Ultra OC 1194,14    nForce MF4-Ultra 876,21    0 2 50 5 00 7 50 10 00 12 50 15 00 17 50 18 50
Primordia
nForce MF4-Ultra OC 965,56    nForce MF4-Ultra 738,42    0 2 50 5 00 7 50 10 00 12 50 15 00 17 50 18 50
Crypthography
nForce MF4-Ultra OC 1294,09    nForce MF4-Ultra 981,13    0 2 50 5 00 7 50 10 00 12 50 15 00 17 50 18 50
STREAM
nForce MF4-Ultra OC 1812,47    nForce MF4-Ultra 1601,57    0 2 50 5 00 7 50 10 00 12 50 15 00 17 50 18 50
Memory bench
nForce MF4-Ultra OC 1645,81    nForce MF4-Ultra 1601,8    0 2 50 5 00 7 50 10 00 12 50 15 00 17 50 18 50

Istu situaciju imamo u Science Marku 2, no tu memorija malo zakazuje dok procesor i dalje nezaustavljivo pumpa bitove.

WinRAR
Brzina kompresije (kB/s)
nForce MF4-Ultra OC 557    nForce MF4-Ultra 505    0 1 00 2 00 3 00 4 00 5 00 56 0

WinRAR je dosta ovisan o brzini memorije tako niti ovdje rast performansi nije toliko zvjezdan. Naime, prilikom overclockanja smo množitelj memorije morali držati na 533 MHz, kako nas ona ne bi zadržala pri overclockanju procesora. Plod toga je zadržavanje maksimalnog takta procesora, ali na uštrb toga što memorija nije fino podešena kako bi iz nje izvukli maksimum.

SPECviewperf
3dsmax
nForce MF4-Ultra OC 22,27    nForce MF4-Ultra 16,8    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
catia
nForce MF4-Ultra OC 15,11    nForce MF4-Ultra 12,68    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
ensight
nForce MF4-Ultra OC 19,4    nForce MF4-Ultra 17,46    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
light
nForce MF4-Ultra OC 13,05    nForce MF4-Ultra 9,998    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
maya
nForce MF4-Ultra OC 25,68    nForce MF4-Ultra 20,83    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
proe
nForce MF4-Ultra OC 21,6    nForce MF4-Ultra 18,43    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
sw
nForce MF4-Ultra OC 18,83    nForce MF4-Ultra 17,06    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6
ugs
nForce MF4-Ultra OC 14,19    nForce MF4-Ultra 13,7    0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 4 2 6

Overclockani sistem je razvalio SPECview perf. Dakako, u nekim segmentima nema velikog rasta performansi, ali razlog za to je što su dotični ograničeni po pitanju grafičke kartice pa minimalno profitiraju od povećanja takta procesora, sabirnice i memorije.

Facry
1280x1024
nForce MF4-Ultra OC 71,43    nForce MF4-Ultra 59,24    0 1 2 2 4 3 6 4 8 6 0 7 2

Eto nas i do testova s igrama. Unatoč svojoj grafičkoj zahtjevnosti, Farcry je igra koje je dosta ovisna o brzini procesora tako da jako dobro vidi koliko performanse profitiraju od rasta takta.

Half Life 2 Lost Coast
1280x1024
nForce MF4-Ultra OC 84,14    nForce MF4-Ultra 71,02    0 1 5 3 0 4 5 6 0 7 5 8 5

Jednaka se stvar ponavlja u Half Lifeu 2 gdje je na procesoru zadatak računanja napredne fizike implementirane u ovu igru.

Novi Athloni su za AMD svakako veliki napredak. U pitanju nisu toliko performanse koliko ujedinjenje stolnih procesora pod jednim te istim socketom te dodavanje podrške za DDR2 memoriju koja je napokon postala dovoljno jeftina i brza da bi mogla konkurirati DDR-u. S druge strane, za nadjačavanje performansi klasične DDR memorije je potrebno imati DDR2 800 MHz. Premda je 800-megahercnu memoriju moguće lako nabaviti, u većini slučajeva ona ima visoku cijenu s obzirom da se najčešće radi o memoriji nekog brand proizvođača (Corsair, OCZ...). Još jedna bitna stvar u cijeloj priči je smanjenje potrošnje koju je AMD uspio postići na procesorima za Socket AM2. Iznimka je jedino Athlon 64 FX-62, no svi ostali procesori troše manje nego njihovi prethodnici. Uz to, tu su također i procesori s niskom potrošnjom od 62 ili 35 vata koji će mnogima biti jako zanimljivi, unatoč visokoj cijeni.

Jasno je da je prelazak na Socket AM2 izveden prilično elegantno, no i dalje stoji činjenica da se interna arhitektura AMD-ovih procesora u osnovi nije mijenjala od predstavljanja arhitekture K8 Hammer. Iz istog razloga novi procesori nude rast performansi samo ako je riječ o modelima s višim taktom od prethodnika. Kako AMD-ov arh-rival Intel uskoro namjerava predstaviti procesore s redizajniranom arhitekturom, jasno je da Athlone 64 za Socket AM2 pravi izazov tek očekuje.

Model Athlon 64 3200+ koji smo mi imali prilike isprobati je prava mala zvjerčica. Premda na tvorničkom taktu nije posebno snažan, ima potrošnju od samo 62 W što obećava tiho računalo. Ako ste pak malo ekstremniji, procesor vas zasigurno neće iznevjeriti što se tiče overclockanja - maksimalni takt kojeg smo uspjeli postići je 2,66 GHz, 660 MHz više od tvorničkog takta.

Što se pak Epoxove matične ploče tiče, općenito se radi o solidnom proizvodu kojeg muče neke mušice. Ploča je namijenjena donjem segmentu tržišta, pa je zato i bazirana na nForce4 čipsetu. To zapravo nije nikakav problem jer jedino što gubite u odnosu na novije čipsete su par konektora te nešto moćniji integrirani zvuk.

Tijekom testiranja s pločom nismo imali mnogo problema. Zamjerilo nam se to što funkcija "Power On After Power Fail" nije radila, a isti smo problem imali s opcijom za uključivanje računala preko tipkovnice. Tu su također i neki problemi s layoutom. ATX konektori su u standardnoj Epoxovoj maniri postavljeni na sredini ploče, ali mnogo veći problem je postavljanje jumpera za resetiranje BIOS-a preblizu utoru za grafičku karticu (nije mu moguće pristupiti ako koristimo karticu s dvoslotnim hladnjakom). Što se tiče opcija za overclockanje, tu je Epox odradio dobar posao, pa smo bez problema pogurali naš testni Athlon 64 do maksimalnih granica. Pri overclockanju same matične ploče, u "zid" smo udarili pri brzini sabirnice od 278 MHz što je solidan rezultat. Zadnji zanimljiv feature koji ova ploča nudi svakako treba spomenuti. Riječ je o Ghost BIOS čipu koji Epox implementira i na jeftinije ploče (kao što je recimo ova), a omogućava nam lako vraćanje starih postavki odnosno stare verzije BIOS-a, ako nešto zakaže pri flashanju ili overclockanju.

Ploču u vrijeme objave članka nismo mogli pronaći u hrvatskim trgovinama, ali pretpostavljamo da će joj cijena biti oko 650 kn zajedno s PDV-om.

Conclusion in english

For AMD, new Athlons are a big step forward. The main thing about new CPUs is not their performance, but unification of all AMD's desktop CPUs under single socket, as well as added support for DDR2 memory which finally became cheap enough and fast enough to be competitive with regular DDR memory. On other hand, it has to be noted that only DDR2 memory on 800 MHz can outperform standard DDR400. Altough such fast DDR2 memory can be easily bought on the market, it still has a pretty high price tag because most modules are made by premium brand memory manufacturers like Corsair and OCZ. One more important thing in Athlon 64 Socket AM2 story is reduction of power consumption which AMD managed to achieve with new CPUs. Only exception is Athlon 64 FX-62, but all other CPUs consume much less power than their Socket 939 counterparts. To sweeten up the deal, AMD even introduced low power variants of certain desktop CPUs which have a maximum power draw of 62 or 35 watts. Altough these CPUs have higher price than regular models, they are very interesting products for enthusiast and users who are building quiet systems.

It's a fact that transition to Socket AM2 was executed in a very elegant manner, but one issue still remains - AMD did not change architecture of its CPUs since the launch of first K8 Hammer CPU. This is the reason why new CPUs are showing performance increase based only on their clock (on models which actually have a higher clock). As AMD's arch-rival Intel soon plans to launch CPUs based on new architecture, Socket AM2 CPUs still need to face their biggest challenge.

Athlon 64 3200+ which we had pleasure testing in this article is a little beast. Altough this CPU is not that powerful on stock speed, it has very low power draw of mere 62 watts. If you like overclocking your CPUs, model we tested will not disappoint you. Maximal clock we achieved during our test was 2,66 GHz, 660 MHz more than stock clock.

As for Epox MF4-Ultra motherboard which helped us review Socket AM2 CPU, it is solid product with a few negative quirks. Motheboard is made for lower market segment and that's the primary reason why it is based on older nForce4 Ultra chipset. In practice, this is not a problem because in comparison to new AM2 chipsets, only thing you lose are few additional connectors and more powerfull integrated sound solution.

During our testing, we didn't encounter much problems with Epox board. One notable problem is that "Power On After Power Fail" and "Keyboard Power On" options are not working, regardless of their settings in BIOS. Also, there are some problems with the layout. ATX connectors are positioned in the center of the board, in standard Epox manner, but much greater problem is position of BIOS reset jumper. It is positioned to below and too close to PCI-E graphic card slot which means that it is blocked by a GFX cooler if a card with dual-slot cooling is installed on the motheboard (for example GeForce 7900 GTX which we used in our test). Regarding options for overclocking, Epox did a good job so we had no problems with pushing our test CPU to its limits. As for overclocking the board itself, we've hit a "wall" at 278 MHz which is a pretty solid result. Last notable feature of MF4-Ultra is Ghost BIOS chip which Epox integrates even on cheaper solutions like this one. Chip allows users to easily go back to old setting in BIOS or reflash a BIOS chip with a different version of firmware if the original version gets corrupted for some reason (bad flashing or overclocking).

Epox MF4-Ultra at the time of publishing this articles is still not available in croatian IT stores, but when it shows up, we think its price will be around 650 kn, PDV (VAT) included.