Nvidija je na Fermi arhitekturi dakle skrojila GF100 čip koji
će za početak ugrađivati u lansirane GTX480 i GTX470 kartice. Nama su na test
poslali jači model, koji kao što smo rekli broji 480 stream procesora. O tehnikalijama
ćemo kasnije više, a sada se osvrnimo na izgled kartice. Prva stvar koja upada
u oči jesu četiri toplovodne cijevi koje vire sa gornje strane oklopa (ima ih ukupno 5 al je jedna skrivena ispod oklopa). Po
ovome, i specifikacijama lako je zaključiti kako se kartica dosta zagrijava
i kako su za efikasno hlađenje potrebne ekstremnije mjere od dosada viđenih
na tvorničkim karticama. Kartica je dužine 27 centimetara čime je za oko 1
cm kraća od konkurentske HD5870. Za razliku od nje koja ima plastični prednji
oklop, GTX480 ima metalni dio koji je zapravo pokrov hladnjaka GPU-a kojeg
možete vidjeti na donjim slikama.

Pri rastavljanju kartice potrebno je najprije skinuti plastični
pokrov koji je plastičnim kopčama pričvršćen za veliki heatsink koji pokriva
kompletnu karticu, a služi ponajprije za hlađenje memorijskih čipova, i PWM
komponenti te kao nosač za ventilator. Nakon toga je potrebno skinuti GPU
hladnjak koji je prišvršćen sa četiri vijka te heatsink koji je pričvršćen
također sa vijcima. Nakon tih operacija ukazije nam se crni PCB sa vrlo gusto
raspoređenim kompunentama. GPU i IHS na njemu su ogromnih dimenzija, svakako
puno većih nego što smo navkli kod konkurencije. Tehničke karakteristike GPU-a
smo već objasnili u a spomenimo samo kako GTX480 ima 480 stream procesora,
48 ROP jedinica, 768KB L2 cache memorije, 60 teksturnih jedinica, 15 PolyMorph
mehanizama i šest 64-bitnih memorijskih kontrolera. Drugi model kojeg Nvidija
predstavlja, GTX470 ima 448 stream procesora, 40 ROP jedinica, 640KB L2 cache
memorije, 6 teksturnih jedinica i pet 64-bitnih memorijskih kontrolera.

480 procesora u GTX480 kartici kuca na 1401MHz, dok ostatak
čipa radi na 700MHz. Kod GTX470 modela te brojke su nešto niže i iznose 1215MHz
za stream procesore, te 607MHz za ostatak čipa. GDDR5 memorija koja u slučaju
GTX480 kartice komunicira preko 384-bitnog sučelja radi na 924MHz (3.696Gbps),
na GTX470 modelu komunicira preko 320-bitne sabirnice te radi na 837MHz (3.348Gbps).
Na GTX480 modelu nalazi se 12 GDDR5 memorijskih čipova kapaciteta 128MB, tako
da ukupno ima 1536MB memorije, dok je na GTX470 tih čipova 10 za ukupnih 1280MB
memorije.

TDP GTX 480 kartice je 250W, dok je sama Nvidija priznala i
kako ide malo više u pojedinim vrlo zahtjevnim naslovima. Bez opterećenja
potrošnja kartice pada na 47W. GTX470 s druge strane ima TDP od 215W pri opterećenju
i 33W bez opterećenja. Na GTX480 kartici se pri minimalnom opterećenju taktovi
spuštaju na svega 101MHz za shadere, 50MHz za ostatak GPU-a te memorije na
65.7MHz. GTX480 kartica zahtjeva dodatno napajanje u obliku jednog 8-pinskog
i jednog 6-pinskog PCIe Power konektora. Isto toliko je potrebno i HD5970
modelu, dok se HD5870 zadovoljava sa 6 + 6 kombinacijom. Iz ovakvih je specifikacija
jasno kako će se obje kartice poprilično grijati i kako im rashladni sistemi
moraju biti poprilično sposobni. GPU hladnjak kombinira bakrene toplovodne
cijevi koje su u direktnom dodiru sa IHS-om sa tankim aluminijskim listovima
kroz koje struji zrak pokretan turbinskim ventilatorom. Čitav hladnjak je
poniklan, a na vrhu je aluminijski pokrov koji je vidljiv i sa vanjske strane
kartice (služi kao heatsink).

Punom dužinom kartice proteže se aluminijski heatsink koji hladi
ostale komponente na PCB-u (memorijske čipove te komponente napajanja). Sa
stražnje strane kartice nema metalnog heatsinka kao na ATI karticama. Heatsink
služi i kao nosač za Deltin turbinski ventilator koji se u radu vrti između
otprilike 1700 i 3700 okretaja u minuti i povuče do 1.8A struje. Sve ovo čini
jedan učinkoviti rashladni sistem koji ima vrlo tešku zadaću. U našim testovima
će te vidjeti kolike su temperaturne vrijednosti, a za sada ćemo samo reći
da su vrlo visoke.

Za razliku od konkurenta, AMD-a, koji koristi DisplayPort izlaze,
Nvidija se je odlučila za mini HDMI izlaz te dva DVI-I izlaza. Neobičan potez,
s obzirom da se na tržištu pojavljuje se više monitora sa DisplayPortom, a
DVI-I se ionako može konvertirati u HDMI. Baš kao i pripadnici prethodne GT200
generacije napravljeni u 40nm proizvodnom procesu i ovaj model ima Nvidijinu
VP4 tehnologiju koja podržava H.264, MPEG-2, VC-1 i MPEG-4 ASP formate. DTS-HD
i Dolby TrueHD formati nisu podržani, pa su ATI kartice iz HD5xxx serije na
tom polju i dalje vodeće. Kartica podržava 3-way SLI i na vrhu su gdje i obično
dva SLI konektora. Kao što smo u opisu arhitekture spomenuli, ukoliko želite
koristiti Surround ili 3D Vision Surround trebat će vam dvije ovakve kartice.
Inače, ove tehnologije će te moći koristiti tek kada izađe 256 revizija upravljačkih
programa. Toliko u opisu kartice a sada idemo vidjeti što može.