Apple je iznenada izravno “napao” ChatGPT, Gemini, Claude, DeepSeek: Šokantna najava istraživanja, tvrdeći da je “zaključivanje” umjetne inteligencije samo “iluzija”

Sam dan prije WWDC-a 2025., Apple je izbacio potpuno neočekivanu i pomalo provokativnu studiju pod nazivom “Iluzija razmišljanja”. U njoj tvrde da najnapredniji AI modeli današnjice – uključujući ChatGPT, Claude, Gemini i DeepSeek – zapravo uopće ne “zaključuju” niti stvarno razmišljaju. Umjesto toga, nazivaju ih samo “strojevima za predviđanje vjerojatnosti”. I da, to je direktan udarac na ono što mnogi nazivaju početkom ere umjetne opće inteligencije (AGI).

Direktno u glavu AI giganta

Apple se ovom studijom praktički frontalno zaletio u ideju da su današnji AI sustavi blizu nekoj stvarnoj inteligenciji. Meta-poruka je jasna: svi ti modeli koji nas ostavljaju bez daha zapravo možda samo dobro glume da znaju što rade. Štoviše, Apple kaže da je AGI i dalje daleko, puno dalje nego što mislimo – i to usred vremena kada većina industrije pumpa ogromna očekivanja. I tajming nije slučajan – studija je objavljena taman pred početak WWDC-a, u trenutku kad su očekivanja od Appleove vlastite AI inicijative (Apple Intelligence i Siri 2.0) prilično niska. Umjesto da dokažu da su bolji, odlučili su – srušiti sve druge.

Nova metoda testiranja: AI pod mikroskopom

Appleovi istraživači nisu koristili standardne testove iz matematike i logike – jer su ti, kažu, “zagađeni” time što su modeli već mogli naići na njih tijekom treniranja. Umjesto toga, osmislili su “čiste” zagonetke u strogo kontroliranim okruženjima:

• Tower of Hanoi
• Checkers Jumping
• River Crossing
• Blocks World

Zahvaljujući ovim zadacima, mogli su točno kontrolirati razinu težine problema i pratiti korake koje modeli poduzimaju – ne samo gledati je li rješenje točno, nego i kako su došli do njega. Zvuči školski, ali baš zato ima težinu.

Glavni nalazi: AI se brzo pogubi kad stvari postanu ozbiljne

I onda dolazi ono najzanimljivije. Studija otkriva nekoliko šokantnih i pomalo kontraintuitivnih stvari:

• AI radi u tri režima: modeli se ponašaju potpuno različito ovisno o težini zadatka.
• Jednostavne zadaće? “Glupi” modeli su bolji! Ispada da obični modeli (bez “naprednog zaključivanja”) bolje rješavaju osnovne probleme od sofisticiranijih. Kao da netko pokušava izračunati 2 + 2 koristeći kvadratne jednadžbe.
• Srednje teški zadaci – jedina “slatka točka”: modeli s mogućnošću zaključivanja počinju pokazivati prednosti. Ali samo tu.
• Teški problemi? Svi padaju. Kod složenih zadataka, svi modeli – i obični i “napredni” – doslovno se pogube. Točnost im padne gotovo na nulu.

AI zna kad ne zna – i prestane pokušavati (!)

Još bizarnije: kad modeli naiđu na granicu svojih mogućnosti, oni počinju odustajati. Čak i kad imaju dovoljno resursa za nastavak, jednostavno prestanu pokušavati razmišljati. Kao da shvate: “Okej, ne mogu dalje, idem fejkati nešto”. Ovo ponašanje potpuno je različito od ljudskog – ljudi se, kad zapnu, uglavnom još više trude. Također, čak i kad im se točno objasni kako da riješe problem, njihov uspjeh se ne povećava. To znači da ne razumiju zadatak ni logiku – nego samo prepoznaju obrasce koje su pokupili tijekom treninga.

“Pametni” modeli padaju na glupim stvarima

Jedan od najčudnijih dokaza: Claude 3.7 Sonnet može bez greške napraviti više od 100 poteza u složenoj igri Tower of Hanoi, ali padne nakon samo četiri poteza u jednostavnoj igri River Crossing. Dodaj još neku nasumičnu rečenicu u uputu – i učinkovitost mu može pasti i do 65%. To je kao da najbolji učenik škole padne test zato što je pitanje bilo neobično formulirano.

Ključna poruka: AGI nije ni blizu

Apple ovime šalje jasnu poruku: nema dokaza da trenutni AI modeli stvarno zaključuju. Oni nisu misaoni strojevi – već samo napredni prediktivni algoritmi koji pokušavaju pogoditi što bi se sljedeće moglo reći. Da, mogu generirati dugačke i pametno sročene odgovore – ali to nije isto kao stvarno razumijevanje. I zato je pitanje: jesmo li toliko hipnotizirani blještavim mogućnostima trenutnog AI-ja da ne vidimo koliko je to krhko? I je li AGI zapravo puno dalje nego što svi pričaju? Apple nam ovime sugerira da moramo spustiti loptu, prestati sanjariti i stvarno se zapitati: što AI danas stvarno može – i što ne može?

Izvornu verziju Appleovog izvješća možete pročitati ovdje.

Microsoft je službeno integrirao besplatan alat za izradu videa temeljen na umjetnoj inteligenciji, nazvan Bing Video Creator, u mobilnu Bing aplikaciju. Radi se o prvom javnom AI video generatoru koji koristi OpenAI-jev Sora model, i sada je dostupan svima – bez ikakve pretplate, za razliku od ChatGPT Plus korisnika koji su to dosad morali plaćati. Pogledajmo što sve nudi ovaj zanimljiv alat.

Što točno možete raditi s Bing Video Creatorom?

Alat omogućuje korisnicima da kreiraju kratke videe od 5 sekundi, jednostavnim unošenjem tekstualnog opisa. Svaki korisnik može besplatno napraviti do 10 videa, a nakon toga ih možeš i dalje raditi ako iskoristiš 100 Microsoft Rewards bodova po isječku. Te bodove možeš skupiti pretragama na Bingu ili kupnjom u Microsoft Storeu. Trenutno je podržan samo vertikalni format (9:16), idealan za TikTok, Instagram Reels i slične platforme. No, Microsoft je najavio da uskoro stiže i horizontalni format (16:9) za YouTube i druge video platforme.

Dva načina rada: brzo ili kvalitetno

Bing Video Creator nudi dva moda rada:

• “Brzi” način – video se generira skoro odmah, ali broj izrada je ograničen.
• “Standardni” način – možeš generirati koliko god želiš videa, ali obrada traje dulje (nekad i više sati), uz višu kvalitetu.

Gotovi videi se čuvaju do 90 dana, a možeš ih preuzeti ili odmah podijeliti na društvenim mrežama – bez ikakvog dodatnog koraka.

Što je “ispod haube”?

Bing Video Creator radi na temelju OpenAI-jevog Sora modela, jednog od trenutno najnaprednijih alata za generaciju videa. Zahvaljujući toj tehnologiji, generirani videi izgledaju glatko, prirodno i kontekstualno točno – što znači da AI doista “razumije” što mu zadaš u tekstu. Ono što je posebno zanimljivo: Microsoft sad besplatno nudi tehnologiju koja je dosad bila dostupna samo korisnicima s plaćenim pristupom, čime se želi približiti široj publici – od content kreatora do običnih korisnika. Ovaj potez također pojačava konkurenciju na tržištu, gdje su već prisutni alati kao što su Google Veo, Runway, Luma AI i Meta MovieGen.

Gdje još škripi?

Naravno, sve to još nije savršeno. Trenutačna verzija ima neka ograničenja. To su da još uvijek nema podrške za stolna računala, ne možeš birati duljinu videa i vrijeme obrade zna biti sporije od očekivanog, pogotovo u “standardnom” načinu.No unatoč tome, Microsoftov potez predstavlja važan korak – jer dovodi AI tehnologiju za stvaranje videa iz laboratorija u ruke običnih ljudi.

 Zaključak

Integracija Bing Video Creatora u Bing aplikaciju veliki je korak naprijed – ne samo za Microsoft, nego i za cijelu AI industriju. Prvi put tehnologija poput OpenAI-jevog Sora modela postaje dostupna svima, potpuno besplatno. To je revolucija u stvaranju sadržaja: otvara vrata tisućama novih kreatora, daje ljudima nove alate za izražavanje i, naravno, pomaže Microsoftu da poveća svoj udio u tržištu pretraživanja – i gradi sveobuhvatan AI ekosustav.

Ukrajinske vlasti privele su 35-godišnjeg hakera koji je sedam godina vodio sofisticiranu operaciju cryptojackinga, uzrokujući štetu procijenjenu na oko 4,5 milijuna USD. Ovaj slučaj otkriva koliko opasni mogu biti tiho izvedeni kibernetički napadi, gdje se resursi drugih koriste – a da oni toga ni ne znaju.

Kako je sve funkcioniralo?

Još od 2018., osumnjičeni iz Poltave je upao u više od 5.000 korisničkih računa globalne tvrtke za pohranu podataka. Iskorištavao je sigurnosne rupe pomoću alata iz otvorenih izvora, a onda bi na zaraženim poslužiteljima pokrenuo virtualne strojeve s instaliranim softverom za rudarenje kriptovaluta – umjesto da direktno krade novac iz digitalnih novčanika. Njegova aktivnost nije bila ograničena samo na jedan grad – operirao je i iz Odese, Zaporižja i Dnjepropetrovska, što pokazuje koliko je široko rasprostranjena bila njegova mreža. Kad je konačno uhićen, policija je zaplijenila:

• računala i mobitele
• kripto-novčanike s ilegalno rudarenim valutama
• alate za automatizaciju i daljinski pristup
• bankovne kartice i pristupe e-mail računima

Također je otkriveno da je bio aktivan na više hakerskih foruma, ali još nije poznato je li imao pomagače.

Što mu prijeti i što se dalje istražuje?

Prema ukrajinskom zakonu, ako bude proglašen krivim, prijeti mu do 15 godina zatvora. Istraga još traje – pokušava se otkriti puni opseg štete, kao i da li postoji osnova za dodatne optužnice.

Nije jasno hoće li zaplijenjena kriptovaluta biti vraćena žrtvama ili  hoće li žrtve uopće dobiti odštetu, s obzirom na to da se šteta nije dogodila klasičnim “krađama”, nego iskorištavanjem njihovih resursa. Cijeli slučaj još jednom pokazuje kako je teško zaštititi poslovnu infrastrukturu od nevidljivih prijetnji – jer šteta se ne mjeri samo u podacima, nego i u računima za struju i usporenim sustavima.

 Cryptojacking – tihi napad s velikim posljedicama

Kako su kriptovalute sve popularnije, sve je češća pojava da hakeri jednostavno preuzmu resurse drugih ljudi ili firmi kako bi rudarenjem zaradili na tuđi račun. To uključuje rudarenje valuta kao što su Bitcoin i Monero, a rezultat su:

usporeni sustavi, veći troškovi električne energije i  pad performansi cijele IT infrastrukture. Upravo slučaj iz Ukrajine pokazuje koliko dugo takvi napadi mogu prolaziti ispod radara – godinama, bez da itko išta primijeti.

Što se može naučiti iz ovoga?

Zaštita više nije luksuz, nego nužnost. Tvrtke moraju ulagati u nadzorne sustave i alate za otkrivanje upada, educirati zaposlenike o kibernetičkoj sigurnosti i redovito provoditi sigurnosne provjere sustava. S druge strane, države i sigurnosne agencije moraju jače surađivati – jer hakeri koriste javno dostupne informacije i forume iz cijelog svijeta kako bi organizirali svoje napade.

Zaključak

Ovo uhićenje u Ukrajini veliki je korak naprijed u borbi protiv digitalnog kriminala, ali i snažan podsjetnik da cryptojacking nije teorija – nego realna prijetnja. Šteta od 4,5 milijuna dolara i preko 5.000 kompromitiranih računa jasna su poruka: svi koji upravljaju IT resursima moraju ozbiljno shvatiti sigurnost. Vlasti, s druge strane, moraju nastaviti s istragama i učiniti sve kako bi ovakve napade spriječile na vrijeme – prije nego što “nevidljivi rudari” ponovno naprave milijunsku štetu.

Prošla je godina dana otkako je Apple u svom sjedištu u Silicijskoj dolini predstavio novu AI strategiju – pompozno nazvanu Apple Intelligence. Bio je to spektakl. Vrijednost kompanije skočila je preko 200 milijardi dolara u jednom danu – jedan od najvećih jednodnevnih skokova u povijesti američkog tržišta. Ljudi su vjerovali da će generativna umjetna inteligencija pretvoriti iPhone u pravog digitalnog asistenta i pokrenuti novu prodajnu renesansu. Danas? Uzbuđenje se pretvorilo u tjeskobu. I to ozbiljnu.

Mnogi prošlogodišnji planovi su se ispušili. Obećana nova Siri još uvijek nije stigla, Apple Intelligence ne može se mjeriti s glasovno aktiviranim AI-jem poput Googleova Geminija. K tome, slabosti u Kini dodatno su razotkrivene u vrijeme trgovinskog rata koji je pokrenuo Donald Trump. A i doma ima problema – Apple se sve češće nalazi na udaru regulatora zbog svojih superprofitabilnih usluga. Appleove dionice ove su godine pale skoro 20%, što je puno lošije od konkurencije: Alphabet, Amazon, Meta i Microsoft svi su ih ostavili u prašini. No prava usporedba koja zabrinjava dolazi iz knjige Apple u Kini, gdje autor Patrick McGee povlači paralele između Tima Cooka i Jacka Welcha – nekadašnjeg šefa General Electrica. Welch je investitorima donio ogromne profite, baš kao i Cook (Apple je 2022. prvi put prešao 3 bilijuna dolara tržišne vrijednosti), ali se kasnije ispostavilo da su ti uspjesi samo maskirali dublje probleme. McGee se pita – ide li Apple istim putem?

Odgovor vjerojatno nećemo dobiti ni na WWDC-u 2025., Appleovoj godišnjoj konferenciji za programere. Umjesto da pokaže nešto revolucionarno u AI području, očekuje se da će event biti više-manje rutinski – najave novih softverskih ažuriranja za iPhone i Mac, bez puno drame. Neki stručnjaci, poput Craiga Moffetta iz MoffettNathansona, smatraju da bi Apple trebao napraviti veći zaokret u hardveru. Najveći trenuci u Appleovoj povijesti uvijek su dolazili kroz redefiniranje “formata”: Mac je promijenio osobna računala, iPod glazbu, iPhone mobitele. Možda je AI sljedeći veliki “format”. Čak je i Eddy Cue, šef Appleovih usluga, priznao da bi umjetna inteligencija mogla učiniti iPhone beskorisnim kroz deset godina.

U međuvremenu, konkurencija ne spava. Meta i Google razvijaju pametne naočale s integriranom AI tehnologijom, baš kao i kineski giganti poput Xiaomija i Baidua. OpenAI je nedavno sklopio ugovor vrijedan 6,4 milijarde dolara s firmom koju je osnovao bivši Appleov dizajner Jony Ive – sve s ciljem razvoja vlastitog AI uređaja. Apple? Još ništa konkretno. Samo hype. Apple se, čini se, nada da će ih postupnost spasiti. Govori se da će sljedeće godine lansirati sklopivi iPhone – nešto što su Samsung, Motorola i Huawei već napravili. Richard Windsor iz Radio Free Mobilea ipak smatra da Apple možda još ima aduta. Ako pametne naočale postanu “next big thing”, onda bi iskustvo stečeno na Vision Pro naočalama (za koje se zasad pokazalo da su skupe i prilično beskorisne) moglo biti zlata vrijedno. Apple se tako možda ipak uspije izvući prije nego što završi kao Nokia. Još jedna stvar koju bi Apple trebao preispitati su neka temeljna načela iz Cookove ere – posebice opsesija privatnošću i zatvorenost Appleovog ekosustava. Kako kaže Ben Thompson iz Stratecheryja, hvaliti se privatnošću je bilo lako dok Apple nije imao ozbiljan oglašivački biznis. No u AI eri to dolazi s ograničenjima.

Neće biti iPhonea 18! Apple će prilagoditi imenovanje na temelju godine izdavanja

10 godina Apple Watcha: koji “prstenovi” još nisu zatvoreni?

Apple mijenja AI strategiju: Siri kasni, tim se reorganizira, a oči su uprte u WWDC

Za početak, Apple ne prikuplja toliko osobnih podataka kao konkurenti, što im otežava treniranje personaliziranih AI modela. Oni koriste tzv. diferencijalnu privatnost, što znači da uče iz općih trendova, a ne iz konkretnih korisničkih podataka – za razliku od Googlea, primjerice. Drugo, privatnost tjera Apple da forsira AI koji se odvija lokalno na uređaju, umjesto da ulaže u snažnu cloud infrastrukturu. A znamo da su najjači chatbotovi danas oni koji se vrte u oblaku, jer imaju pristup većim modelima. Zato su nekim korisnicima Apple Intelligencea već ponudili integraciju s ChatGPT-jem.

Ako Apple želi sustići konkurenciju, morat će baciti ozbiljan novac na kupovinu alata i tehnologije za treniranje LLM-ova u oblaku. No možda je već prekasno. OpenAI je već ušao u partnerstvo s Jonyjem Iveom, Amazon kontrolira Anthropic (koji stoji iza Claude modela), a druge opcije su ili previše male ili kineske – što Appleu komplicira situaciju. Jedan od mogućih izlaza je da Apple olabavi svoj poznati “ograđeni vrt” i počne surađivati s vanjskim AI-jevima, kao što to, recimo, radi Motorola. Na taj bi način korisnici mogli koristiti druge glasovne asistente koji rade bolje od Siri – i možda bi to bio razlog više da opet nadograde svoj iPhone. Ali realno, male su šanse da Cook povuče neki radikalan potez. Njegov stil je stabilnost, pouzdanost, glatko upravljanje – sve više proces nego proizvod. Nema bombastičnih inovacija, ali ima konzistentne brojke. Nema ni naglih izlazaka iz Kine – iako se proizvodnja dijelom seli u Indiju, Appleov lanac opskrbe još je duboko ukorijenjen u Kini. No ovo nije trenutak za opuštanje. AI tržište se mijenja munjevito – Google je dokazao da i oni koji gube danas, mogu pobijediti sutra. A investitori su poznati po tome da brzo mijenjaju raspoloženje. Zato su izazovi u Appleovom services segmentu posebno opasni.

Najveći rizik?

Presuda koja bi mogla natjerati Google da prestane plaćati Appleu ogroman novac za to što mu je tražilica zadana na iPhoneima. Ta su plaćanja Appleu donosila oko 20 milijardi dolara godišnje – od ukupno 96 milijardi koliko zarađuju od usluga. Ako sud zabrani ekskluzivne dogovore, Googleu bi prihod pao 10 milijardi, a Apple bi mogao ostati bez ogromnog dijela te zlatne koke.

Drugi veliki problem je App Store. Apple je pod povećalom u EU zbog DMA zakona, a i dalje se vuče sudski proces s Epic Gamesom u SAD-u. Bank of America procjenjuje da App Store godišnje donosi oko 31 milijardu dolara prihoda. Ako developeri počnu korisnike voditi van Appleove trgovine zbog novih propisa – to bi moglo ozbiljno pogoditi taj visokomaržni biznis.

Usluge su posljednjih godina bile najsjajniji dio Appleovog poslovanja – pomagale su prikriti stagnaciju iPhone prodaje. Ako i to dođe pod udar, moglo bi boljeti. No, možda je baš to ono što će natjerati Cooka da se konačno odvaži i razbije vlastita pravila igre. Možda mu na kraju to i spasi firmu.

Google tiho testira jednu sitnu promjenu koja bi mogla imati velike posljedice: umjesto da AI preglede stavlja na vrh stranice s rezultatima pretraživanja kao prije, sad ih premješta prema sredini. Ovo je prvi put primijećeno sredinom ožujka 2025., kad su neki korisnici skužili da AI više ne “zauzima” vrh stranice, nego se pojavljuje ispod nekih klasičnih rezultata. Na društvenim mrežama X (bivši Twitter) počele su kružiti snimke zaslona koje su podijelili stručnjaci poput Sachina Patela i Deepaka Yadava, jasno pokazujući tu promjenu.

Ovaj potez otvorio je dosta pitanja – ponajviše: zašto? Najvjerojatnije, Google pokušava malo “resetirati” korisničko iskustvo, tako da AI sažetak ne bude odmah prva stvar koju vidiš. Mnogi su se žalili da im smeta što AI odgovori iskaču na vrhu – kao da Google sve odmah servira i ne ostavlja prostora da sam istražuješ. S time što se AI dio seli u sredinu, korisnike se možda potiče da se vrate starim navikama: skrolaj, pogledaj više rezultata i sam odluči što ti je korisno. Ovo nije samo redizajn sučelja, već i test kako korisnici reagiraju. Kao i ranije s istaknutim isječcima, Google sada gleda koliko položaj AI-a mijenja ponašanje ljudi – hoće li manje ili više klikati, koliko dugo ostaju na stranici i jesu li uopće zadovoljni. Zanima ih i hoće li ljudi još klikati na AI sadržaj ako nije na vrhu, ili će se češće vraćati organskim rezultatima.

U SEO krugovima, ova promjena je odmah izazvala zanimanje. Kad su AI pregledi bili prvi na listi, puno stranica koje su bile rangirane visoko gubile su posjetitelje jer su ljudi pročitali ono što im AI ponudi i nisu dalje klikali. Sad, s novim rasporedom, top stranice ponovno mogu dobiti šansu da dopru do publike – barem dok Google još traži idealan balans između AI odgovora i klasičnih rezultata. Ali to ne znači da će SEO postati lakši. Kad se AI nalazi točno usred rezultata, sadržaj koji objaviš može se izravno usporediti s AI odgovorima. Ako pišeš nejasno ili ne pogodiš što točno ljudi traže, vrlo lako će te ignorirati. S druge strane, ako AI prepozna i citira tvoj sadržaj, to ti može donijeti dodatnu vjerodostojnost i možda čak natjerati korisnike da kliknu na tvoju stranicu. SEO više nije samo borba za prvo mjesto – moraš pisati jasno, konkretno i kvalitetno, tako da AI prepozna vrijednost onoga što nudiš.

Još jedna stvar koju treba uzeti u obzir – korisnici će s vremenom drukčije koristiti pretragu. Ako se naviknu da AI više nije na vrhu, počinju drugačije skrolati, zaustavljati se na drugim dijelovima stranice i donositi odluke u novom ritmu. Zato analiza stvarnog ponašanja korisnika postaje još važnija. Nije dovoljno samo pratiti ključne riječi – moraš znati gdje klikću, gdje zastanu i s čim zapravo komuniciraju. Naizgled mala promjena položaja AI pregleda mogla bi imati veliki utjecaj. Ovo nije samo pitanje dizajna, već znak da Google pokušava uskladiti moć umjetne inteligencije s ulogom autora i kreatora sadržaja. Za SEO stručnjake ovo je i šansa i izazov – da se vrate u igru, ali i da stvaraju sadržaj koji će ne samo biti na vrhu, već dovoljno kvalitetan da ga AI prepozna – ili barem ne zasjeni.

Dok se organizacije diljem Europe pripremaju za kraj podrške za široko korištene Microsoftove proizvode poput Windowsa 10, sve veći broj donositelja IT odluka traži dalje od tradicionalnih ciklusa nadogradnje u potrazi za pametnijim i efikasnijim alternativama. Među rješenjima koja dobivaju na značaju je 0patch, tehnologija mikro-zakrpa koja redefinira način zaštite naslijeđenog softvera, dugo nakon što je službena podrška završila.

Ulozi su visoki. Nakon što neki sustav dosegne kraj podrške (end of service – EOS), više ne prima službena sigurnosna ažuriranja, što izlaže organizacije potencijalnim ranjivostima, problemima s usklađenošću i rastućim operativnim rizicima. Za sektore kojima upravljaju sve stroži propisi o kibernetičkoj sigurnosti – uključujući one koji podliježu direktivi NIS2 Europske unije – oslanjanje na nepodržani softver nije samo rizično, već i potencijalno nije usklađeno s propisima. Ipak, za mnoge su troškovi velikih migracija na nove operativne sustave ili hardverske platforme jednostavno neodrživi.

Microsoft bi 14. listopada 2025. trebao ukinuti podršku za Windows 10, što će utjecati na značajan dio globalne korisničke baze. Prema nedavnim procjenama, čak 240 milijuna uređaja s Windows 10 diljem svijeta ne ispunjava hardverske zahtjeve za besplatnu nadogradnju na Windows 11. Zbog toga velik broj korisnika – uključujući tvrtke, škole i javne ustanove – ima funkcionalan hardver koji se iznenada smatra zastarjelim. Zamjena takve infrastrukture u velikim razmjerima nije samo skupa, već i ekološki i operativno neispravna. Kao rezultat toga, mnogi IT lideri traže načine kako maksimizirati vrijednost svoje postojeće imovine uz održavanje sigurnosti i usklađenosti.

U tom kontekstu, 0patch se pojavio kao praktična i vrlo učinkovita alternativa. Razvila ga je slovenska tvrtka za sigurnosni softver ACROS Security, a nudi brzo postavljanje mikro-zakrpa u stvarnom vremenu koje rješavaju ranjivosti u naslijeđenom softveru – bez potrebe za ponovnim pokretanjem sustava, prekidom rada korisnika ili potpunim ažuriranjima. Za razliku od konvencionalnih modela zakrpa, koji često povezuju velika ažuriranja s funkcionalnim promjenama, 0patch isporučuje samo potrebne sigurnosne ispravke na lagan, ciljani način. To omogućuje organizacijama održavanje operativnog kontinuiteta uz značajno smanjenje izloženosti poznatim prijetnjama.

0patch trenutno podržava širok raspon Microsoftovih proizvoda, uključujući Windows 10 i 11, verzije Windows Servera i Microsoft Officea koje su izašle iz glavne podrške i još mnogo toga.

Za organizacije koje se još uvijek oslanjaju na Windows 10, alternative poput Microsoftovih proširenih sigurnosnih ažuriranja (extended security updates – ESU) mogu biti preskupe. U međuvremenu, tvrtke poput Forscopea nude Windows licence uz prilagođene scenarije licenciranja, što osigurava uštede do 80% u usporedbi sa standardnim tržišnim cijenama, što ga čini privlačnim rješenjem za IT odjele s ograničenim proračunom. Zapravo, pokazalo se da organizacije koje strateški pristupaju prijelazu na kraj podrške za Windows 10 otkrivaju uštede troškova od 15–30% u usporedbi s onima koje to tretiraju kao jednostavnu nadogradnju.

Tehnologija mikro-zakrpa već se koristi u privatnim i javnim institucijama u Europi, gdje je dokazala svoju vrijednost u produljenju životnog vijeka softverskih okruženja koja su i dalje ključna za svakodnevno poslovanje. Poslužila je kao praktična i pristupačna opcija za organizacije koje još nisu spremne za migraciju na Windows 11. Na primjer, za jednu od tvrtki kojoj je Forscope pomogao u nadogradnji IT sustava, smanjenje troškova softvera iznosilo je 30%, uz osiguranje potpune zakonske usklađenosti – jasan primjer produljenja životnog vijeka sustava bez ugrožavanja sigurnosti ili proračuna.

Ključni pokretač ove tranzicije bila je suradnja između 0patcha i Forscopea, najvećeg softverskog brokera u srednjoj i istočnoj Europi. Spajanjem službeno licenciranog softvera s 0patchovim sigurnosnim mogućnostima, rješenje nudi organizacijama legitiman i isplativ način održavanja sigurnosti i stabilnosti sustava izvan EOS-a – bez žurbe sa složenim ili skupim nadogradnjama.

Ono što izdvaja 0patch nije samo sama tehnologija, već i način razmišljanja koji predstavlja: odmak od reaktivnih, hardverski vođenih ciklusa nadogradnje prema održivijem, softverski usmjerenom pristupu IT sigurnosti – onom koji je usko usklađen s Forscopeovom predanošću isplativom upravljanju životnim ciklusom softvera, dugoročnoj optimizaciji sustava i usklađenosti bez nepotrebnih poremećaja. Forscopeova analiza srednjih i velikih poduzeća otkriva smanjenje ukupnih troškova licenciranja od 42% tijekom pet godina, poboljšanje iskorištenosti softverske imovine od 35% i smanjenje administrativnih troškova od 28% pri primjeni hibridnih strategija licenciranja softvera.

Financijski argument je jednako uvjerljiv: tvrtke mogu ostvariti uštedu troškova do 40% strateškim korištenjem lokalnih rješenja umjesto oslanjanja isključivo na usluge u oblaku. To je posebno važno na visoko digitaliziranom europskom tržištu, gdje je 94% kućanstava imalo pristup internetu od 2024. – u odnosu na samo 80% u 2014. – što pojačava rastuću potrebu za sigurnom i isplativom digitalnom infrastrukturom, prema Eurostatu. U vrijeme kada su IT proračuni pod većom kontrolom, ova vrsta hibridnog pristupa – koju podržavaju 0patch i Forscope – postaje sve privlačnija.

„Ono što vidimo kod naše klijentske baze jest promjena u načinu razmišljanja – organizacije se više ne pitaju samo kako nadograditi, već i trebaju li to uopće. Mikro-zakrpe otvaraju novi način razmišljanja o održavanju IT-a: onaj koji daje prioritet preciznosti, kontroli i održivosti u odnosu na velike zamjene“, kaže Mateusz Drozdowski, Voditelj odjela za licenčna rješenja u tvrtki Forscope.

Za organizacije koje žele produžiti vijek trajanja svoje postojeće infrastrukture bez žrtvovanja usklađenosti ili kontrole, rješenja koja nudi Forscope – poput 0patcha implementiranog uz pouzdane strategije licenciranja softvera – mogla bi postati novi standard. Zapravo, Forscope je već podržao desetke tvrtki u premošćivanju jaza između nepodržanog softvera i modernih sigurnosnih zahtjeva, jačajući održivost ovog pristupa u stvarnom svijetu.

O tvrtki Forscope

Forscope, najveći broker softvera u srednjoj i istočnoj Europi, nudi potpuno licencirana softverska rješenja tvrtkama svih veličina, kao i javnim institucijama, kroz inovativan, troškovno učinkovit model akvizicije. Osim toga, tvrtka pruža sveobuhvatan paket usluga, uključujući tehničku podršku, kao i licenciranje i pravne savjete. Sa sjedištem u Češkoj Republici, Forscope djeluje u 9 drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Tvrtka je certificirani Microsoftov partner te posjeduje certifikate ISO 9001:2015 i ISO 27001.

Za više informacija posjetite: Website | LinkedIn | Facebook

(sponzorirani sadržaj)

Bliži se Dan očeva! Ako vaš otac koristi računalo za posao, Microsoftova licenca je promišljen i praktičan dar. Ako tako mislite, zgrabite nenadmašne ponude s Godeal24 rasprodaje za dan očeva, čime ćete uštedjeti više od 90%! Uz samo djelić cijene, nabavite originalne Microsoftove ključeve. Bez vremenskog roka isporuke, ovi se darovi isporučuju odmah kako bi njegov dan bio nezaboravan. Sretno darivanje!

Vjerojatno svakodnevno koristite popularni paket Microsoft Office. Ali jeste li znali da bez aktivacijskog ključa propuštate mnoge prednosti ovog softvera? Pravne verzije sustava Office nude znatno više mogućnosti za produktivan rad s dokumentima, proračunskim tablicama i prezentacijama. Kako biste pristupili svim pogodnostima bez trošenja stotina dolara, nabavite doživotnu licencu za Microsoft Office 2021 po pristupačnoj cijeni na Godeal24. Uz vremenski ograničene ponude, možete dobiti Microsoft Office 2021 Professional Plus za 35,24 € (reg: 299 €). Ako biste radije dobili ključeve proizvoda uz pet računala, dobit ćete nižu cijenu i platiti samo 145 za cijelu seriju (29 €/PC). To je jednokratna kupnja, tako da možete koristiti ključ čim njihova e-pošta stigne u vašu pristiglu poštu.

Dozvolite Officeu Professional da nadogradi vaš PC s novim favoritima i starim klasicima!

• Office 2021 Professional Plus Key – 1 PC – 35.24€
• Office 2021 Professional Plus Key – 2 Keys – 66.5€ (Only25€/Key)
• Office 2021 Professional Plus Key – 3 Keys – 90.75€ (Only25€/Key)
• Office 2021 Professional Plus Key – 5 PCs – 145€ (Only 29€/PC)
• Office 2019 Professional Plus Key – 1 PC – 25.29€
• Office 2019 Professional Plus Key – 2 Keys – 49.29€ (Only 65€/Key)
• Office 2016 Professional Plus Key – 1 PC – 15.29€
• Office 2021 Home and Business for Mac – 79.79€
• Office 2019 Home and Business for Mac – 49.99€
• Office 2024 Home – 1 PC/Mac – 139.99€

Ista investicija, bolje nagrade! Ograničena ponuda:

• Windows 11 Professional Key – 13.25€
• Windows 11 Professional – 2 Keys – 24.75€ (Only38€/Key)
• Windows 11 Professional – 3 Keys – 34.45€ (Only 48€/Key)
• Windows 11 Professional – 5 Keys – 53.15€(Only 10.63€ /Key)
• Windows 11 Home Key – 13.05€
• Windows 10 Professional Key – 8.25€
• Windows 10 Professional – 2 Keys – 14.25€ (Only13€/Key)
• Windows 10 Professional – 3 Keys – 21.25€ (Only08€/Key)
• Windows 10 Professional – 5 Keys – 34.15€ (Only83€/Key)
• Windows 10 Home Key – 8.15€

Nadogradite sve odjednom! Uštedite više novca! (kupon kod “SGO62″)

• Windows 10 Pro + Office 2021 Pro Plus Bundle – 41.39€
• Windows 10 Pro + Office 2019 Pro Plus Bundle – 31.64€
• Windows 11 Pro + Office 2021 Pro Plus Bundle – 46.29€
• Windows 11 Pro+ Office 2019 Pro Plus Bundle – 36.54€
• Visio Professional 2021 – 1 PC – 22.97€
• Project Professional 2021 – 1 PC – 25.70€

Još Microsoft licenci, uživahje u popustu od 50%! (kupon kod ” SGO50″)

• Access Professional 2021 – 1 PC – 22.36€
• Windows Server 2025 Standard – 31.49€
• Windows Server 2022 Standard – 26.19€
• Windows Server 2022 Datacenter – 27.21€
• Windows Server 2019 Standard – 25.01€
• Windows Server 2019 Datacenter – 25.16€

Maksimalna ušteda s popustom na količinu! Djelujte brzo!

• Microsoft Office 2021 Pro – 50 Keys – 1400€ (Only 28€/Key)
• Microsoft Office 2021 Pro – 100 Keys – 2700€ (Only 27€/Key)
• Microsoft Office 2019 Pro – 50 Keys – 950€ (Only 19€/Key)
• Windows 11 Pro – 50 keys – 400€ (Only 8€/Key)
• Windows 11 Pro – 100 keys – 750€ (Only 7.5€/Key)
• Windows 11 Home – 50 keys – 389€ (Only 7.59€/Key)
• Windows 10 Pro – 50 Keys – 325€ (Only 6.5€/Key)
• Windows 10 Pro – 100 Keys – 600€ (Only 6€/Key)
• Windows 10 Home – 50 Keys – 299.50€ (Only 5.99€/Key)

Praktičan računalni alat:

• Ashampoo PDF Pro 4 – 29.99€
• IObit Driver Booster 12 – 17.69€
• Adguard – 3 Devices – Lifetime – 32.74€
• Internet Download Manager – 1 PC / Lifetime –21.99€

>>> Nabavite još alata

Godeal24 nudi nenadmašne cijene originalnih Microsoft ključeva, što ga čini najboljim izborom za nadogradnju bez prevelikog trošenja novca. S popustima do 62%, možete dobiti doživotne licence za Windows i Office po znatno nižoj cijeni od originalne. Osim toga, sve narudžbe dolaze s trenutnom digitalnom dostavom, tako da nema čekanja. Godeal24 također pruža profesionalnu korisničku podršku, dostupnu 24 sata dnevno kako bi vam pomogla s bilo kakvim problemima s kupnjom ili aktivacijom. Njihov predani tim osigurava besprijekorno iskustvo kupovine, odgovara na pitanja i brzo rješava probleme. Bez obzira jeste li pojedinac ili tvrtka koja želi nadograditi više uređaja, sada je savršeno vrijeme za kupnju prije nego što cijene porastu.

Kontaktirajte Godeal24: service@godeal24.com

Kako iskoristiti kupon kod?

• Dodajte proizvodu u košaricu i ispunite kupon kod. Kliknite na “Proceed To Checkout” nakon potvrde!

• Odaberite “CWALLETCO” u ovom koraku i stisnite “Continue”.

(sponzorirani sadržaj)

Piše Mateusz Drozdowski, Voditelj licenčnih rješenja u tvrtki Forscope

Nakon povratka Donalda Trumpa u središte globalne političke pozornosti, rasprave o transatlantskim carinama ponovno su se pojavile, donoseći novu neizvjesnost u globalnu trgovinu, uključujući digitalni i softverski sektor. Iako je velik dio medijskog fokusa danas na tradicionalnim sektorima kao što su automobilska industrija i poljoprivreda, područje koje ostaje podcijenjeno je IT sektor – naime, neizravni utjecaj carina na modele licenciranja softvera i cijene.

Trumpove predložene carine na europski uvoz mogle bi ponovno otvoriti raspravu o autonomiji softvera. Ako se provedu, takve mjere riskiraju povećanje troškova softverskih licenci i usluga koje potječu ili se njima upravlja unutar EU-a. Posljedice za tvrtke koje se oslanjaju na centralizirane pretplate u oblaku, nove politike cijena ili često ažurirane uvjete licenciranja mogle bi biti značajne — posebno kada te tvrtke ovise o uskom skupu globalnih IT pružatelja usluga.

I ovdje leži paradoks: u eri koja promiče digitalnu transformaciju, mnoge su tvrtke još uvijek zatvorene u modele licenciranja koji su nefleksibilni, pretjerano ovisni o dobavljačima sa sjedištem u SAD-u i ranjivi na političke odluke izvan njihove kontrole. S velikim igračima, poput Microsofta, koji prelaze na licenciranje samo uz pretplatu i kontinuiranim postupnim ukidanjem trajnih licenci, kupcima ostaje manje kontrole i manje opcija.

Povećani troškovi za EU

Dok se te rasprave intenziviraju, europske tvrtke već se suočavaju s izazovima. Nije tajna da su novi softverski proizvodi često skuplji u EU nego u SAD-u. Kada se uzme u obzir potencijalni teret carina, postaje jasno da oslanjanje na glavne američke dobavljače izlaže organizacije značajnim financijskim i operativnim rizicima.

Europska komisija već dugo promiče načela kružnog gospodarstva kao načina smanjenja ovisnosti, izbjegavanja rasipanja i produljenja životnog ciklusa proizvoda. Ova su načela jednako relevantna za IT industriju. Produljenje životnog vijeka softverskih proizvoda ponovnim ocjenjivanjem načina na koji se licence stječu, koriste i odlažu nije samo isplativo, već i korak prema većoj neovisnosti.

Razumijevanje položaja svake organizacije

U tom kontekstu, tvrtke i javne institucije trebaju procijeniti vlastitu razinu izloženosti riziku i utvrditi jesu li njihova trenutna softverska sredstva osjetljiva na buduće političke ili ekonomske promjene.

Ovdje suradnja sa stručnjacima za licenciranje postaje ne samo korisna, već i neophodna. Tvrtke kao što je Forscope, najveći broker softvera u srednjoj i istočnoj Europi, mogu pomoći organizacijama da mapiraju svoj otisak licenciranja i utvrde jesu li izložene većim troškovima zbog mijenjanja trgovinske politike ili razvoja strategija dobavljača. Iako je Forscope, tvrtka koja posluje u 9 zemalja, najpoznatija po pružanju isplativih rješenja za licenciranje softvera, njegova uloga nadilazi nabavu softvera.

Savjetujući se sa stručnjacima za licenciranje, organizacije dobivaju jasnoću: koje su licence otporne na budućnost, koje se mogu održavati ili skalirati bez pokretanja nepotrebnih nadogradnji ili izlaganja novim politikama cijena i — što je ključno — koje će strategije licenciranja zaštititi organizaciju od porasta troškova povezanih s tarifama.

Kako se politička klima nastavlja mijenjati, tako raste i hitnost da organizacije preuzmu kontrolu nad svojim softverskim okruženjima. Obnovljena rasprava oko tarifa nije samo prijetnja – ona predstavlja priliku za preispitivanje zastarjelih ovisnosti i rad na istinskom digitalnom suverenitetu. U trenutnoj klimi, čini se da su najotpornije organizacije one koje danas poduzimaju proaktivne korake kako bi se snašle u potencijalno fragmentiranijoj i nepredvidljivijoj budućnosti.

O tvrtki Forscope

Forscope, najveći broker softvera u srednjoj i istočnoj Europi, nudi potpuno licencirana softverska rješenja tvrtkama svih veličina, kao i javnim institucijama, kroz inovativan, troškovno učinkovit model akvizicije. Osim toga, tvrtka pruža sveobuhvatan paket usluga, uključujući tehničku podršku, kao i licenciranje i pravne savjete. Sa sjedištem u Češkoj Republici, Forscope djeluje u 9 drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Tvrtka je certificirani Microsoftov partner te posjeduje certifikate ISO 9001:2015 i ISO 27001.

Za više informacija posjetite: Website | LinkedIn | Facebook

(sponzorirana objava)

Elden Ring Nightreign upravo je proslavio nevjerojatnu prekretnicu, dosegnuvši 3,5 milijuna igrača u samo nekoliko dana nakon izlaska. U istoj objavi, razvojni tim je naveo da putovanje još nije gotovo. DLC stiže kasnije ove godine, zajedno s poboljšanjima, unaprijeđenim borbama i novim dodacima koji će se postupno uvoditi već od ovog mjeseca. Osim toga, potvrđen je i način igre “Duo Expeditions”, koji dolazi “u kasnijem terminu”. Elden Ring Nightreign je objavljen s dvije opcije za više igrača: solo i trio. Od izlaska, igrači su tražili dodavanje treće opcije duo načina. Razvojni tim je nedavno objasnio kako je “aspekt dua” bio “zanemaren” i “previđen tijekom razvoja”. Međutim, naveli su i da je to nešto što su razmatrali kao “značajku nakon lansiranja”.

Duo način bit će izvrstan dodatak za igrače kojima je teško igrati Elden Ring Nightreign solo. Također, ponekad se tijekom traženja igrača ne popuni ekipa od tri osobe, ili nemate dovoljno prijatelja. U tim situacijama, duo način pružit će veću pristupačnost i fleksibilnost.

Google je na I/O konferenciji 2025. predstavio Veo 3, napredni AI model za generiranje videa, sposoban istovremeno stvarati vizuale i zvukove – uključujući dijaloge i pozadinsku glazbu – u realnoj sinkronizaciji. Ova tehnologija pokreće novu eru digitalnog sadržaja, ali istovremeno izaziva zabrinutost u kreativnoj zajednici. Za razliku od prethodnih modela, Veo 3 omogućuje korisnicima da jednim upitom dobiju cjelovit videozapis, uključujući sliku, zvuk i naraciju. Gledateljima postaje sve teže razlikovati stvarne videozapise od onih generiranih umjetnom inteligencijom. Recenzije ističu četiri ključne prednosti Veo 3:

• Stvaranje zvuka i slike iz jednog teksta
• Glatko, prirodno kretanje likova
• Video visoke rezolucije, pogodan i za osobnu i profesionalnu upotrebu
• Napredno upravljanje kutovima kamere i pejzažima, uz dosljednost likova

Veo 3 ne funkcionira samostalno, već je integriran s drugim Googleovim alatima:

• Gemini – jezični model koji pomaže pretvaranju teksta u video
• Imagen 4 – alat za generiranje vizualnih referenci
• Flow – platforma za uređivanje i kreiranje priča

Zabrinutost zbog utjecaja na kreativne industrije

Izvršni direktor DeepMinda, Demis Hassabis, izjavio je kako “Veo 3 označava kraj ere tihih videozapisa”. No, mnogi umjetnici i profesionalci izražavaju zabrinutost – tehnologija bi mogla značajno promijeniti industrije filma, televizije i animacije. Prema studiji Ceha animacije iz 2024., umjetna inteligencija mogla bi ugroziti preko 100.000 radnih mjesta u SAD-u do 2026.

Trenutno je Veo 3 dostupan korisnicima paketa Google AI Ultra (249,99 USD mjesečno) i AI Pro korisnicima (besplatno prvi mjesec, zatim 20 USD mjesečno). Dostupan je u 73 zemlje. . Korisnici mogu izraditi 10 testnih videa putem Gemini aplikacije. Svaki videozapis troši oko 150 kredita, dok Ultra korisnici mjesečno dobivaju 12.500 kredita.