HTC pokušava potaknuti prodaju uređaja akcijskim cijenama

Za tajvanski HTC analitičari predviđaju u 2016. godini oštar pad prodaje uređaja  od 27 % u odnosu na godinu dana ranije. Očito top model HTC 10 i Desire pristupačni uređaji ne osvajaju potrošače prema očekivanjima. Zato kompanija ovih dana pokreće prodaju uređaja po cijenama nižim od 80 do 100 dolara od cijena u redovnoj prodaji u  pokušaju prekida negativnog trenda prodaje.  HTC 10 je uglavnom dobio pozitivne kritike recenzenata, ali  prodaja je ipak daleko od planiranih milijun primjeraka u ovoj godini.

Iako se HTC 10 top model ne razlikuje kvalitetom izrade i mogućnostima od ostatka konkurencije, brend je izgubio karizmu za privlačenje kupaca i to se odrazilo na prodaju. Na primjer, u istom razdoblju konkurentski Samsung Galaxy S7 je prodan u desecima milijuna jedinica.

Ipak, HTC još uvijek ima vremena pokušati loše prodajne brojke preokrenuti u svoju korist. Prvo je na potezu akcijsko snižavanje  cijena HTC 10 modela za 100 dolara. Dakle, maloprodajna cijena trebala bi iznositi oko 600 dolara (4000,00 kn). S obzirom na cijene u Hrvatskoj, a koje se kreću od 5.319,05 kn do 6.199,00 kn ovisno o memorijskom kapacitetu, ova za američko tržište ne zvuči loše.

Osim top modela, tvrtka je snizila cijene za Desire 626 i 626s. Sniženi su za  80 dolara.

Isto tako, HTC nudi popust do 100 dolara za kupnju dodatnog pribora. Ali popust se može iskoristiti samo za kupnju uređaja ili dodatne opreme, ne oboje.  Promocija vrijedi od 1. do 8. listopada  samo za američke stanovnike.

Pitate li se poput hoće li najavljena akcija privući veći broj kupaca,  realno gledajući, ne previše. Rast tržišta pametnih telefona dosegao je određeni vrhunac i razvijena tržišta imaju tendenciju kupnje novog uređaja sve rjeđe. Da je HTC u samom startu ponudio uređaje po ovim cijenama, učinak bi bio mnogo bolji.

Odluči li se HTC ponuditi akcijske cijene europskim kupcima,  i tu je pomalo upitna uspješnost ekspanzije prodaje. Za jedan dio europskih potrošača pristupačni uređaji postaju sve više u fokusu, osobito kineskih marki, dok među top modelima dominiraju Samsung, Apple i sve više Huawei. Biste li kupili HTC 10 da mu cijena padne na 4000,00 kuna? Slobodno komentirajte.

Prema objavljenim podacima analitičke tvrtke IDC, Dell je najveći dobavljač monitora u Q2. Drugo mjesto zauzima HP, a Lenovo je treći. Samsung, nekada vodeći proizvođač monitora zauzeo je četvrto mjesto. Prati ga u stopu LG. Analitičari IDC-a su objavili analizu tržišta računalnih monitora za drugo tromjesečje 2016. godine. Prodaja je porasla za 4,9 % na godišnjoj razini. Prodano je 30,7 milijuna monitora što je 4,6% više nego u prethodnom tromjesečju.

Najprodavaniji monitori su dijagonala 19,5 inča (12,2 %) i 21,5 inča ( 22%). Interesantan podatak je što je udvostručena prodaja monitora sa zakrivljenim zaslonima. Očekuje se da monitori s TV karticama će imati 5,3 % tržišnog udjela u 2Q17, u odnosu na 4,8% u 2Q16.

Google je zakazao za 4. listopada, konferenciju za medije tijekom koje će objaviti nove pametne telefone Pixel i Pixel XL nastale u suradnji s HTC –om kao proizvođačem. Slučajno ili ne, samo dan ranije, Britanski trgovac Carphone Warehouse objavio je detalje o nadolazećim modelima. Stranice s opisom i fotografijama su brzo uklonjeni ali mreža pamti.

Google Pixel i Pixel XL imaju USB Type-C sučelje, podršku tehnologije za brzo punjenje baterije, skener prepoznavanje otiska prsta, a rad se obavlja pod nadzorom Android 7.1 sustava.

Google Pixel XL odlikuje 5,5-inčni AMOLED zaslon s rezolucijom 2560 x 1440 piksela, te zaštitu Gorilla Glass 4. Hardversku osnovu čini Snapdragon 821 procesor koji radi u kombinaciji 4 GB RAM-a i 128 GB interne flash memorije. Iako se u opisu spominje ulaz za MicroSD kartice, malo nam priča ne drži vodu. Glavni fotoaparat je 12 MP rezolucije, otvora blende f / 2.0. i dolazi s optičkom stabilizacijom slike. Prednja kamera je 8 MP. Baterija je kapaciteta 3940 mAh. Dimenzije su 154.7 x 75,7 x 8,6 mm, a masa 168 grama.

Manji Pixel model, dimenzija 143,8 x 69,5 x 8,6 mm i mase 143 grama, koristiti 5 inčni zaslon rezolucije 1920 x 1080 piksela, i Snapdragon 820 SoC s 4 jezgre takta 2.0 GHz u kombinaciji 4 GB RAM-a i 32 GB interne podatkovne memorije. Kapacitet baterije je 2770 mAh.

Google navodno radi na još dva komada hardvera, prijenosnom računalu i tabletu na kojima će se izvoditi Andromeda Android / Chrome OS hibrid operativni sustav. Za Google ova fuzija sustava je odlična stvar jer je prikladniji za pokretanje na laptopima, tabletima ili combo uređajima.

Prijenosnik nosi naziv Pixel 3. Ima 12,3 inčni zaslon, podršku za digitalnu olovku, senzor otiska prsta, USB tip C sučelje, 4 mikrofona. Čini se da postoje dvije različite konfiguracije. Jedna je Intel M3 ili Core i5 procesor, 32 ili 128 GB prostora za pohranu i 8 ili 16 GB RAM-a. Govorka se da bi trebao imati maloprodajnu cijenu oko 800 $, ali na tržištu se očekuje vjerojatno krajem 2017. godine.

Što se tiče tableta, prema dosadašnjim procurjelim informacijama, najviše se ističe Nexus oznaka, a ne Pixel novi brend. Uređaj ima relativno mali zaslon duljine dijagonale 7 inča i 4 GB radne memorije. Proizvođač bi trebao biti Huawei.

60 posto velikih i srednjih čeških tvrtki namjerava u sljedeće dvije godine povećati ulaganja u sigurnost svojih poslovnih okruženja. U poljskim tvrtkama uključenima u istraživanje taj je postotak najmanji te iznosi otprilike 50 posto. U prosjeku otprilike 45 posto velikih i srednje velikih tvrtki očekuje da će ulaganja u poslovnu sigurnost ostati na istoj razini. To su rezultati telefonske ankete koju je tvrtka Intel provela među direktorima odjela za informacijske tehnologije u 250 tvrtki s više od 150 zaposlenih u Rumunjskoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Po pripravnosti na ulaganja u poslovnu sigurnost te tvrtke odskaču od svojih srednjoeuropskih konkurenata, usprkos tome što je stupanj informacijske sigurnosti u češkim tvrtkama najveći u regiji.

Češke tvrtke odskaču i po najvećoj pripravnosti na borbu s računalnim kriminalom. U Češkoj 84 posto tvrtki ima scenarije za kritične situacije, u Rumunjskoj je takvih 72 posto tvrtki, a u Mađarskoj i Poljskoj samo 60 posto. “Pitanje nije hoće li doći do napada računalnih kriminalaca, već kad će do toga doći. Pripremom planova za takve slučajeve koji će omogućiti zaštitu svih najvažnijih informacijskih područja tvrtke smanjuju se mogući gubici i omogućuje brza obnova ključnih funkcija sustava, zbog čega je takav plan od ključne važnosti“, izjavio je Pavel Svoboda, Intelov predstavnik za odnose s javnošću u srednjoj i istočnoj Europi.

“Ako se usporede te četiri srednjoeuropske države, direktori odjela za informacijske tehnologije u Češkoj ocjenjuju sigurnost svojih tvrtki najvišim stupnjem pouzdanosti, a u Mađarskoj najnižim. Na ljestvici od jedan do deset po ocjeni sigurnosti poslovnih mreža češke su tvrtke s 8,14 bodova ostvarile najviše mjesto. Slijede ih rumunjske (7,74), poljske (7,71) i mađarske (7,13) tvrtke“, rekao je Pavel Svoboda.

Usprkos visokom pouzdanju u poslovnu sigurnost svejedno dolazi do incidenata koji često uzrokuju gubitke poslovnih podataka: rezultati ankete pokazuju da je u Češkoj u posljednjih šest mjeseci 36 posto ispitanika moralo rješavati sigurnosne incidente, u Mađarskoj 29 posto, u poljskim tvrtkama 27 posto, a u Rumunjskoj 18 posto. Među srednjoeuropskim državama u Mađarskoj je najveći je broj tvrtki koje su izgubile podatke i to 6 posto.

80 posto mađarskih tvrtki ne provodi odgovarajuću provjeru identiteta korisnika

Upotrebljavaju li se u srednjoeuropskim tvrtkama inovativni načini provjere autentičnosti ili još prevladavaju zastarjele metode iz prijašnjih desetljeća? To je pitanje posebno važno s obzirom na trendove kao što su prelazak u oblak, rast mobilnosti te dosad najveći rast međusobno povezanih industrijskih i komunikacijskih uređaja.

Tvrtke mogu upotrebljavati napredne metode pristupa izvorima i podacima, ali pritom zaboravljaju na očito najslabiji dio sigurnosnog sustava – na ljude i njihove aktivnosti. Da je zaštita krajnjih uređaja u mađarskim tvrtkama nedostatna pokazuje činjenica da je čak 80 posto direktora odjela za informacijske tehnologije u Mađarskoj odgovorilo da njihove tvrtke imaju samo jednu i to najmanje sigurnu metodu autentifikacije na svojim računalima, a to je unos korisničke lozinke.

Po mišljenju stručnjaka taj način autentifikacije nije zadovoljavajuć i znači ozbiljan sigurnosni rizik. Više od polovice sigurnosnih incidenata povezanih s gubitkom podataka 2015. godine posljedica je zlouporabe ili krađe podataka za pristup i korisničkih lozinki. “Za sigurnu autentifikaciju korisnicima preporučujemo da osim lozinke uvedu barem još jednu dodatnu metodu autentifikacije korisnika“, izjavio je Pavel Svoboda.

Najsigurnija su metoda tri razine autentifikacije i podataka izvan operacijskog sustava

Gotovo dvije trećina ispitanika u Mađarskoj (64 posto) uvjereno je da je biometrijska metoda najsigurnija. U češkim je tvrtkama taj postotak 58, u poljskim 55, a u Rumunjskoj je taj postotak najmanji i iznosi samo 40 posto. Pritom treba naglasiti da i biometrijski podaci mogu biti ugroženi i da je prije svega potrebno znati na koji se način podaci pohranjuju.

Biometrika se trenutno upotrebljava u najnaprednijem rješenju za autentifikaciju, tehnologiji Intel Authenticate, koje uključuje autentifikaciju na tri razine uz hardversku podršku. Tehnologija Intel Authenticate omogućuje sigurnu prijavu na računala i u poslovne mreže putem tri identifikacijska čimbenika: “našto što samo korisnik zna” (PIN kod), “nešto što korisnik ima” (mobilni uređaj) i “nešto što korisnik jest” (biometrika).

Koncept koji je izgrađen na šestoj generaciji Intelovih procesora Core vPro stavlja sigurnosti krajnjih korisnika na višu razinu, tako da su njihovi identifikacijski podaci pohranjeni isključivo na razini hardvera bez kontakta s operacijskim sustavom. To znači da je rad administratora u postupku autentifikacije identiteta prilagodljiv te uključuje dodavanje ili promjenu autentifikacijskih razina za pojedinačne korisnike.

Drugi troškovi? Stručnjaci za mrežnu sigurnost

Srednjoeuropske tvrtke morat će se suočiti sa izazovom koji predstavlja nedostatak stručnjaka na području mrežne sigurnosti. Potražnja za njima naime veća je nego stopa ulazaka novih stručnjaka na tržište. Zahtjevi za visokoobrazovanim tehnološkim stručnjacima iznimno su veliki u svim zemljama uključenim u istraživanje.

Prema rezultatima istraživanja znanja kao što je otkrivanje upada, razvoj sigurnog softvera i ublažavanje posljedica napada puno su bolje ocijenjena nego značajke kao što su sudjelovanje, sposobnosti rukovođenja i učinkovita komunikacija. Zapošljavanja stručnjaka za mrežnu sigurnost predstavljat će dodatne troškove koje će tvrtke morati uključiti u svoje planove.

Jučer je u Zagrebu održana jubilarna 10 MobilityDay tehnološko poslovna konferencija. Od prvobitnog MobilityDaya koji je okupio manji broj entuzijasta i zaljubljenika u mobilnu tehnologiju, postala je vodeća ICT i poslovna konferencija SEE regije, koja se ne propušta.

Središnja tema 10 MobilityDay konferencije je bila ‘Mobilnost posvuda – kontinuitet poslovanja i povećanje produktivnosti upotrebom mobilnih cloud rješenja, te njihova upotreba u poslovanju,   privatnom životu i obrazovanju. I ove godine su bila predavanja podijeljena u četiri smjera: poslovni, razvojni, IT pro i pametni uređaji. Predavanjima su bile obuhvaćene i teme poput bespilotnih letjelica, Holo Lensu te proširenoj stvarnosti.

Posebnost ovogodišnje konferencije su održane tri radionice, a to su: Napravite svoje IoT (Internet-of-Things) rješenje, radionica s robotima i radionica s 3D printerom. Nije potrebno posebno naglasiti kako je interes sudionika konferencije za radionice bio velik.

U dopodnevnim satima je držan okrugli stol pod nazivom ’10 godina tehnologije 2006-2016-2026′ na kojem su sudjelovali predstavnici tvrtki iz različitih branši: Davor Majetić (glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca,), Saša Kramar (član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni operativni direktor za poslovne korisnike), Mladen Vukmir, Stipe Božić (hrvatski alpinist i član HGSS-a.), Mislav Balković (viši predavač i dekan Visokog učilišta Algebra), Vedrana Miholić (ambasadorica eSkillsa ) i Damir Tomičić (suosnivač i izvršni direktor Axinom Group).

Nakon što su sudionici iznijeli osobna iskustava o time koliko je razvoj tehnologije utjecao na njihov rad u zadnjih deset godina, te svoja predviđanja za sljedećih deset, jedan od glavnih zaključaka okruglog stola je bio sljedeći:

Mora se više raditi na povezivanju poslovnog svijeta i sustava obrazovanja, jer sustav često daje vještine i znanja koja nisu primjenjiva u stvarnom životu. Kao što u posljednje vrijeme odlaze IT stručnjaci iz Hrvatske, moglo bi nam se dogoditi da počnu odlaziti cijele obitelji, ali ne samo zbog pronalaska posla, već zbog boljih škola.

Jesu li njihova predviđanja točna, ili nisu točna, pokazat će vrijeme. O tome ćemo pisati nakon održane 20. MobilityDay konferencije.

U pauzama mogli su se isprobati Trikibike, bicikli na električni pogon te vidjeti mnoge druge zanimljivosti poput pametnih kanti za otpad.

„Izuzetno sam ponosan na 10. MobilityDay konferenciju. Vrhunski predavači i sudionici, koji dolaze iz godine u godinu i dovode nove predavače i sudionike, bili su nam motiv da iz godine u godinu budemo sve bolji. U proteklih deset godina dogodile su se nevjerojatne stvari zahvaljujući razvoju tehnike i tehnologije. I ove godine pripremili smo izuzetno zanimljiva predavanja, novosti i radionice“, rekao je u najavi događaja prvi čovjek Citusa i organizator konferencije Tomislav Bronzin u intervjuu za Cropc.net.

Pitate li se koji je sljedeći Microsoftov potez za Windows 10 Mobile? Prema informacijama koje dolaze iz same kompanije i dalje će podržavati Windows 10 Mobilni eko-sustav nadogradnji i razvoj aplikacija, ali neće proizvoditi pametne telefone poput onih Lumia brenda.

Nedavno je Vahe Torossian, Microsoftov šef, u jednom intervjuu, rekao da će se tvrtka fokusirati na poslovi segment tržišta, pa tako i razvijati pametne telefone u skladu s tom poslovnom politikom.

Priznao je, da na mobilnom potrošačkom tržištu su iOS i Android potrošačima više privlačni, tako da njihova mobilna strategija do daljnjega imat će naglasak na poslovni segment. U travnju 2017. godine, planiraju pokazati svoj prvi Surface pametan telefon u javnosti. Uređaj će pokretati Win32 aplikacije s kontinuum dodatkom.

Trenutno je udio WP telefon manji od 1% , dok Android i iOS čvrsto dominiraju u segmentu mobilnih operativnih sustava. Microsoft je već u velikom broju zemalja zatvorio službene web stranice i preporučio prodavačima da zaustave prodaju Lumia pametnih telefona.

NZXT je predstavio S34 Elite kućište s dodatnim USB portovima na prednjem panelu za VR povezivost te VR cable management pakom koji drži VR naočale. Uz to, kućište ima i 4 mm debelu prozirnu bočnu stranicu napravljenu od kaljenog stakla, stezaljke za menadžment kabela u unutrašnjosti i dodatni SSD nosač. Kućište dolazi u mat bijeloj, mat crnoj i mat crno crvenoj kombinaciji boja, a preporučena cijena je 99.90 €.

Arctic je predstavio novu generaciju 140 mm ventilatora – F14. Novi ventilatori dolaze u šest različitih izvedbi – F14, F14 Silent, F14 PWM, F14 PWM PST i F14 PWM FST CO. Imaju neke nove značajke te tiši rad od prethodnih. Svi psom FST CO koji ima Dual Ball Bearing imaju FDB ovješenje, a jamstvo je šest godišnje na sve. Cijene kreću od 8 €.

Uz ventilatore, predstavili su i novi Liquid Freezer 360 hladnjak koji povećava trenudnu ponudu sa dva (120 i 240), na tri modela. 360 donosi veliki radijator dimenzija 390 x 120 x 27 i čak šest F12 PWM PST ventilatora. Cijena je 139.99 €.

U posljednje dvije godine Twitter ne posluje dobro. To je općepoznato. Troše puno novca, a za uzvrat dobivaju vrlo malo prihoda i novih pretplatnika. Ovih dana je tvrtka izgubila i dva ključna člana uključujući Andrewa Adashek, voditelja televizije za Twitter.

Iako Twitter ima tržišnu vrijednost od oko 13 milijardi dolara,  šuška se da su za oko 30 milijardi dolara u potpunosti spremni budućem kupcu dati sve u ruke. Možda se cijena čini visoka, ali imajte na umu da je Twitter velik spremnik korisničkih podataka koje velike tehnološke tvrtke mogu pretvoriti u ogroman novac koristeći ih u reklamne svrhe. Na primjer, manje popularnu društvenu mrežu LinkedIn, kupio  je Microsoft za 26,2 milijardi dolara.

Popis potencijalnih kupaca Twittera je šarolik i na prvi pogled za nikog od njih kupnja društvene mreže nema strateški smisla.

Mogući kupci su:  Google, Salesforce (cloud computing tvrtka), Microsoft (već ima LinkedIn), američki operater Verizon (koji se priprema za kupnju Yahooa) i Disney. Potonji posjeduju Walt Disney Studios, Hulu, Marvel, Lucasfilm, Pixar, američki kanal ABC  te   većinski udio u ESPN-u. No, Disney se također suočava s krizom kabelskog kanala ESPN.  Ali, Twitter bi upravo tu mogao pomoći Disneyju privući korisnike na online komentiranje.

U cijeloj priči čini se da Google je jedini jak kandidat i logičan partner.  Napokon bi mogli imati jaku društvenu mrežu što nikada nisu uspjeli sami.  YouTube, ključni pokretač na Google-u, također bi mogu imati koristi od čvršćih veza s Twitterom jer Facebook ne miruje. No, problem u tom slučaju je, hoće li dobiti regulatorno odobrenje u Europi i SAD-u.

Uglavnom Twitter je na prodaju i do kraja 2016. godine, očekuju se formalne ponude za kupnju društvene mreže. Do tada sve ostaje spekulativno.

U Moskvi će računala javne uprave dobiti nov sustav za e-mail komunikaciju ruske tvrtke New Cloud Technology. Novo razvijeno rješenje naziva MyOffice Mail, zamjenjuje dosadašnji Microsoftov sustav suradnje: Exchange Server i Outlook.

Grad Moskva će instalirati za početak MyOffice Mail rješenje na 6000 računala. Prema pisanju Bloomberga,  sustav za e-komunikaciju u konačnici bi trebao bit instaliran na više od 600 000 računala i servera.

“Ruski softver nimalo ne zaostaje za stranim softverom, ali je mnogo jeftiniji i, što je najvažnije, pruža pouzdanu zaštitu podataka”, rekao je Sergej Kalugin, voditelj Moskovskog odjela informacijske tehnologije.

Upravo ova izjava se uklapa u prošlogodišnju uredbu Vlade, kojom se zahtijeva da državna i općinski tijela daju naglasak na korištenje softvera koji je razvijen u Rusiji, ali i želje Vladimira Putina. On već dugo vremena vrši pritisak na tvrtke i institucije da koriste što više ruski softver. Jedan od razloga je nepovjerenje u sigurnosna rješenja koja nude američke softverske tvrtke (čitaj. špijunaža).  Drugi su problemi  vezani uz sankcije, dok treći,  poticanje razvoja lokalnih softverskih rješenja i rasta gospodarstva. Potonji nam je prilično razuman razlog jer ruske vladine agencije svake godine potroše na strani softver oko 20 milijardi rubalja (295 milijuna dolara).