IBM predstavio pet inovacija koje će nam promijeniti život tijekom slijedećih pet godina

Tvrtka IBM petu je godinu zaredom službeno predstavila popis "Slijedećih pet u pet"(Next Five in Five) – popis inovacija koje, tijekom idućih pet godina, imaju potencijala promijeniti način na koji ljudi rade, žive i zabavljaju se. Popis „Slijedećih pet u pet“ utemeljen je na praćenju tržišnih i društvenih trendova koji će preobraziti način na koji živimo te na tehnologijama osmišljenima u IBM-ovim laboratorijima koje će te inovacije učiniti mogućima.

Komunicirati ćete s prijateljima – trodimenzionalno

Trodimenzionalna sučelja – poput onih kakve danas viđamo u filmovima – u idućih će pet godina omogućiti interakciju između ljudi putem trodimenzionalnih holograma, i to u stvarnom vremenu. Filmovi i televizijski programi već se kreću prema prikazu treće dimenzije, a razvoj tehnologije trodimenzionalnih i holografskih kamera te njihovo smanjivanje, koja će ih smjestiti u mobitele, omogućiti će potpuno nove načine rada s fotografijama, nove načine pregledavanja sadržaja na internetu te potpuno nove načine komunikacije s drugim ljudima. Znanstvenici danas rade na poboljšavanju tehnologije za razgovor putem video prijenosa (video chat) i na njenoj preobrazbi u tehnologiju holografskog ili 3D telepresence razgovora. Tehnologija se koristi laserskim zrakama koje se raspršuju preko predmeta te ih onda rekonstruira kao sliku tog predmeta, slično onome kako ljudsko oko sebi predočava našu okolinu.

Baterije će disati zrak i napajati uređaje

Jeste li ikada poželjeli da baterija vašeg prijenosnog računala potraje cijeli dan, a da je ne morate ponovno puniti? Ili mobitel koji će se sam napajati dok ga nosite u džepu? U slijedećih pet godina znanstvena poboljšanja u tehnologiji tranzistora i dizajnu baterija omogućiti će vašim uređajima da rade deset puta dulje nego danas. Štoviše, u nekim slučajevima, u vrlo malim uređajima, baterije nećemo ni trebati. Danas se koriste teške litij-ionske baterije, a znanstvenici već rade na baterijama koje bi se punile zrakom koji udišemo. Taj zrak u doticaju s metalom velike gustoće stvarat će energiju i tako eliminirati glavno ograničenje razvoja tehnologije trajnijih baterija. Ako to uspije, rezultat će biti lagana, snažna baterija koja će se moći iznova puniti te napajati sve, od električnih automobila do raznih uređaja potrošačke elektronike. Ponovno promišljajući funkcioniranje temeljnog elementa svakog elektroničkog uređaja, tranzistora, IBM cilja smanjiti potrošnju energije u svakom tranzistoru na manje od pola volta. S tako malom potrošnjom energije, uređajima poput mobitela i e-čitača, baterije neće ni trebati. Rezultat toga bit će elektronički uređaji kojima neće trebati baterije i koji će se napajati metodom koja se naziva „berba energije“ (iz nekog vanjskog izvora). Tom tehnologijom danas se koriste neki ručni satovi – koje ne treba navijati i koji energiju uzimaju iz pokreta ruke na kojoj se nose. Isti koncept moći će se primijeniti i za napajanje, primjerice, mobitela – samo ćete ga protresti i nazvati.

Nećete morati biti znanstvenik da biste spasili planet

Premda niste fizičar, možete biti pokretni senzor. Za pet godina senzori u vašem mobitelu, automobilu, novčaniku pa čak i vaši tweetovi na Tweeteru skupljati će podatke koji će znanstvenicima omogućiti uvid u okoliš u kojem se nalazite, u trenutku u kojem se kroz njega krećete. Ti vaši podaci koristiti će se u borbi protiv globalnog zagrijavanja, spašavanju ugroženih vrsta ili za praćenje životinja i biljaka nametnika koji ugrožavaju ekosustave diljem svijeta. U sljedećih pet godina pojaviti će se cijela nova klasa "građana znanstvenika" koji će koristiti jednostavne senzore u prikupljanju golemih količina podataka za razna istraživanja. Jednostavna zapažanja poput toga kada se u vašem gradu počeo topiti led nakon zime, kada se pojavio prvi komarac, je li potok u kojem uvijek ima vode presušio – vrijedne su informacije koje znanstvenicima danas nisu dostupne u organiziranom obliku. Čak i vaše prijenosno računalo moći će se koristiti kao senzor za otkrivanje seizmičke aktivnosti. Računala, ako ih se pravilno primjeni i poveže s drugim računalima, moći će brzo procijeniti posljedice potresa i tako ubrzati rad hitnih službi te spasiti brojne živote.

IBM je nedavno patentirao metodu koja može točno i precizno provesti naknadnu analizu seizmičkih događaja kao što su potresi te pružiti rano upozorenje o pojavi velikih plimnih valova (tsunami), koji se događaju nakon potresa. Taj izum pruža i mogućnost brze analize oštećenog područja, što može pomoći u određivanju prioriteta u radu hitnih službi nakon potresa. Tvrtka je osmislila i aplikacije za mobitele koje će običnim građanima omogućiti neprocjenjive podatke u raznim slučajevima kao što su poboljšanje kvalitete pitke vode ili prijavljivanje zagađenja bukom. Već sada aplikacija nazvana ”Creek Watch” omogućuje građanima snimanje potoka i drugih vodenih tokova te upisivanje odgovora na tri jednostavna pitanja o tome što su vidjeli. Ti podaci automatski su dostupni lokalnim ustanovama zaduženima za vodno gospodarstvo.

Svatko će moći odrediti najbolji put do odredišta

Zamislite da svakoga dana putujete na posao po ulicama na kojima nema previše automobila, u tramvajima i autobusima u kojima nema gužve te da se ne morate brinuti o tome hoćete li zakasniti na posao. U slijedećih pet godina tehnologije napredne analitike omogućiti će pružanje posebno prilagođenih preporuka koje će svakom pojedincu pomoći u pronalaženju najbržeg i najkraćeg puta do odredišta. Prilagodljivi sustavi gradskog prometa intuitivno će učiti iz putnikova ponašanja i tako će moći pružiti bolje podatke o smjeru putovanja i o sigurnosti u prometu. Ti podaci o prometu bit će puno kvalitetniji od onih koji su nam dostupni danas. Uporabom novih matematičkih modela i IBM-ovih tehnologija predviđajuće analitike znanstvenici će moći analizirati i kombinirati veći broj mogućih scenarija koji mogu utjecati na smjer putovanja ljudi koji idu na posao. Na taj način moći će procijeniti najbolji smjer između kuće i posla, uključujući u svoju analizu veći broj čimbenika kao što su prometne nesreće, položaj putnika u danom trenutku, trenutačno i planirano stanje radova na cestama, razdoblja kad je promet najgušći, očekivani početak radnog vremena, lokalni događaji koji mogu imati utjecaja na promet, alternativni načini prijevoza kao što su prigradska željeznica, autobus, trajekt, dostupnost parkirališta i vremenska prognoza.

Primjerice, kombiniranjem predviđajuće analize s podacima o gužvama u prometu koje se prikuplja u stvarnom vremenu i koji dolaze od brojnih senzora i iz drugih izvora, sustav će moći preporučiti bolje načine dolaska na odredišta, pružajući podatke o lokaciji terminala sredstava za masovni prijevoz, redu vožnje gradske željeznice i ima li slobodnih mjesta za parkiranje u blizini postaje. Novi sustavi mogu učiti iz putnikova ponašanja, mogu ustanoviti kojim smjerovima on najviše voli putovati na posao te na temelju toga integrirati sve dostupne podatke i modele predviđanja i odrediti najbolji smjer.

Računala će davati energiju gradovima

Inovacije u tehnologijama računala i podatkovnih centara omogućuju da se višak topline koju stvaraju iskoristi za grijanje zgrada tijekom zime i za napajanje klima uređaja tijekom ljeta. Oko 50 posto energije koju troši suvremeni podatkovni centar utroši se na zračno hlađenje uređaja od kojih se sastoji. Većina te topline jednostavno se izbaci u atmosferu. Nove tehnologije, kao što je novi sustav hlađenja čipova vodom, koje je razvio IBM, omogućavaju učinkovito recikliranje toplinske energije iz računalnih procesora i njeno ponovno korištenje za grijanje vode ili za zagrijavanje ureda ili stanova.

Pilot projekt u Švicarskoj, koji uključuje računalni sustav opremljen tom novom tehnologijom, omogućiti će uštedu do 30 tona ugljičnog dioksida godišnje. To je jednakovrijedno 85 postotnom smanjenju emisije ugljika. Nova mreža mikro-fluidnih kapilara postavlja se unutar hladnjaka koji se nalazi iznad čipa i omogućava da voda prolazi tek nekoliko mikrona iznad poluvodičkog materijala. Ta voda se zagrijava na temperaturu od 60°C i brzo i učinkovito odvodi višak topline koja se onda može iskoristiti negdje drugdje.

HP Enterprise Services UK Limited je danas objavio kako je sa BP International Limited potpisao petogodišnji ugovor za outsorsing usluga vrijedan 400 milijuna dolara. Sukladno sporazumu, HP će isporućiti usluge globalnog podatkovnog centra koji omogućava BP-u da standardizira i konsolidira hosting usluge te upotrijebi prednosti inovacija kao što je cloud computing.
HP trenutno nudi HP Data Center Services za BP-ov Europski podatkovni centar u Velikoj Britaniji. Novi sporazum uključuje preostale BP-ove podatkovne centre u Europi kao i sve u američkim regijama u okviru jednog ugovora koji pokriva usluge upravljanja podatkovnim centrima – od nadziranja, back-up i recovery, usluge upravljanja i servisiranja na mjestu događaja do upravljanja podatkovnih baza i middleware sistemima.

Pred sam kraj godine te skoro predstavljanje Intel
procesora zasnovanih na Sandy Bridge arhitekturi, Foxconn
je odlučio najaviti i svoje prve matične ploče za LGA 1155
procesore koje su zasnovane na H67 i P67 čipsetima te
dostupne u ATX, mATX i mini-ITX formatu.
Jedna od karakteristika nove generacije Intelovih procesora koji dolaze
u okviru Core i3, Core i5 i Core i7 serija je podrška za Turbo Boost
režim koji omogućava dinamično upravljanje množiteljem procesora te
overclocking u zavisnosti od aplikacija koje korisnik koristi. Procesor
može odrediti koliko se jezgri koristi te na osnovu toga izabrati
množitelj i aktivirati odgovarajući scenarij pri kojem se koristi jedna ili
više jezgri, a sve uz praćenje termalnih karakteristika.

Sve ploče iz Foxconn 6-serije se također mogu pohvaliti i uključivanjem podrške za USB 3.0
sučelje koje obećava teoretsko povećanje propusnosti do deset puta u odnosu na USB 2.0. Uz
konstantno povećanje korisničkih zahtjeva te želju za dijeljenjem omiljenih video, audio i slikovnih
datoteka, kroz USB 3.0 se spomenuti poslovi
ubrzavaju jer je vrijeme potrebno za transfer podataka
skraćeno.
Svaka od novih ploča, naravno, može se pohvaliti
setom zasebnih mogućnosti. Tako na primjer modeli
H67MP-S i P67A-S donose podršku za CrossFire
tehnologiju preko koje korisnici mogu iskoristiti dvije
Radeon HD grafičke kartice za povećavanje
performansi u igrama.
H67A-S
matična ploča dolazi sa D-Sub, DVI i HDMI izlazima, a
osim toga nudi jedan PCIe x16 utor, dva PCIe x1 utora
te tri PCI utora koji se mogu iskoristiti za proširivanje
mogućnosti ove ploče.

Čak i matična ploča u mini-ITX formatu, H67S, dolazi sa HDMI i DVI izlazima te uz integrirani Intel
GMA HD grafički procesor omogućava HD video prikaz.
Kao i kod ostalih Foxconn ploča, za potrebe nove generacije
matičnih ploča iskorišteni su japanski elektroliti
sa prosječnim deklariranim životnim vijekom od 50.000 sati.
Ovi elektroliti, koji se ugrađuju na ploče, omogućavaju
kontinuiran rad ploča pod najvećim opterećenjem.
Matične ploče iz Foxconn 6-serije se mogu pohvaliti i integracijom Power i Reset tastera, Debug LED-a te dodatkom točaka za direktno očitavanje napona procesora i memorije. H67MP-S ploča je i nama pristigla u lab, a test pročitajte početkom iduće godine.

Silverstone predstavlja Milo ML03 HTPC kućište koje nudi sve značajke većeg Gradnia GD05 modela, ali u manjim dimenzijama. Mršavi Milo ML03 je u profilu visok samo 105mm, dubok je 340mm a širok 440mm. U njega je moguće staviti matične ploče formata Micro ATX,
Mini-DTX ili Mini-ITX, do tri 3.5" ili do pet 2.5" HDD/SSD uređaja, te napajanje ATX standarda. Za hlađenje komponenata se brine do četiri moguća 80mm ventilatora pa se na matičnu ploču mogu ugraditi procesori do 140W. U sitne, ali bitne značajke spadaju i već izrezana rupa za VGA konektor,
Kensington lock podrška, utor za proširenja matične ploče u punoj veličini, kontroler broja okretaja ventilatora, te dodaci kao što je CLEARCMOS. Na prednjoj se strani nalaze dva USB 3.0 utora i jedan
audio te jedan ulaz za mikrofon. Za urednost kabela postavljeni su i provodnici istih, koji ih grupiraju i usmjeravaju. Po tvrdnjama proizvođača, cijena bi trebala biti vrlo pristupačna.

GoodRAM predstavlja SSD diskove PRO serije. Jamče zapisivanje podataka na nivou od 180MB/s i čitanje brzinom od 220MB/s. Dostupni su u kapacitetima 64, 128 i 256GB, a kompatibilni su s LBA od 28 i 48 bitova. Diskovi podržavaju i TRIM funkciju, a karakterizira ih i mala potrošnja energije – 1.2W za vrijeme čitanja, 2.8W za vrijeme zapisivanja, te 51mW u standbyu. Pogodni su za korištenje u prijenosnicima radi funkcije Advance/Adaptive Power Mode, koja ukupno utječe na to da ovaj uređaj povećava mogućnosti note- odnosno netbooka. Diskovi imaju jamstvo proizvođača od 2 godine.