Kako zapravo radi senzor kamere na mobitelu? (I zašto je veličina bitna)

Iza načina na koji se mjeri veličina senzora krije se prava mala povijest. Cijela priča je zapravo prilično zamršena, ali na kraju se sve svodi na to da proizvođači žele da ne razmišljamo previše o tome koliko su ti senzori zapravo mali. A to ima veliki utjecaj – pogotovo kada fotografirate u lošim svjetlosnim uvjetima. Što su fotosenzori manji, veće su šanse da će se u kadru pojaviti neugodni digitalni šum.

Senzor kamere je srce svake fotografije. I iako tehnologija ide naprijed, fizika se ne može prevariti – veći senzori jednostavno imaju prednost. Zato je važno razumjeti kako oni rade, pogotovo ako želite izvući maksimum iz kamere svog mobitela. Evo jednostavne usporedbe: zamislite da je svaki piksel na senzoru kao mala kanta. Svjetlost = kiša. Kad “padne” više svjetla, kanta se više napuni. Ako je potpuno puna – to je bijeli piksel. Prazna kanta – crni piksel. Sve između su nijanse sive.

Senzor kao moderna verzija filma

Zamislite senzor kao zamjenu za onaj stari filmski kadar iz analognih aparata. Nekad su se fotke snimale na film obložen kemikalijama koje su reagirale na svjetlost. Danas se taj posao prebacuje na senzor – kada pritisnete gumb, on “hvata” svjetlo sve dok zatvarač ne prestane biti otvoren. Taj vremenski period zove se brzina zatvarača. Što dulje zatvarač ostane otvoren, više svjetla dopire do senzora, i time fotografije ispadaju svjetlije – čak i kad je osvjetljenje loše. Super, zar ne? Ali ima kvaka. Ako koristite sporu brzinu zatvarača i ne držite mobitel stabilno, velika je šansa da će fotka biti mutna. Zato – tronožac! Mali su, sklopivi i idealni za snimanje s mobitelom.

Boja? Senzor je sam po sebi zapravo – crno-bijeli

Po defaultu, senzor na mobitelu ne “vidi” boje. Da bi nastala slika u boji, koristi se niz filtara u boji koji su postavljeni iznad senzora. Najčešći sustav je tzv. Bayerov filter – crveni, zeleni i plavi kvadratići raspoređeni po mreži. Zanimljivo je da je pola tih kvadratića – zeleni. Zašto? Zato što je ljudsko oko najosjetljivije na zeleno svjetlo. Svaki kvadratić prekriva jedno “foto mjesto” i hvata svjetlost te boje. Ali što je onda s ostalim bojama – narančastom, žutom, ljubičastom? E tu dolazi u igru demosaicing – softverski proces kojim kamera popunjava rupe tako da izračuna koje boje bi trebale biti na temelju susjednih piksela. Zvuči kompleksno? I jest – ali sve se to događa u djeliću sekunde.

Rolling shutter – ili zašto se sve “rastegne” kad snimate video

Još jedan izazov kod senzora na mobitelima je tzv. rolling shutter efekt. To je onaj trenutak kad snimate nešto u pokretu, pa se to iskrivi kao da je savijeno. Razlog je jednostavan – senzor “čita” sliku liniju po liniju, a ne sve odjednom, pa se kod brzih scena sve pomakne i iskrivi.

Veličina senzora: zašto je bitna?

Senzori na mobitelima su se s godinama povećali – ali još uvijek su sićušni u usporedbi s pravim DSLR senzorima.
• Full-frame senzor (kao kod DSLR-a) ima površinu od 864 mm²
• Tipičan senzor na mobitelu ima oko 43 mm²
To znači da je DSLR senzor gotovo 20 puta veći! Što to znači u praksi?
• Veći senzor = više svjetla = bolja kvaliteta fotke
• Manje šuma, bolja slika u mraku
• Više prostora za megapiksele (ali s oprezom – više megapiksela na malom senzoru = manji pikseli)

Nažalost, ne možete imati sve – ako želite više megapiksela, piksela mora biti više, a oni moraju biti manji. A manji pikseli hvataju manje svjetla. To je vječna borba proizvođača pametnih telefona.

Mandiant, Googleov odjel za obavještajne podatke o prijetnjama, otkrio je da su kibernetički kriminalci nedavno postavili oglase za lažne video alate generirane umjetnom inteligencijom na Facebooku s namjerom širenja zlonamjernog softvera. Kampanja, nazvana UNC6032, ciljala je oglase za generativne video alate na temelju upita korisnika umjetne inteligencije. Prevarite korisnike društvenih medija da posjećuju zlonamjerne web stranice putem oglasa koji se predstavljaju kao legitimni AI alati za generiranje videa kao što su Luma AI, Canva Dream Lab i Kling AI.

Nakon što korisnici kliknu na oglase, bit će preusmjereni na zlonamjernu web stranicu s lažnim mogućnostima AI alata. Umjesto da zapravo poslužuju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, ove stranice postavljaju kradljivce podataka i stražnja vrata koja napadačima omogućuju krađu osjetljivih podataka kao što su vjerodajnice za prijavu ili podaci o kreditnoj kartici. Prikupljeni podaci vjerojatno će se prodavati na dark webu. To će imati značajan utjecaj na potrošače i tvrtke.

Mandiant je trenutno pronašao više od 30 oglasa za ove zlonamjerne web stranice, uglavnom objavljenih na Facebooku, ali i mali broj na LinkedInu. Kako bi izbjegli da ih Meta otkrije, kibernetički kriminalci neprestano mijenjaju domene i objavljuju nove oglase svaki dan. Vjeruje se da je hakerska skupina UNC6032 povezana s Vijetnamom. Istraživači su analizirali 120 uzoraka zlonamjernih Facebook oglasa i otkrili da je ukupan broj dosegnutih ljudi u zemljama EU-a veći od 2,3 milijuna, ali to ne mora nužno odgovarati stvarnom broju žrtava.

U svibnju 2025. obilježeno je točno 30 godina od službenog izlaska Jave, jednog od najčešće korištenih programskih jezika na svijetu. Unatoč brzim promjenama u IT industriji, Java zadržava ključnu ulogu u razvoju poslovnih aplikacija, sustava za obradu velikih podataka i rješenja u oblaku. Prema godišnjoj ljestvici RedMonka i Tiobea, jezik je dosljedno među pet najpopularnijih među profesionalnim programerima i nastavlja biti osnova za milijune IT projekata diljem svijeta.

Javu je 23. svibnja 1995. predstavio Sun Microsystems. Međutim, rad na jeziku započeo je mnogo ranije, početkom 1990-ih, kada je skupina inženjera predvođena Jamesom Goslingom stvarala platformu za interaktivnu televiziju i ugrađene sustave. Ovaj se projekt interno zvao Oak i zamišljen je kao način pojednostavljenja razvoja aplikacija koje se mogu izvoditi na različitim vrstama uređaja. Gosling je kasnije opisao Javu kao “C++ “bez oružja i noževa”, naglašavajući njezino odbacivanje složene i potencijalno opasne sintaksičke strukture jezika.

Sve se promijenilo s početkom eksponencijalnog rasta interneta. Java je brzo preusmjerila svoj fokus s potrošačke elektronike na web aplikacije, a njezino svojstvo neovisnosti o platformi postalo je ključno. Program napisan u Javi kompajlira se u bajt kod i izvršava na bilo kojem sustavu na kojem je instaliran Java Virtual Machine (JVM). Ovaj pristup, koji je kasnije postao formula “napiši jednom, pokreni bilo gdje”, nije bio samo tehnološki iskorak, već i filozofija koja je Javi dala snažnu poziciju u svijetu razvoja na više platformi.

Krajem 1990-ih Java je počela dominirati segmentom web apletova, a zatim i u razvoju tvrtki. Popularnost jezika navela je Microsoft da objavi vlastitu implementaciju, Visual J++, koja je kompatibilna s Javom, ali ograničena na Windows ekosustav. Godine 2001. projekt je otkazan kao rezultat tužbe sa Sun Microsystemsom, jer je Microsoft prekršio sporazum uvođenjem funkcionalnosti u Visual J++ koja nije bila kompatibilna sa službenim Java standardima.

Početkom 2000-ih, Java se razvila u punopravnu softversku platformu. Razvijene su ključne komponente: JavaBeans, JDBC API za rad s bazama podataka, kao i Swing grafička biblioteka. Istodobno, jezik je službeno podijeljen na izdanja: Standard Edition (SE) za desktop aplikacije, Enterprise Edition (EE) za razvoj poslužitelja i Micro Edition (ME) za mobilne i ugrađene sustave. Ova diferencijacija proširila je doseg Jave i učinila je univerzalnim alatom za različite kategorije programera. Ključni događaj bilo je otvaranje izvornog koda jezika. Sun Microsystems je 2006. objavio projekt OpenJDK pod GNU General Public License, čime je Java službeno postala dio zajednice otvorenog koda.

Nakon što je Oracle 2010. kupio Sun Microsystems, Javu je preuzeo novi vlasnik. Iako je glavna implementacija ostala otvorenog koda, promjene u Oracleovoj politici licenciranja potaknule su programere da potraže alternativne verzije. Tako su se pojavile Amazon, Red Hat i Azul verzije OpenJDK-a, potpuno kompatibilne sa službenim standardom, ali bez ograničenja licence. To je ojačalo neovisnost ekosustava i proširilo raspon Java aplikacija u infrastrukturama s različitim stupnjevima otvorenosti.

Java je postala arhitektonski temelj poslovnih sustava. Jezik je u središtu okvira Spring Boot i Jakarta EE, koji se naširoko koriste za razvoj distribuiranih aplikacija otpornih na greške, REST sučelja, mikroservisa i poslovne logike. Javu koriste banke, telekomunikacijske korporacije, vladine agencije i IT platforme u lokalnim i cloud okruženjima. Njegova stabilnost, skalabilnost i kompatibilnost s prethodnim verzijama osiguravaju niske rizike od migracije i dugoročnu održivost sustava. Brian Fox, tehnički direktor tvrtke Sonatype, rekao je za The Register: “Java je prošla kroz trendove, konkurentske jezike i promjenu tehnoloških paradigmi. Ona je bila ta koja je otvorila put Open Source u korporativno okruženje. Može se tvrditi da se poslovanje od tada nije osvrnulo.” Te se riječi odražavaju u statistici. Java ostaje među vodećima u izvješćima RedMonka, Stack Overflowa i Tiobea. Ovaj jezik koristi više od 9 milijuna programera diljem svijeta. Čak i uz popularnost Pythona i JavaScripta, Java ostaje nezamjenjiva kada je potreban snažno tipiziran i zreo programski jezik.

Na ovogodišnjem sajmu Computex Taipei, Noctua je predstavila širok raspon nadolazećih proizvoda i prototipova. Među istaknutim izložbama bili su funkcionalni prototip dvofaznog termosifonskog rješenja za hlađenje, All-In-One tekućinski hladnjak, potpuno crne verzije ventilatora NH-D15 G2 i 140 mm G2, kao i nekoliko uzbudljivih kolaborativnih projekata. Među njima su bili ASUS RTX 5080 Noctua Edition GPU, kućište Antec Flux Pro Noctua Edition, Seasonic PRIME PX HPD Noctua Edition napajanje i Pulsar Feinman Noctua Edition gaming miš. Kako je sve izgledalo pogledajte na njihovim stranicama!

Nakon lansiranja prve hibridne konzole Nintendo zajednica igrača još se jednom zaljubila u mobilne igre. Mogućnost da ponesete cijelu biblioteku igara na godišnji odmor, na put do posla ili da igrate omiljene naslove u postelji postala je novi standard i nova prilika koju proizvođači iskorištavaju. Gotovo svi proizvođači bežičnih konzola nude ograničenu unutarnju memoriju i potiču svoje potrošače da kupuju dodatne microSD kartice.

Na što biste se trebali usredotočiti pri odabiru SD kartice?

Bežične konzole postaju sve učinkovitije. Što je hardver bolji, to su bolji i naslovi koje možemo igrati na njemu. Posljednje igre kategorije AAA mogu imati i više od 150 GB, što može znatno opteretiti unutarnju memoriju konzole. Stoga, ako želite biti sigurni da je vaša biblioteka uvijek spremna za igranje, potrebno je uložiti u kvalitetnu microSD karticu.

Odličan je izbor bilo koja kartica iz serije Samsung Pro Plus. Čak i standardni modeli nude brzinu čitanja do 180 GB/s koja je ključna ako želite da se igre brzo učitavaju. Njihova munjevita brzina dodatno je naglašena suradnjom Samsunga i najbržeg bića na svijetu – Sonica the Hedgehoga. Slika kultnog protagonista SEGA-e otisnuta je na SD kartici od 512 GB. Savršen je izbor za kolekcionare te kultne serije igara. Korisnici kojima treba dodatan prostor mogu kupiti verziju od 1 TB sa slikom Shadowa. Prije kupnje uvijek provjerite kompatibilnost kartice sa svojom konzolom.

(sponzorirana objava)

Hardver mobilne fotografije dostigao je svoj maksimum. Nakon buke oko senzora od 1 inča, jasno je da proizvođači u budućnosti sve više teže algoritamskom pristupu, tj. “računalnoj fotografiji”. To je pomalo maglovit pojam. Obuhvaća sve od HDR-a, noćnog moda, uljepšavanja i raznih efekata, do naprednih stvari poput pikselnog pomaka, super-rezolucije, fuzije više kamera, pa čak i portretnog bokeha i korekcije rubova kod ultraširokih leća. Google tradicionalno rado dijeli svoja istraživanja putem Google AI bloga. Ovdje ćemo ležerno proći kroz razvoj i trikove nekih najpoznatijih algoritama računalne fotografije iz Googleove perspektive, i na kraju baciti pogled i na Apple.

HDR i HDR+

U ranim danima digitalne fotografije, senzori mobilnih kamera nisu imali dovoljno dinamičnog raspona. Da bi “uhvatili” i svijetla i tamna područja u istoj sceni, inženjeri su koristili trik više ekspozicija: kratke ekspozicije za svijetle dijelove, duge za tamne. Spoji ih i dobiješ HDR fotku. Apple je još 2010. predstavio HDR na iPhoneu, a Nokia je isto uvela tek s Lumijom 1020 2013. godine. Google je s HDR+ pristupio drugačije. Umjesto kombinacije dugačkih i kratkih ekspozicija, koristi više kratkih. Tako se izbjegavaju problemi poput zamućenja i “duhova” kod pokretnih objekata. Snimiš 2 do 15 okvira, poravnaš ih, baci šumne, i spojiš u jednu čistu fotku. No, ovaj pristup imao je kašnjenje jer si morao čekati obradu više okvira. Rješenje? Počni snimati čim se kamera otvori. Kad pritisneš zatvarač, uzmu se zadnji spremljeni okviri iz memorije i obrade u HDR+ fotku.

Snaga hardvera i poseban čip

Sve ovo zahtijeva snagu. Snapdragon 810 na Nexusu 6P 2015. trebao je i do 4 sekunde za obradu HDR+ fotke. Zato je 2017. Pixel 2 dobio vlastiti “Pixel Visual Core” čip, koji je ubrzao obradu i smanjio potrošnju. Danas imamo NPU-ove, Appleove bioničke čipove, vivo V1+, OPPO Mariana X… Svi oni prvenstveno služe za računalnu fotografiju.

Bijela boja i buka u sjenama

HDR+ se neko vrijeme mučio s bijelom bojom i čudnim artefaktima, ali Pixel 4 je donio balans bijele temeljen na strojnom učenju, što je poprilično popravilo stvari. No, budući da HDR+ koristi više kratkih ekspozicija, detalji u sjenama često stradaju. Google je zato 2021. ponovno ubacio i duže ekspozicije kako bi dobio više svjetla u tamnim dijelovima, a sve to uz zadržavanje “zatvarača bez kašnjenja”.

Noćni mod i astrofotografija

Night Sight se pojavio krajem 2018. i donio automatski noćni mod s dužim ekspozicijama. Sve se snima nakon pritiska zatvarača, pa zato i traka napretka. Ako je scena mirna, ekspozicija može trajati i do 5 sekundi (1/3 sekunde po okviru x 15 okvira). Ako koristiš stativ, ide i do 6 sekundi. U 2021.  dobiva i duže ekspozicije. Prvih nekoliko okvira su duge ekspozicije, što pomaže u smanjenju šuma. Astrofotografija? To je ekstremna verzija Night Sighta: do 4 minute ekspozicije kroz 15 okvira po 16 sekundi. Google koristi neuronske mreže za razlikovanje neba i tla i ciljano uklanjanje šuma.

Super Res Zoom

Također uveden 2018., Super Res Zoom koristi prirodnu drhtavicu ruke za lagani pomak piksela kroz više okvira. Iz njih rekonstruira više detalja i dobiva oštriju fotku, bez potrebe za dodatnom telefoto kamerom. Ova metoda koristi puno memorije i GPU snage. Na Snapdragonu 845, obrada jedne takve fotke traje oko 280 ms i troši 264 MB RAM-a.

Bokeh i fuzija više kamera

Google je godinama dokazivao da je za portretni bokeh dovoljna samo jedna kamera. Koristili su dvojezgreni fokus na IMX363 senzoru za procjenu dubine. Kasnije su dodali stereo algoritme i strojno učenje za prepoznavanje ljudi. Za dodatni efekt, Google je znao automatski zumirati prednju kameru na 1.2x i stražnju na 1.5x kako bi korisnici intuitivno uzmaknuli i smanjili izobličenje. Danas svi proizvođači nude bokeh iz jedne kamere. Ali neuronske mreže se i dalje ponekad zbune pa krokodil može ispasti kao pozadina. Kad govorimo o fuziji više kamera, najčešće se koristi za prijelaz između glavne kamere i 3x/5x telefoto. Ili za kombinaciju ultraširokog i glavnog senzora za prirodniji prijelaz između perspektiva.

A što Apple radi?

Smart HDR iz iPhone XS serije (2018.) također kombinira kratke i duge ekspozicije, s naglaskom na bolju toleranciju slike. Deep Fusion, koji je došao kasnije, koristi strojno učenje za dodatnu obradu detalja, posebno u srednje osvijetljenim scenama.

Na kraju, svi ovi algoritmi dolaze do istog cilja: izvuci maksimalno iz malog senzora, bez potrebe za dodatnim hardverom. Kamera u tvom telefonu je manje leća, a više koda.

Google je 2022. spojio Google Duo u Google Meet s “Google Meetom” kao glavnom video uslugom, ali u to je vrijeme još uvijek zadržao neke značajke Google Duo za korisnike koji su navikli na izvorni način rada.

Nedavno je najavio da će ove zadržane naslijeđene značajke Google Duo biti u potpunosti ukinute u rujnu ove godine. Ako imate zapis poziva ili poruke koji trebate zadržati, savjetujemo vam da izvezete sigurnosnu kopiju što je prije moguće kako biste izbjegli brisanje podataka. Ovaj val promjena neće imati veliki utjecaj na većinu Googleovih korisnika, pa je Google Meet dugo bio glavna razvojna sila, naglašavajući profesionalnije video značajke kao što su enkripcija u oblaku, titlovi u stvarnom vremenu itd. Vrijedno je napomenuti da Nest uređaji trenutno mogu podržavati samo Google Duo, a relevantne značajke mogu biti ograničene u budućnosti.

Osvrćući se na povijest, Google Duo je video usluga pokrenuta 2016. godine i uglavnom namijenjena općim korisnicima. Ranije poznat kao Hangouts Meet, Google Meet izvorno je dizajniran za tvrtke 2017. i preimenovan u Google Meet 2020. prije nego što se proširio i na opće korisničko tržište. Njih dvoje konačno su se spojili 2022.

Američki pokušaji da uspore Kinu u tehnološkoj utrci zasad ne daju rezultate, piše The Wall Street Journal. Cilj je bio obuzdati razvoj u područjima poput umjetne inteligencije, električnih vozila, autonomnih automobila i energije – ali Kina nezaustavljivo napreduje. Primjer? Kineski električni auti nisu samo jeftiniji – u nekim stvarima su i bolji od američkih. Dronovi? Kina drži gotovo cijelo tržište. Autonomna vozila već voze ulicama Wuhana i Pekinga u brojevima o kojima Waymo i Tesla mogu samo sanjati. Također, Kina dominira proizvodnjom solarnih panela i baterija.

Amerika i saveznici još uvijek imaju blagu prednost u high-tech područjima poput naprednih čipova i AI-a, ali razlika se sve brže topi

Bijela kuća pokušava zaustaviti kineski razvoj blokiranjem izvoza naprednih AI čipova i opreme, no stručnjaci upozoravaju da bi to moglo imati suprotan učinak. Nvidia, primjerice, tvrdi da bi ograničenja mogla samo ubrzati razvoj kineskog tech ekosustava. Šef Nvidije, Jensen Huang, rekao je da će firma pretrpjeti velike gubitke jer više neće moći prodavati čipove Kini – tržištu koje je spremno potrošiti 50 milijardi dolara na njihovu AI opremu samo u 2026. godini. I što onda? Kina jednostavno prebacuje fokus na domaće tvrtke poput Huaweija, Cambricona i SMIC-a. Analitičar Patrick Moorhead (bivši šef u AMD-u) kaže da Kina možda nije tako daleko od toga da razvije vlastitu tehnologiju koja će se moći nositi, pa čak i nadmašiti, ono što nude TSMC ili Intel. Stručnjaci ističu da Kina ima kombinaciju resursa kakvu dosad nitko nije imao u povijesti američkih trgovinskih sukoba: od stručne radne snage, preko top inženjera školovanih na sveučilištima, pa do ogromnog domaćeg tržišta koje može “hraniti” tehnološke kompanije dok se ne pripreme za globalnu igru.

Jensen Huang dodatno podsjeća: pola svih istraživača u području AI-ja danas radi u Kini. A kad imate ljude, znanje, tržište i motivaciju – teško vas je zaustaviti.

Nakon lansiranja niza preglednika posljednjih godina, pa čak i dodavanja AI proxy funkcija, Opera je još jednom najavila lansiranje novog preglednika pod nazivom Neon. Reklamira se dodavanje značajki koje u potpunosti pokreću kao AI agenti, uključujući mogućnost interakcije s korisnicima u prirodnim chatovima ili analizu web sadržaja u ime korisnika i daljnje dovršavanje detaljnih zadataka.

Preglednik se temelji na Operinoj “Operator” proxy tehnologiji umjetne inteligencije, koja je pregledana i testirana ranije ove godine. Omogućuje korisnicima da izvrše jednostavne zadatke pregledavanja weba, poput ispunjavanja obrazaca ili kupnje putem interneta, dok se relevantni izračuni obavljaju na uređaju, naglašavajući da se privatni podaci korisnika neće učitati na internet. Osim toga, korisnici također mogu koristiti funkcije generirane umjetnom inteligencijom putem ovog preglednika, uključujući generiranje videozapisa, stvaranje web sadržaja, pa čak i pomoć u pisanju izvornog koda igre, kao i korištenje AI funkcija dok su izvan mreže na uređaju.  Ako se trebate povezati s internetom, preglednik će raditi zajedno s Operinim poslužiteljima u Europi kako bi spriječio korisnike da učitaju svoju privatnost na poslužitelje izvan Europe, kako bi bili u skladu s propisima EU-a.

Opera očekuje da će koristiti Neon kao prvi korak u ponovnom osmišljavanju iskustva preglednika i skoku u razvoj proxy aplikacija pokretanih umjetnom inteligencijom. Tvrtke za umjetnu inteligenciju, uključujući Google, OpenAI i Anthropic, također su predložile preglednike koje pokreću proxy usluge umjetne inteligencije, a Opera trenutno čini samo oko 2.09% tržišta preglednika, pa se očekuje da će se Opera suočiti s većim izazovima u razvoju aplikacija proxy usluga umjetne inteligencije.

Dune: Awakening je open-world survival MMO kojeg razvija Funcom, a radnja je smještena na pustinjski planet Arrakis. Igra se odvija u alternativnom svijetu. Igrači se mogu prikloniti jednoj od Velikih Kuća i boriti se protiv suparnika za kontrolu nad materijalom pod nazivom Spice – ključnim resursom u Dune svemiru. Igra nudi klasične survival mehanike poput izrade predmeta i gradnje baze, kao i razne borbene opcije za one koji žele sudjelovati u velikim sukobima između.

Tijekom posebnog prikaza, Funcom je igračima pružio bolji pogled na sadržaj kasnijih faza igre. Jedna od glavnih novosti je sustav Landsraad – vijeće Velikih Kuća koje donosi odluke važne za sve servere unutar jednog Svijeta. Za razliku od tipičnih MMO fakcijskih sustava koji se fokusiraju samo na PvP ili kontrolu teritorija, Landsraad uvodi politički sloj igre u kojem predstavnici različitih Kuća raspravljaju i odlučuju o pravilima koja utječu na cijelu zajednicu igrača.

Razvojni tim također je otkrio više detalja o borbenom sustavu igre, koji kombinira borbu prsa u prsa, borbu na daljinu, borbena vozila i sposobnosti. Ključni dio ovog sustava čine Škole Imperija – četiri različite discipline koje oblikuju stil borbe i napredovanje lika. Prilikom stvaranja lika, igrač bira jednu Školu, čime otključava jedinstveno stablo vještina i početnu sposobnost. Tijekom igranja na Arrakisu, igrači mogu učiti sposobnosti i iz drugih Škola, čime dodatno prilagođavaju svoj stil borbe. Ovo je prvi put da su igrači mogli vidjeti endgame sadržaj Dune: Awakeninga, jer ti elementi nisu bili dostupni tijekom javne bete u svibnju. Iako je beta omogućila istraživanje osnovnih survival mehanika poput izrade i preživljavanja, sadržaj za kasniju fazu igre bio je skriven. Unatoč tome, završni beta događaj privukao je gotovo 40.000 istovremenih igrača.