Kioxia surađuje s Nvidijom na razvoju brzih SSD-ova za AI poslužitelje

Prema TomsHardwareu, Kioxia je upravo najavila planove za razvoj nove linije SSD tvrdih diskova koji dosežu više od 10 milijuna IOPS (ekvivalent 5 GB/s) s malim količinama podataka, s ciljem sustava umjetne inteligencije visokih performansi. Naime, ovaj je proizvod razvijen s Nvidijom, najvećim svjetskim proizvođačem GPU-a. Kioxia je rekao da će novi uređaj za pohranu integrirati namjenski kontroler za optimizaciju broja ulaznih/izlaznih operacija u sekundi (IOPS), posebno u blokovima podataka od 512 bajta – koji su prikladniji za stvarno ponašanje dohvaćanja u velikim jezičnim modelima (LLM) i sustavima proširene generacije (RAG). To su tehnologije koje se danas obično koriste u AI platformama.

Kioxia XL-Flash izgrađen je na 3D NAND platformi, ali koristi samo jedan bit po ćeliji, što poboljšava sposobnost održavanja stabilnih performansi pri velikim opterećenjima

Ovaj SSD će koristiti jednoćelijsku XL-Flash (SLC) memorijsku tehnologiju, koja ima latenciju čitanja od samo 3 do 5 mikrosekundi – mnogo puta brže od konvencionalnih 3D NAND SSD-ova s latencijom od 40 do 100 mikrosekundi. SLC također omogućuje brži i trajniji pristup podacima, što ga čini prikladnim za intenzivna radna opterećenja na AI poslužiteljima. Jedno od najvećih uskih grla danas u AI sustavima je to što prijenos podataka iz pohrane u GPU još uvijek mora proći kroz srednji CPU, što povećava latenciju i smanjuje performanse. Kioxia i Nvidia ciljaju na rješenje za izravno povezivanje SSD-ova s GPU-ovima u peer-to-peer mehanizmu, čime se skraćuje vrijeme dohvaćanja i smanjuje opterećenje CPU-a. Ovaj dizajn također u potpunosti iskorištava mogućnosti istodobne obrade modernih GPU-a, pomažući osigurati da performanse obrade uvijek budu maksimalne. Naime, Kioxia nije otkrila koja će se vrsta komunikacije s hostom koristiti za ovu seriju SSD-ova, ali je rekla da proizvod ne zahtijeva tako veliku propusnost kao PCIe 6.0. Umjesto toga, uređaj je dizajniran da bude optimiziran za nasumično dohvaćanje malih blokova – što je prikladnije za karakteristike obrade GPU-a, gdje tokovi obrade rade na malim, neovisnim dijelovima podataka.

Kioxia Exceria Plus G2 Portable recenzija

Kioxia Exceria Plus G3 2TB recenzija

Exceria Plus G2 Portable

Očekuje se da će Kioxia lansirati ovaj AI SSD u drugoj polovici 2026., što označava novi korak u utrci za poboljšanje infrastrukture za pohranu umjetne inteligencije.

Unatoč velikim očekivanjima od tvrtke, Intelovo kockanje u segmentu GPU-a svjedoči teškom porazu od gotovo apsolutne dominacije NVIDIA-e.

Najnovije izvješće Jon Peddie Researcha (JPR) o tržištu diskretnih grafičkih kartica u prvom tromjesečju 2025. oslikalo je sliku punu iznenađenja i šokova za industriju PC igara. NVIDIA je učvrstila svoju apsolutnu dominaciju s 92% tržišnog udjela, dok je Intel gotovo potpuno nestao iz utrke, a AMD nastavlja bilježiti alarmantan pad. Prema podacima, AMD-ov tržišni udio diskretnih grafičkih kartica pao je na “patetičnu” razinu od samo 8% u prvom tromjesečju 2025. Ovaj broj označava značajan korak unatrag za proizvođača čipova sa sjedištem u Austinu u Teksasu, pogotovo jer je upravo lansirao novu generaciju GPU-a s velikim očekivanjima.

Unatoč velikim očekivanjima, Intelovi GPU-ovi pokazali su se potpunim neuspjehom

Međutim, najšokantnije ime u ovom izvješću je Intel. Prema JPR-u, Intelov tržišni udio pao je za 1.2% u posljednjem tromjesečju i u osnovi se vratio na 0%, a da se čak i ne pojavljuje u službenim podacima. Ovo je veliki šok za ambicije tehnološkog diva da ponovno uđe na tržište GPU-a. Intelov potpuni neuspjeh postaje još bolniji s obzirom na to da je druga generacija Battlemage GPU-a, uključujući Arc B570 i B580, već stigla na tržište od kraja 2024. godine. To znači da je prvo tromjesečje 2025. već puno poslovno tromjesečje za Intelovu najnoviju grafičku liniju. Međutim, rezultati su pokazali da je prodaja ovih kartica bila toliko niska da ih JPR nije mogao uključiti u službeno izvješće. Analitičari kažu da će, ako Intel zauzme čak pola posto tržišta, JPR sigurno uključiti taj broj u podatke. To znači da stvarna prodaja Intelovih kartica može biti manja od jednog od 200 prodanih GPU-a, a može čak biti i mnogo puta gora od ovog broja.

U posljednjem tromjesečju Intelovi GPU-ovi gotovo su nestali iz statistike

Ovaj katastrofalan rezultat postavlja velika pitanja o Intelovoj predanosti tržištu diskretnih grafičkih kartica. Glasine da bi Intel mogao lansirati snažnije Battlemage GPU-ove, za koje se očekuje da će se natjecati s NVIDIA RTX 4070 ili RTX 5070, sada su nerealne usred trenutne prodaje.

Iako je AMD zabilježio značajan pad tržišnog udjela, treba napomenuti da izvješće JPR-a uključuje podatke samo do kraja ožujka. AMD-ove najnovije serije GPU-a Radeon RX 9070 i 9070 XT objavljene su tek 6. ožujka, što znači da se samo oko tri i pol tjedna prodaje RDNA 4 ubraja u brojke u prvom tromjesečju godine. Kako bi dobili sveobuhvatan uvid u pravi utjecaj AMD-ovih GPU-ova sljedeće generacije, tržište će morati pričekati brojke za drugo tromjesečje. Čak će i točna procjena možda morati potrajati još duže, budući da je RX 9060 XT – koji se smatra AMD-ovim vodećim prodajnim modelom – tek lansiran i neće imati značajan utjecaj na brojke tržišnog udjela dok se ne objave podaci za treće tromjesečje.

NVIDIA GPU-ovi i dalje drže apsolutnu dominantnu poziciju na tržištu

Unatoč ogromnoj dominaciji NVIDIA-e i poteškoćama njezinih konkurenata, tržište GPU-a u cjelini još uvijek pokazuje pozitivne znakove. Ukupna prodaja grafičkih kartica porasla je za 8.5% u prvom tromjesečju 2025. u usporedbi s posljednjim tromjesečjem 2024. To je posebno vrijedno pažnje jer obično prvo tromjesečje godine ima tendenciju da bude mirno ili niže u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.  JPR je objasnio da je ovaj neobičan rast posljedica toga što su i AMD i NVIDIA uveli nove grafičke kartice tijekom tog razdoblja, stvarajući poticaj za tržište. Lansiranje novih proizvoda povećalo je potražnju potrošača i pridonijelo ukupnom rastu industrije. NVIDIA nastavlja pokazivati superiornu snagu zauzimajući gotovo cijelo preostalo tržište nakon što AMD i Intel dijele mali udio. Ova dominacija dijelom dolazi od lansiranja nove Blackwell serije GPU-a, kao što je JPR primijetio u izvješću.Stručnjaci iz industrije kažu da će zaista važna brojka biti podaci za treće tromjesečje 2025., kada su oba AMD-ova nova RDNA 4 GPU-a imala barem puno poslovno tromjesečje. Međutim, ovo izvješće vjerojatno neće biti objavljeno do kraja godine, ostavljajući tržište da čeka da dobije točan uvid u učinkovitost novih strategija.

Koliko god se tehnologija pametnih telefona stalno razvijala, nisu sve kamere jednake. Neke bolje hvataju svjetlo u slabim uvjetima, dok druge nude višu rezoluciju i jasnije fotografije.

Ako ste novi u mobilnoj fotografiji ili planirate kupiti mobitel ponajprije zbog kamere, izbor može biti prilično zahtjevan – i pomalo naporan – zbog mnoštva opcija. Ali postoje jasne stvari na koje treba obratiti pažnju, koje čine razliku između dobre i loše kamere. U nastavku donosimo sedam ključnih čimbenika koji prave razliku. Nadamo se da će vam pomoći pri odluci. Čak i ako ne planirate uskoro kupovati novi uređaj, zgodno je znati što kameru na telefonu čini – dobrom.

Idemo odmah na stvar:

1. Senzor 

Ovo je vjerojatno – zapravo, gotovo sigurno – najvažniji element koji utječe na kvalitetu slike. I ne samo kod pametnih telefona, već i kod svih digitalnih fotoaparata. Senzor je zapravo pločica puna svjetlosno osjetljivih točkica (pikseli) koje prikupljaju svjetlo. Kamera zatim koristi te informacije za “slaganje” slike. Veličina senzora je ključna – veći senzor znači više prostora za piksele, ili čak manje, ali veće piksele (što također ima prednosti, o kojima više kasnije). U usporedbi s DSLR kamerama koje imaju senzor veličine 35 mm, telefoni imaju znatno manje senzore. Najveći do sada ugrađeni u mobitel bio je senzor veličine 1 inča – što je zapravo veličina senzora u prosječnim “point and shoot” kamerama. Kod telefona, veličina senzora izražava se u djelićima inča. Na primjer, iPhone X ima senzor 1/3”, dok Huawei Mate 30 Pro ima senzor veličine 1/1.7”. Veći broj u nazivniku znači – manji senzor. Što je senzor manji, to je veća šansa da će kvaliteta slike patiti, posebno pri slabom osvjetljenju.

2. Veličina piksela

Pikseli na senzoru funkcioniraju kao kante za skupljanje svjetla – što su veći, to više svjetla mogu “uhvatiti”. Kod pametnih telefona, gdje je sve već jako malo, veličina piksela igra ogromnu ulogu. Premali pikseli znače da će slike imati više digitalne buke, osobito u mraku.

Veličina piksela mjeri se u mikrometrima (µm). Što je broj veći, to bolje. Primjerice, Huawei P40 Pro imao je piksele od 2,4 µm, što je jedno vrijeme bio rekord. Zanimljivo, P30 Pro je imao manje piksele (0,8 µm), ali je koristio tehniku tzv. združivanja piksela (engl. pixel binning) – gdje se više manjih piksela kombinira kako bi “glumili” jedan veći. Samsung Galaxy S20 Ultra, primjerice, koristi združivanje kako bi povećao svoje piksele s 0,8 µm na 2,2 µm. Ako telefon ima i malen senzor i malene piksele – to nije dobar znak za kvalitetu fotografija.

3. Megapikseli (rezolucija)

Megapikseli označavaju broj piksela na senzoru – 12 MP znači 12 milijuna piksela. Više megapiksela znači veću rezoluciju, odnosno veću količinu detalja na slici. Međutim – i ovo je važno – više megapiksela ne znači nužno bolju kameru. Jer da bi na maleni senzor stali svi ti pikseli, oni moraju biti sitni. A kao što smo već rekli – sitni pikseli ne hvataju puno svjetla, što nije idealno. Ako planirate printati fotografije u velikim formatima, megapikseli su važni. Ali za svakodnevno fotkanje – 8 do 16 MP je više nego dovoljno. Mnogi telefoni od 108 MP ionako koriste združivanje piksela i standardno snimaju u nižoj rezoluciji. Poanta: dobra kamera ima balans između broja megapiksela i veličine svakog piksela.

4. Otvor blende (aperture)

Otvor blende označava koliki je “prolaz” kroz koji svjetlo ulazi u kameru. Označava se s f/ brojem. Što je broj manji, otvor je veći – i više svjetla može doprijeti do senzora. Za razliku od pravih fotoaparata, kod telefona je otvor fiksan – ne možete ga ručno mijenjati. Zato je važno da već u startu bude što širi. Honor 20 Pro, primjerice, imao je otvor blende od f/1.4, što je tada bilo među najboljima. Samsung Galaxy S9 ponudio je nešto zanimljivo – promjenjivi otvor blende (između f/1.5 i f/2.4), no ta opcija više nije prisutna kod novijih modela. Ukratko: što manji f/broj – to bolje, jer znači da senzor prima više svjetla.

5. Leće

Leće u pametnim telefonima su plastične (za razliku od staklenih u pravim fotoaparatima), ali to ne znači da su loše. Kvaliteta leće se ne navodi često u specifikacijama. Iznimka je kada je proizvođač surađivao s brendom poput Leice ili Zeissa. U tom slučaju, proizvođač se time pohvali. Najbolji način da procijenite kvalitetu leće je – čitanje recenzija i testova. Web stranice poput DXOMARK i GSMArena rade detaljna testiranja kamera, uključujući oštrinu, aberacije i još mnogo toga. A ponekad je dovoljno znati da kamera dolazi iz “provjerenih ruku” – Apple i Samsung nemaju brendirane leće, ali i dalje snimaju među najboljim fotkama na tržištu.

6. Stabilizacija slike (OIS)

Ruke drhte – to je činjenica. I najmanji pokret dok slikate može rezultirati mutnom fotkom, posebno ako je osvjetljenje slabo. Tu u igru ulazi optička stabilizacija slike (OIS). Kamera s OIS-om koristi žiroskope i motoriće kako bi fizički pomicala leću i kompenzirala pokrete ruke. OIS ne može pomoći ako se subjekt pomiče, ali jako pomaže kod “drhtavih” ruku. Dobra kamera – treba imati OIS.

7. RAW format

Većina kamera snima fotografije u JPEG formatu – komprimirane i automatski obrađene. Super za dijeljenje, ali ne baš fleksibilno za ozbiljnije uređivanje. RAW format, s druge strane, sprema neobrađene podatke sa senzora. To znači da zadržava više boja, više detalja, više informacija – i daje vam puno prostora za editiranje. Ako želite ozbiljno uređivati fotke – RAW je put. Mnogi noviji telefoni nude opciju spremanja u oba formata – JPEG i RAW. Mana? Veće datoteke.

Otpuštanja u tehnološkoj industriji u 2025. ne prestaju. Prema podacima s Layoffs.fyi, do sad je više od 62.000 ljudi izgubilo posao u 137 tehnoloških tvrtki – i to samo ove godine.
Prema Trueup trackeru, val otpuštanja ozbiljno je počeo 2023., a trend se samo pogoršava. U svibnju 2025., bez posla je ostalo preko 16.000 tehnoloških radnika, a brojke su u stalnom rastu još od sredine 2024.

Microsoft, Meta, Google… svi režu

Samo par tjedana nakon što je otpustio 6.000 ljudi, Microsoft je objavio još 300 otkaza. Iako nije točno rečeno koji su odjeli pogođeni, ranije su najčešće stradali softverski inženjeri i voditelji projekata. CEO Satya Nadella kaže da otkazi nisu povezani s nečijom sposobnošću, već su dio šire strategije u kojoj AI postaje središte poslovanja. Microsoft ove godine planira uložiti čak 80 milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije. Otpuštanja i kod drugih velikih igrača:
Google je otpustio stotine ljudi u odjelima Pixel, Android, Chrome i prodaji. Meta (Facebook, Instagram, WhatsApp) planira otpustiti 3.600 ljudi tijekom 2025. Intel kreće u veliko restrukturiranje i najavljuje smanjenje do 20% radne snage. HP planira otpustiti 1.000 do 2.000 zaposlenika do listopada, u sklopu programa “Future Now”, koji stavlja fokus na AI.

Umjetna inteligencija mijenja igru

Kako Microsoft, Google, Amazon, Meta, Apple i ostali sve više ulažu u umjetnu inteligenciju, tradicionalni poslovi – pogotovo programeri i srednji menadžment – sve se više zamjenjuju automatizacijom. Stručnjakinja za digitalni marketing Priyanshi Goyal ističe: “Prilagodba i stalno usavršavanje postaju obavezni. Ovladavanje AI-em više nije opcija – to je pitanje opstanka.”

Big Tech zamrzava zapošljavanje

Prema investitoru Deedyju Dasu iz Menlo Ventures, u zadnje tri godine tehnološki divovi jedva da su zaposlili ikoga novog. Google, Microsoft, Apple, Meta, Tesla, Nvidia i Palantir – svi drže iste brojke zaposlenih. Razlog? Masovno zapošljavanje 2020.–2022. dok su kamatne stope bile niske i dok je pandemija tjerala digitalizaciju. Danas je priča drugačija: kamatne stope su porasle, potražnja za softverom je usporila, a tvrtke žele smanjiti troškove. Uz to, ogromna ulaganja u AI infrastrukturu i čipove gutaju proračune, a AI postaje toliko produktivan da više nije nužno imati golemu radnu snagu.

Što slijedi?

Od 2023. broj zaposlenih u velikim tech tvrtkama više ne raste kao prije. AI preuzima sve više uloga, a kompanije restrukturiraju organizaciju, režu “suvišne slojeve” i ulažu u nove tehnologije. To donosi nesigurnost za mnoge, ali i prilike za one koji su spremni učiti, prilagoditi se i raditi s AI-em.

Zaključak

Otkazi postaju novi standard u tehnološkom sektoru, a AI je ključni razlog. Iako ova tranzicija boli – posebno za one koji gube poslove – ona također otvara vrata novoj generaciji stručnjaka. Onima koji znaju što dolazi i ne boje se promjene. Digitalna era ne čeka nikoga.

Gigabyte je najavio dostupnost M27UP-a, svog prvog “Tactical Dual-Mode” gaming monitora. S besprijekornim prebacivanjem između 4K rezolucije na 160Hz i FHD rezolucije na 320Hz, ovaj 27-inčni SS IPS zaslon dizajniran je za visokokvalitetne vizualne prikaze i ultrabrzu akciju u igrama.

U srcu M27UP-a je GIGABYTE-ova ekskluzivna “Tactical Dual-Mode” tehnologija. Jednim pritiskom na fizičku tipku Tactical Switch 2.0, korisnici mogu trenutno prebaciti zaslon s punog 27-inčnog na fokusirani 24-inčni zaslon, kao i omjere stranica 4:3 ili 5:4 s dvostrukom brzinom osvježavanja, za preciznije igranje. Ovo je fleksibilno rješenje i za AAA naslove i za brze pucačine, kao i za streaming sadržaja.

M27UP ima 95% DCI-P3 raspon boja, 1ms GTG odziv, DisplayHDR 400, što osigurava živopisnu točnost boja i prikaz s niskom latencijom. Novo dodani AI Picture Mode inteligentno poboljšava kontrast, svjetlinu i detalje ovisno o sadržaju, sa šest unaprijed postavljenih profila: FPS, MOBA, Film, Utrke, RPG i Čitač. Također, Smart OD automatski prilagođava overdrive prema osvježavanju zaslona, ​​značajno smanjujući zamućenje pokreta i ghosting. Potpuna podrška za G-SYNC Kompatibilnost i besprijekorna veza s najnovijim GeForce RTX 50 serijskim GPU-ima s DLSS 4 omogućuju igranje u 4K rezoluciji bez kidanja slike i s maksimalnom glatkoćom.

Dizajniran za performanse i stabilnost, M27UP ima pasivno hlađenje s četverostranim toplinskim rješenjem i ultra tanku metalnu bazu od 2 mm, što osigurava stabilnost čak i tijekom dugotrajnog rada. Također uključuje KVM prekidač, pametno USB-C punjenje do 45 W i ugrađene dvostruke zvučnike od 5 W, što ga čini svestranim hubom za više uređaja.

Kombinirajući taktičku fleksibilnost s visokom brzinom osvježavanja i vrhunskim 4K zaslonom, GIGABYTE M27UP nudi neusporedivu razinu slobode i za natjecateljske igrače i za korisnike koji obavljaju više zadataka istovremeno.

Brzi ciklusi izmjene proizvoda i dizajni za jednokratnu upotrebu prečesti su u potrošačkoj tehnologiji, posebno u kategoriji slušalica. Ljudi očekuju zastarijevanje proizvoda, no gotovo polovica kupaca (47%) sada preferira posjedovanje manje kvalitetnijih artikala prema NIQ-u.

Sonos uvodi značajne nove značajke za Sonos Ace, pojačavajući prednost proizvodima koji traju i s vremenom se poboljšavaju. Najnovije ažuriranje softvera za Sonos Ace – Sonosove nagrađivane
slušalice s poništavanjem buke, koje su debitirale prošle godine – proširuje iskustvo kućnog kina s prvim značajkama u kategoriji i poboljšava osobno slušanje u pokretu:

• Osobno kućno kino za dvoje: Uživajte u kino zvuku s prijateljem ili partnerom bez ometanja kuće, zahvaljujući zamjeni zvuka televizora za dva slušatelja.
• Realističan surround zvuk: Uronite u svaki detalj i zaboravite da nosite slušalice sa surround zvukom prilagođenim vašoj sobi koji omogućuje TrueCinema.
• Poboljšano poništavanje buke: Uživajte u neprekidnom slušanju s ANC-om koji se sada prilagođava vašoj kosi, naočalama i šeširima u stvarnom vremenu kako bi kompenzirao curenje zvuka.
• Glatkiji i prirodniji pozivi: Ostanite povezani uz jasnije i prirodnije razgovore zahvaljujući pozivima visoke rezolucije i SideToneu, koji vam omogućuje da čujete dio svog glasa tijekom poziva dok je uključen ANC.

Ove nove značajke počet će se uvoditi na Sonos Ace putem besplatnog ažuriranja softvera počevši od danas.

Obilježavajući svoju 60. obljetnicu, Technics predstavlja novu verziju nagrađivanih True Wireless bežičnih slušalica EAH-AZ100 u šampanjsko zlatnoj boji. Ove slušalice su naširoko hvaljene u medijima od svog lansiranja u siječnju 2025. Elegantna nova boja pridružuje se postojećim srebrnim i crnim opcijama, proširujući ponudu na tri stilska izbora i pružajući korisnicima više načina da se usklade sa svojim osobnim ukusom.

EAH-AZ100, vodeći model Technicsove serije True Wireless slušalica, ima novorazvijene zvučničke jedinice (drivere) s ferofluidom, stvarajući čiste tonove visoke rezolucije, niske vibracije i niske distorzije za najautentičniji, uravnoteženi zvuk koji je vjeran originalnom izvoru. Također uključuje adaptivno poništavanje buke za učinkovito uklanjanje buke u skladu s okolnim okruženjem, kao i novorazvijeni Voice Focus AI – značajku koja koristi umjetnu inteligenciju za postizanje jasnih, visokokvalitetnih poziva.

Ako pogledaš specifikacije kamera na web stranicama poput GSM Arene, vjerojatno ćeš primijetiti da sve više pametnih telefona ima ono što se zove periskopska kamera.

Jednostavno rečeno, periskopska kamera (poznata i kao periskopski zum objektiv) koristi sustav zrcala i leća koji omogućuje veću žarišnu duljinu – i to tako da su senzor i niz leća postavljeni bočno, umjesto ravno prema nazad, kao kod klasičnih kamera.

To znači da nema potrebe da kamera strši van iz kućišta, a svejedno dobivaš veći optički zoom nego kod standardnih mobilnih kamera. Za mnoge je Huawei P30 Pro iz 2019. prvi pravi “mainstream” mobitel s periskopskom kamerom, iako je Oppo još 2017. na Mobile World Congressu predstavio prototip ove tehnologije. Zanimljivo, neki kažu da sve zapravo počinje još 2004. s Sharpom 902, koji je imao 2x optički zoom – impresivno s obzirom na to da su kamere u mobitelima tada još bile novost.

Što je zapravo periskopski zum objektiv?

Periskopska kamera se često naziva i periskopski zum objektiv – zbog načina na koji su postavljene njene leće. Da bolje shvatimo razliku, pogledajmo kako to inače izgleda kod “obične” mobilne kamere. Na stražnjoj strani mobitela imaš leću (ili više njih) zaštićenu staklom. Kad slikaš, svjetlost ulazi ravno kroz tu leću, prolazi kroz niz optičkih elemenata i dolazi do senzora – i to je to. Kod periskopske kamere stvari su drugačije. Leće i senzor nisu postavljeni ravno, nego bočno – okomito na stražnju stranu telefona. Svjetlost uđe u objektiv, a onda je zrcalo usmjeri pod kutem od 90° u niz leća koje se prostiru bočno unutar kućišta, pa tek onda dolazi do senzora.

Kako to sve radi?

Zamisli periskop na podmornici – savijena cijev sa zrcalima koja omogućuju mornarima da vide iznad površine. Periskopska kamera funkcionira na isti način: svjetlost ne ide direktno prema senzoru, već se reflektira kroz sustav zrcala i leća pod kutem, što omogućuje veći optički zoom bez stršeće leće.

Periskopski vs optički vs digitalni zoom

• Optički zoom koristi stvarne pokretne leće kako bi povećao scenu bez gubitka kvalitete.
• Digitalni zoom samo izreže i “razvuče” dio slike – uz pomoć algoritama popunjava piksele koji nedostaju, ali kvaliteta često pati.
• Periskopski zoom tehnički je optički zoom – ima pokretne leće, samo su raspoređene bočno. Ključna razlika je u žarišnoj duljini: što veći zoom, to je žarišna duljina veća, a za to treba više prostora.

Kod DSLR fotoaparata to znači dugi teleobjektivi. Kod telefona… tu dolazi periskopski dizajn.

Dizajn telefona i periskopske kamere

Zamisli da želiš staviti pravi optički zoom u mobitel bez da napraviš golemu grbu na stražnjoj strani. E pa, to je već pokušano – sjećaš se Samsung Galaxy K Zooma iz 2014.? Imao je 10x optički zoom, ali i kameru koja je stršala kao da je zalijepljena cigla. Nije prošlo baš najbolje. Zato je bočni dizajn periskopske kamere genijalan – omogućuje 5x optički zoom, a s kombinacijom digitalnog zuma možeš dobiti i do 50x, kao kod Huawei P30 Pro. Ta kombinacija optičkog i digitalnog zuma zove se hibridni zoom, iako svaki proizvođač ima svoje marketinško ime za to.

A gdje je kvaka?

Najveći minus periskopske kamere je što zauzima puno prostora unutar kućišta. Pošto se sve nalazi bočno, treba “rezervirati” više unutarnjeg prostora, pa proizvođači često moraju kompromitirati druge komponente da bi to stalo. Također, u ranim danima ova tehnologija nije bila baš sjajna – slike su znale biti mutne i tamne, pa su korisnici s pravom bili skeptični. No, danas je situacija puno bolja. Na primjer, Huawei P30 Pro s 5x optičkim zoomom daje daleko bolju sliku od 5x digitalnog zooma na iPhone XS-u ili Galaxyju S10+. Usporedbe su dostupne online ako želiš vidjeti razliku.

Zaključak

Periskopska kamera još uvijek je relativno nova stvar u svijetu pametnih telefona, ali izgleda da se brzo širi među flagship modelima. S vremenom će sigurno postajati sve bolja, pogotovo jer se proizvođači natječu tko će ponuditi najbolju mobilnu kameru. Jedan savjet za kraj – drži telefon što mirnijim dok koristiš zoom. Što više uvećavaš, to se i najmanje podrhtavanje više vidi (čak i uz stabilizaciju slike). Ako ti je stvarno stalo do dobrih fotki, razmisli o nekom stalku ili nosaču – tronožac je najpopularniji izbor, ali ima i drugih rješenja u raznim veličinama.

Windows 11 uskoro dobiva pametnije upravljanje potrošnjom CPU-a.

Microsoft planira uvesti novu značajku pod nazivom “User Interaction-Aware CPU Power Management” u nadolazećoj verziji Windows 11 25H2, a možda čak i ranije – u verziji 24H2.

U čemu je stvar?

Cilj je jednostavan: produžiti trajanje baterije na Windows laptopima, koji su godinama u zaostatku za Appleovim MacBookovima kad je riječ o energetskoj učinkovitosti. Dok proizvođači obećavaju sate i sate korištenja, stvarni rezultati često razočaraju. Ova nova značajka automatski smanjuje rad CPU-a kad korisnik nije aktivan, odnosno ne koristi tipkovnicu, miš ili touchpad.

Kako to funkcionira?

Zamislimo ovo: Udaljio si se od laptopa – sustav to primijeti jer nema nikakve interakcije. CPU se automatski “stišava” – snižava takt, smanjuje napon, ulazi u dublja stanja mirovanja (tzv. C-stanja). Kad se vratiš i ponovno dodirneš uređaj, CPU se odmah vrati u punu snagu. Poanta? Ušteda energije kad ti ni ne koristiš uređaj – a sve bez utjecaja na performanse kad ti zatrebaju.

 Gdje se trenutno testira?

Značajka je trenutno u testiranju u Windows 11 Build 26200.5603, koji je dostupan Insider korisnicima. Planirano je da bude dostupna u verziji 25H2, a postoji mogućnost da stigne i ranije – u 24H2.

 Zašto je ovo bitno?

Prvenstveno zbog duljeg trajanje baterije bez žrtvovanja performansi,   boljeg upravljanje energijom za poslovne korisnike, putovanja i rad na terenu te manje zagrijavanje i buka ventilatora kad niste aktivni.

 Kada možemo očekivati ovu značajku?

Ako sve prođe po planu, User Interaction-Aware CPU Power Management trebao bi biti službeno dostupan krajem 2024. ili početkom 2025. s verzijama Windowsa 11 24H2 / 25H2.

Google Cloud najavio je pokretanje Cloud Run GPU usluge, koja korisnicima omogućuje korištenje NVIDIA L4 GPU-a u oblaku putem automatskog skaliranja i elastične implementacije, uglavnom za AI računalstvo, obuku zaključivanja i druga radna opterećenja.

Istodobno, budući da nema potrebe unaprijed postavljati konfiguracijsku skalu GPU-a, broj GPU-a može se automatski konfigurirati prema računalnim zahtjevima, tako da neće biti neaktivnih resursa kada se GPU ne koristi, što će uzrokovati dodatne troškove, čime se povećava fleksibilnost implementacije i pojednostavljuju poteškoće upravljanja automatskom implementacijom. Ova se usluga koristi u obliku druge naplate, a može se automatski vratiti na nulu kada se ne koristi, a istovremeno može dovršiti pokretanje GPU-a i upravljačkog programa za oko 5 sekundi u stanju hladnog pokretanja, ako za primjer uzmete Gemma 3 4 milijarde skupova operacije zaključivanja na skali parametara, potrebno je samo oko 19 sekundi od stanja hladnog pokretanja da se generira prvi token (token), što znači da se može brzo pokrenuti u kratkom vremenu.

Sama usluga Cloud Run GPU može izravno dodati relevantne naredbe u aplikaciju ili odabrati hoće li omogućiti računalstvo ubrzano GPU-om iza konzole aplikacijskog servisa.Budući da se pruža u obliku fleksibilne konfiguracije, Google Cloud također oglašava pouzdanost ove usluge i ukazuje na to da je korisnici ili poduzeća mogu implementirati i koristiti u više regija u skladu sa svojim operativnim potrebama, a također mogu isključiti zonsku redundanciju kako bi prilagodili ukupnu raspodjelu dostupnih računalnih resursa.

Trenutno je Cloud Run GPU usluga pokrenuta u više regija Google Cloud u Sjedinjenim Državama, Europi i Aziji.