Novosti - Kolovoz 2002.

Riječ je o malom LCD monitoru preko kojeg se može nadgledati hardwareski dio računala (temperature, broj okretaja ventilatora, opterećenost procesora,…), a montira se u jedan 5.25″ otvor. Svakako interesantna stvar, ne samo za OC-ere.

Nakon AthlonXP 2600+ testova, stigao je i odgovor iz Intela – P4 na 2.8GHz. Kako ne bi postojala rupa između 2.53GHz i 2.8GHz, predstavljen je i P4 2.66GHz. Testove ovog procesora možete naći na stranicama:

• AnandTech
• C|Net
• VR-Zone Hardware
• Hardware Unlimited
• Gamers Depot
• Hot Hardware
• Hardware Analasys
• hardCOREware
• Tom’s Hardware
• Firing Squad
• TweakTown
• SimHQ
• The Tech Report
• GamePC
• Neoseeker
• Tweakers Australia
• Hard OCP.

Nekih većih iznaneđenja nema jer je bilo za očekivati da će novi P4 procesori imati novi stepping. Da bi sve radilo kako treba i vcore je nešto viši – 1.525V (do sada 1.5V). Nažalost, i dalje se ne zna da li su šuškanja o tome da li će P4 3GHz trebati nove ploče istinita ili ne. No, bitno je da je novi P4 2.8GHz brz!

VIA je potiho unazad nekoliko dana maknula sve dokumente u kojima se spominje da KT400 chipset podržava PC400 memorije. Čak je i službena varijanta da KT400 ploče podržavaju samo PC200/266/333 i AGP 8x.
Slične reakcije mogu se vidjeti i kod SISa, iako ne tako drastične. Naime, problem je u tome da PC400 memorija nije standardizirana od strane JEDECa, tako da čak niti sve PC400 memorije niti ne mogu raditi na 200MHz na svim pločama.

Zašto uopće overclockirati komponente u računalu? Postoje dva velika razloga.
Tako što ćete imati brže računalo ili iz čiste znatiželje. Ja vjerujem da se
većinom kod nas overclockira radi ovog prvog razloga ; jer za ništa love
dobiješ komp sa puno boljim rezultatima. U procesima overclockinga se zna
desiti da stvari odu po zlu, pa predlažem da uz vas bude neka iskusnija osoba.

Od početka proizvodnje procesora pojavljuje se i zračno hlađenje. Razvojem
tehnologije proizvodnje procesora za njom je i kaskala proizvodnja zračnog
hlađenja , tako da danas nema onog koji u kučištu minimalno nema dva
ventilatora. Nova fora je vodeno hlađenje, velika joj je zamjerka što je puno
skuplja za razliku od zračnog hlađenja, ali uzmimo u obzir; kolk’o para tol’ko
i muzike. Što se tiče ovog Water Cooling kit-a; pokazao je bolje rezultate od
SwifTech-ovog MCX462 modela. Uz veliku tišinu rada (25Dba) i odlične rezultate
hlađenja (idle 33.8 , load 39.1) dodajmo i cijenu od 99$.

Zanimljiv članak u kojem je riječ o tome dali se isplati nadograđivati procesor. Zapravo, vrlo interesantna tema o kojoj se previše šuti. Svima je danas važno imati P4 ili AthlonXP, ali večini ipak ne treba ništa više od Durona ili Celerona.

Izašla je nova verzija Mozille (v1.1). Neko vrijeme su izlazili RC-i dotične, a evo nam sada i finalne verzije.

Odgođen je izlazak DirectX-a 9, pri čemu je najviše pogođen Ati sa svojom DX9 serijom grafičkih kartica, 9000/9700/Pro. Microsoft čak nije niti dozvolio da Ati sa svojim novim grafičkim karticama isporučuje makar beta verziju istih.

Najjednostavniji zahvat i vjerovatno prvi korak moddiranja kučišta je bojenje.
Pri izvođenju ove operacije nije vam potreban nikakav alat, jedino što trebate
je boja, novinski papir, ideja i vještina kojom će se izvesti zahvat. E sad;
sve je to super, većina korisnika ima obojeno kučište, to je odavno već
standard, drugim riječima vaše obojeno kučište nije ništa posebno. Slikanje
ovim sprejem biti će uočljivije i doći do izražaja ako već imate neonku u
kučištu ili se spremate kupiti je. Dajuči posebne efekte; možemo zaključiti :
˝case painting is not dead.˝

Heatsink napravljen potpuno od bakra težine 505g , može udomačiti ventilatore
standardnih promjera (60 mm, 70 mm, 80 mm) i visina. Heatsink je testiran sa
dvije vrste ventilatora jednim glasnim i močnim i drugim mnogo tišim. Uglavnom
pokazalo se da su rezultati obečavajući i na jednom i na drugom ventilatoru.
Ovime je dokazano da ovaj heatsink ima više mogučnosti uporabe. Najvažnije je da
će overclockeri biti zadovoljni.