Trump potpisao GENIUS Act: Sjedinjene Države uvode prvi sveobuhvatni zakon o stablecoinima, s fokusom na dominaciju američkog dolara

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je novi financijski regulatorni zakon pod nazivom GENIUS Act, čime su Sjedinjene Države po prvi put uspostavile jasan pravni okvir za stablecoine – digitalne valute vezane uz američki dolar. Ovaj zakon smatra se povijesnom prekretnicom u američkoj kripto-regulativi te ključnim korakom za očuvanje globalne dominacije američkog dolara u sve važnijem digitalnom financijskom ekosustavu.

“Najveća revolucija u financijskoj tehnologiji od rođenja interneta”

Na svečanoj ceremoniji potpisivanja, Trump je izjavio da je GENIUS Act “možda najveća revolucija u financijskoj tehnologiji od rođenja interneta”, naglasivši njegovu dalekosežnu ulogu u budućem oblikovanju financijske infrastrukture. Zakon je dobio dvostranačku potporu u Kongresu, a potporu su mu izrazili i vodeći ljudi američkih kripto-kompanija poput Coinbasea i Tethera, koji su prisustvovali događaju.

Što donosi GENIUS Act?

Zakon propisuje niz strogo definiranih regulatornih uvjeta za buduće izdavatelje stablecoina, uključujući:

• Obvezno licenciranje i regulatorni nadzor,
• 100 % pokriće u gotovini ili kratkoročnim američkim državnim obveznicama,
• Fiksni tečaj 1:1 u odnosu na američki dolar,
• Mjere protiv pranja novca (AML) i financijska transparentnost,
• Propise za slučajeve insolventnosti i zaštitu korisničkih sredstava.
• Jasno odbacivanje modela digitalne valute središnje banke (CBDC)

Posebno je značajno to što GENIUS Act izričito odbacuje model digitalnog dolara u režiji američke središnje banke (CBDC). Trump je naglasio kako ovaj zakon predstavlja “tržišno vođenu institucionalnu reformu”, a ne državni projekt potpune kontrole. Time se želi izbjeći strah od masovnog nadzora financijskih transakcija građana i ojačati privatni sektor kao nositelj inovacija.

Kontroverze i kritike

Unatoč širokoj političkoj potpori, zakon je izazvao određene kontroverze: Republikanski senatori upozorili su da zakon može pretjerano pogodovati velikim tehnološkim i financijskim tvrtkama, s rizicima za zloupotrebu financijskih podataka i curenje privatnosti. Demokratski zastupnici smatraju da zakon još uvijek ima ozbiljne rupe u zaštiti potrošača, te da bi mogao dovesti do financijske nestabilnosti u slučaju kriznih situacija.

Dodatne sumnje izazvala je uloga stablecoina USD1, koji izdaje tvrtka World Liberty Financial, navodno povezana s Trumpovom obitelji. Pojedini zastupnici postavljaju pitanja koristi li Trump zakonodavne ovlasti za prijenos beneficija privatnim interesima – primjerice putem poreznih olakšica ili financijske amnestije. Iz Bijele kuće tvrde da je sva Trumpova imovina prenesena na zakladu u vlasništvu njegove djece te da ne postoji izravni sukob interesa.

Globalni utjecaj i institucionalizacija tržišta

S implementacijom GENIUS Acta, američko tržište stablecoina dobiva jasne regulatorne smjernice, što bi moglo potaknuti i ostale zemlje da donesu slične zakone. Time se dodatno institucionalizira globalni sustav digitalnih valuta i jača uloga Sjedinjenih Država kao lidera u fintech standardima. Trumpova administracija vidi ovu mjeru kao način povratka američke dominacije u nadolazećoj fazi globalne financijske konkurencije – ne samo tehnološki, već i geopolitički, kroz nastavak hegemonije američkog dolara u digitalnom dobu.

Kingston je objavio da je njegov hardverski šifrirani pogon IronKey D500S, službeno dobio FIPS 140-3 Level 3 sigurnosni certifikat od Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST) te je također usklađen s američkim Zakonom o trgovinskim sporazumima (TAA), što ga čini prvim USB flash pogonom na svijetu s ovim dvofaktorskim certifikatom. Nadalje zadovoljava stroge zahtjeve strogo povjerljivih aplikacija kao što su vlada i vojska.

IronKey D500S ima XTS-AES 256-bitnu hardversku enkripciju i dizajniran je da bude najsigurniji alat za pohranu podataka u industriji. Od sigurnih mikroprocesora i digitalno potpisanog firmvera do kompletnih PCB modula i NAND flash memorije, sve ključne komponente isporučuju dobavljači usklađeni s TAA i sastavljaju se u sjedištu Kingstona u Kaliforniji, osiguravajući pouzdane lance opskrbe i sljedive proizvodne procese.Performanse CPU-aRačunalne periferne uređaje

Osim enkripcije, IronKey D500S opremljen je nizom naprednih sigurnosnih značajki. Najizrazitija značajka je mehanizam “Dvostruka skrivena particija”, koji administratorima omogućuje stvaranje dva skrivena područja s različitim dozvolama za odvojeno pohranjivanje i zaštitu osjetljivih podataka i sprječavanje curenja u nezaštićenom okruženju. Osim toga, podržava:

• Cjelokupni način rada samo za čitanje: Spriječite neovlašteno mijenjanje podataka
• Šifrirana lozinka za brisanje: Unesite navedenu lozinku za brisanje svih podataka i resetiranje uređaja u stvarnom vremenu
• Kućište od legure cinka vojne klase: otporno na pad, otporan na udarce, vodootporan i otporan na prašinu (IP67).

IronKey D500S dostupan je u kapacitetima do 512 GB i dolazi s 5-godišnjim jamstvom i besplatnom tehničkom podrškom.

Kingston FURY Renegade G5 SSD službeno je najavljen: opremljen je 6nm kontrolerom i ima brzinu pisanja od 14.000 MB/s

Kingston predstavlja FURY White Limited RGB memoriju

Kingston FURY Beast DDR5 RGB

Kingston Fury Beast DDR5 5200MHz 32GB recenzija

Kingston naglašava da IronKey D500S nije samo proizvod za informacijsku sigurnost, već predstavlja i najvišu predanost tvrtke standardima zaštite podataka. Osim što dobiva najnoviji FIPS 140-3 Level 3 certifikat, usklađeniji je sa specifikacijama CMMC-A (U.S. Department of Defense Information Security Standards), što ga čini jednim od rijetkih USB rješenja na tržištu koje uistinu može zadovoljiti potrebe vojne, vladine i poslovne informacijske sigurnosti.

Isporuka sklopivih telefona je porasla posljednjih godina, a iako je još dug put u usporedbi s trenutnim uspravnim pametnim telefonima, prema izvješću o prognozi koje je objavila istraživačka tvrtka Counterpoint Research, u sljedeće četiri godine, odnosno u 2027. godini, očekuje se da će isporuka sklopivih telefona na globalnom tržištu premašiti prag od 100 milijuna jedinica. Među brojnim markama mobilnih telefona, agencija za istraživanje tržišta posebno je optimistična u pogledu dva glavna brenda Samsunga i Applea, te procjenjuje da će sklopivi mobilni telefoni koje su lansirala dva velika brenda imati najveći tržišni udio u to vrijeme.

Iako Apple nije otkrio ništa o razvoju sklopivog iPhonea. Međutim, tržišne glasine i dalje kruže. Prema Counterpoint Researchu, dugoročno se očekuje da će Apple lansirati svoj prvi sklopivi model iPhonea već 2025. godine, što će biti glavni ključ za pokretanje vala rasta sklopivih telefona.

Gledajući trenutno tržište mobilnih telefona, zbog višenamjenske, inovativnosti i visoke cijene sklopivih mobilnih telefona, velike marke mobilnih telefona natječu se za ulaganja, posebno Samsung, a kineski proizvođači mobilnih telefona su najaktivniji. Iz perspektive tržišne potražnje i prihvaćanja, prodajni procvat sklopivih mobitela prilično je favoriziran na kineskom tržištu, a Kina je od prošle godine postala najveće svjetsko tržište sklopivih mobitela.

Osim toga, prema anketnom upitniku koji je prije nekoliko dana proveo Counterpoint Research, u kojem je anketa o “spremnosti sljedećeg mobitela da se odluči za kupnju sklopivog mobitela dobra”, statistički rezultati pokazuju da je čak 80% korisnika spremno, samo 10% korisnika kaže da ga neće uzeti u obzir, a još 10% korisnika ne izražava stav.

Meta je službeno odbila potpisati novi Kodeks ponašanja Europske unije za generativnu umjetnu inteligenciju (GPAI), navodeći da predložene mjere predstavljaju pretjeranu regulaciju koja može izazvati pravnu nesigurnost i negativno utjecati na tehnološke inovacije i razvoj.

EU želi usmjeriti tržište – Meta uzvraća kritikama

Europska komisija nedavno je predstavila dobrovoljni Kodeks prakse s ciljem stvaranja okvira za suradnju između tehnoloških tvrtki i zakonodavaca u kontekstu nadolazeće provedbe Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act). No, Meta je javno odbacila sudjelovanje, tvrdeći da kodeks prelazi granice zakonskih okvira te uvodi nejasne i prekomjerne obveze.

U izjavi za medije, Joel Kaplan, Metin šef globalnih poslova, poručio je kako “Europa ide u pogrešnom smjeru u razvoju umjetne inteligencije”, kritizirajući neke od odredbi kodeksa kao nerazumne i restriktivne.

Što kodeks zahtijeva od tvrtki?

Prema smjernicama Europske komisije, potpisnici kodeksa moraju se pridržavati niza načela, uključujući:

• Ne trenirati AI modele na sadržaju koji krši autorska prava,
• Poštovati autorske zahtjeve za uklanjanjem sadržaja,
• Redovito objavljivati tehničku dokumentaciju o mogućnostima i ograničenjima AI sustava,
• Promicati transparentnost, odgovornost i etičku upotrebu umjetne inteligencije.

Iako kodeks nije pravno obvezujući, njegovo potpisivanje može pružiti pravnu fleksibilnost i regulatornu sigurnost. Tvrtke koje ga odbiju potpisati, poput Mete, mogu se suočiti s pojačanim regulatornim nadzorom.

EU najavljuje strožu kontrolu nad nepotpisnicima

Thomas Regnier, glasnogovornik EU-a za digitalnu politiku, izjavio je da će tvrtke koje odbiju pridružiti se kodeksu morati pružiti dodatne dokaze o usklađenosti, u protivnom riskiraju primjenu AI Akta – zakona koji predviđa kazne do 7 % globalnog godišnjeg prihoda za kršenje njegovih odredbi.

Politički prijepori i transatlantske napetosti

Meta je već tijekom izrade nacrta zakona o umjetnoj inteligenciji u EU izrazila zabrinutost da će prekomjerna regulacija usporiti razvoj proizvoda, dovesti do kašnjenja u lansiranju funkcionalnosti, pa čak i uzrokovati brisanje AI značajki s europskog tržišta – što bi, tvrde, negativno utjecalo na krajnje korisnike. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump otvoreno je kritizirao pristup EU-a, nazivajući ga “tehnološkim porezom”. U travnju je izvršio diplomatski pritisak na Europsku uniju da odustane od nekih regulatornih normi, usklađujući se s Metinim stavom i preferirajući labaviju američku politiku prema AI regulaciji.

Borba za globalno upravljanje umjetnom inteligencijom

Iako EU ne odustaje od stvaranja odgovornog, transparentnog i etičkog okvira za razvoj umjetne inteligencije, sukobi s tehnološkim divovima poput Mete ističu duboke razlike u regulatornim filozofijama između SAD-a i Europe.

Hoće li Meta dugoročno popustiti pod pritiskom i prilagoditi se europskim pravilima, ostaje za vidjeti. No jedno je sigurno – odbijanje sudjelovanja u Kodeksu ponašanja moglo bi postati ključna točka napetosti u globalnoj raspravi o budućnosti upravljanja umjetnom inteligencijom.

Nakon nekoliko nedavnih najava o remakeu igre Prince of Persia: The Sands of Time, Ubisoft je sada rekao da se povratak ove akcijsko-avanturističke igre navodno događa vrlo uskoro. Priča igre prati mladog princa koji se mora boriti protiv iskvarenih stvorenja i istraživati opasna okruženja, koristeći čarobnu moć Pijeska vremena koja mu omogućava da manipulira vremenom. Priča bila snažna, a igra se posebno isticala impresivnom parkour mehanikom, zagonetkama i jedinstvenom sposobnošću vraćanja vremena. Smatra se klasikom koji je pomogao redefinirati akcijske platformere 2000-ih. Ubisoft je 2020. najavio remake, ali je projekt prošao kroz više odgoda i komplikacija. Sada se čini da je studio konačno blizu objave. Financijski direktor Ubisoft-a, Frederick Duguet, dao je malu naznaku tijekom nedavne godišnje skupštine dioničara. Spomenuo je potencijalne investicije koje bi Ubisoft mogao ostvariti, objašnjavajući da studio ima nekoliko legendarnih franšiza koje se mogu “aktivirati ili reaktivirati uz minimalna ulaganja.” Jedna od njih, kako je istaknuo, je dugo očekivani remake Prince of Persia: The Sands of Time, “koji će uskoro biti objavljen.”

(izvor)

Iako se radi o sitnoj naznaci, ona se nadovezuje na niz pozitivnih informacija koje Ubisoft zadnjih mjeseci dijeli s igračima. Nedavno je službeni X profil igre potvrdio da je remake još uvijek u razvoju, u rukama “tima kojem je istinski stalo” i koji “pazi da pijesak teče s razlogom.” U svibnju je Ubisoftovo financijsko izvješće otkrilo da je planirani datum izlaska remakea 31. ožujka 2026.

Kampanja Stop Killing Games dosegla je svoje najznačajnije postignuće do sada, prikupivši čak 1,4 milijuna potpisa na peticiji upućenoj EU. Ovo znatno povećava vjerojatnost da će Europska komisija pokrenuti istragu, što bi moglo dovesti do zakonodavnih promjena koje bi obvezale razvojne studije i izdavače da osiguraju trajnu igrivost igara, čak i kad se povuku s interneta. Iako je peticija već ranije prešla prag od milijun potpisa, što je bio uvjet za djelovanje Komisije, uvijek je postojala opasnost da će tisuće potpisa biti diskvalificirane zbog grešaka ili botova. No dostizanje 1,4 milijuna čini jasnim da postoji snažna podrška te bi trebalo očuvati inicijativu iznad potrebnog praga čak i ako se neki potpisi uklone.

(izvor)

Stop Killing Games već je iznio svoja očekivanja na službenoj stranici: “Ako pređemo prag potpisa, postoji vrlo velika šansa da će Europska komisija usvojiti zakon koji će istovremeno zaštititi prava potrošača da zadrže igre koje su kupili i uvelike unaprijediti očuvanje videoigara.” Cilj kampanje je da se buduće live-service igre izgrade na način koji omogućava da ostanu dostupne i igrive i nakon što se ukine online podrška. Suprotno nekim pogrešnim tumačenjima, inicijativa ne traži retroaktivnu primjenu pravila, jer to jednostavno nije izvedivo s obzirom na način na koji su neke igre izgrađene. U praksi, ova podrška za kraj životnog ciklusa igre mogla bi značiti uvođenje offline moda.

Alternativno, izdavači bi mogli dopustiti rad fan-made servera, čime bi se ugašeni MMO naslovi mogli nastaviti igrati, barem u ograničenom obliku. Barem bi igrači imali neki način da nastave igrati igre koje su kupili, jer trenutno izdavači mogu ukinuti pristup bez ikakve naknade ili povrata. Kampanja je već izazvala reakcije industrije. Nedavno je izvršni direktor Ubisoft-a, Yves Guillemot, rekao da “podrška za sve igre ne može trajati vječno,” no nije se osvrnuo na činjenicu da kampanja to niti ne traži. Slično tome, grupa koja zastupa nekoliko industrijskih divova poput EA-a i Activision Blizzarda također je tvrdila da to nije izvedivo što je samo dodatno ojačalo podršku među igračima.

Honor Magic V5 – sklopivi pametni telefon promoviran kao “najtanji na svijetu”, brzo je privukao pozornost od lansiranja u Kini početkom srpnja. Međutim, kada se reklamna ljuska odlijepi, istina nije baš ono što korisnici očekuju. Zapravo, ova tankoća od 8,8 mm odnosi se samo na verziju boje slonovače. Ostale verzije poput plave ili crne sa stražnjom stranom od kože ili sintetičkih vlakana debljine su do 9 mm. Što je još važnije, debljina koju Honor najavljuje uopće ne uzima u obzir stražnju kameru. Ovaj dio kamere strši i deblji je od polovice tijela. Zbog toga cjelokupni uređaj izgleda mnogo deblji od reklamirane slike.

Problem leži u tome kako tvrtke za pametne telefone poput Honora često nude specifikacije u najpovoljnijem smjeru bez pravilnog odražavanja stvarnog korisničkog iskustva. S Magic V5, klaster kamera zauzima značajno područje, ali je isključen iz službenog mjerenja debljine. Kao rezultat toga, korisnici se mogu osjećati prevarenima, posebno kada se drže u rukama i izravno u usporedbi s drugim sklopivim pametnim telefonima, gdje je klaster kamera uračunat u ukupnu veličinu.

Neki su korisnici izrazili svoje nezadovoljstvo i mislili da je ovo vrsta komunikacije koja mijenja pojmove. Magic V5 ima primjetna poboljšanja u dizajnu i izdržljivosti, ali način na koji Honor komunicira čini da dojmovi korisnika o uređaju pate. Korištenje samo verzije boje slonovače kao osnove za objavu “lijepog” broja, ili način zaokruživanja s 8,9 mm na 8,8 mm kako bi se osvojila titula “najtanjeg na svijetu”, korisnici osjećaju da je sve samo trik.

Honor Magic V5 najtanji sklopivi telefon današnjice – stigao prije Samsunga i ukrao show

Honor Magic7 Pro recenzija

Honor Magic7 Lite recenzija

Honor Magic V3 recenzija

Tržište sklopivih pametnih telefona još uvijek je novo i puno potencijala, ali današnji korisnici su sve oprezniji i skloniji su sumnjičavosti prema tvrdnjama o zapisima bez jasne autentičnosti. Magic V5 nije loš proizvod, naprotiv, ovo je pametni telefon s mnogo prednosti. Ali kako bi održale dugoročno povjerenje, tvrtke poput Honora moraju biti iskrenije u načinu na koji govore o svojim proizvodima. Ponekad ono što razočara korisnike nije to što uređaj nije dovoljno dobar, već osjećaj da je sve prenapuhano.

Izgled Honor Magic V5 jasno pokazuje novi trend koji oblikuje tržište pametnih telefona: sklopivi telefoni ne samo da moraju biti jaki i lijepi, već i tanki i lagani poput tradicionalnih telefona. Moderni korisnici, posebno mladi i poduzetnici, više ne prihvaćaju glomazne, teške sklopive uređaje poput prve generacije. Velike tvrtke ušle su u utrku “ultra tanke – ultra lagane”, uključujući Samsung Galaxy Z Fold7, glavnog konkurenta Magic V5. Prema službenim specifikacijama, Z Fold7 ima debljinu od samo 8.9 mm kada je sklopljen, tanji od generacije Fold6 (12.1 mm) i težak je 239 g, najlakši ikad u Fold seriji.

Da budemo iskreni, Sony je možda već ranije trebao razmotriti odustajanje od Xperia serije. Njihovim pametnim telefonima već duže vrijeme nedostaje prepoznatljiva inovacija, kreativnost u odnosu na konkurenciju, a često dolaze i s visokom cijenom.

Sony, nekoć tehnološki pionir s uređajima poput Xperia Z5 i kompaktne serije, osvajao je srca korisnika zahvaljujući elegantnom i drukčijem dizajnu, kvalitetnim kamerama i bogatom zabavnom ekosustavu. Tvrtka je bila ispred svog vremena, donoseći trendove poput vodootpornosti, stereo zvučnika, velikih senzora kamere i podrške za zvuk visoke rezolucije. Međutim, u posljednjih desetak godina razvoj je usporio, a Sony je sve više gubio korak s tržištem.

Tiho povlačenje

Sony je posljednjih godina gotovo potpuno nestao iz većine maloprodajnih sustava u Europskoj uniji. U lipnju se, primjerice, povukao s finskog tržišta – vodeći model Xperia 1 VII više se nije prodavao ni u fizičkim trgovinama ni na službenim web stranicama. Ubrzo nakon toga, isti se trend proširio i na druge europske zemlje – Njemačku, Francusku, Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo – gdje se uređaji mogu naručiti isključivo putem Sonyjeve globalne stranice ili Amazonovih distributera. To postupno povlačenje iz tradicionalnih kanala prodaje jasno pokazuje da Sony sve više smanjuje opseg svog mobilnog poslovanja, iako još nije službeno objavio povlačenje s europskog tržišta.

U međuvremenu, Sony je i proizvodnju uređaja prebacio na vanjske partnere, napuštajući dosadašnji model interne proizvodnje. Xperia 1 VII prvi je model izrađen po narudžbi kod treće strane – što predstavlja značajan strateški zaokret. Iako ovaj potez može pomoći u smanjenju troškova, nosi i rizike, osobito u segmentu kontrole kvalitete.

Nažalost, upravo taj model zabilježio je ozbiljan kvar: uređaji su se počeli spontano gasiti i mnogi se nisu mogli ponovno uključiti. Problem se pojavio na tržištima poput Japana, Hong Konga, Tajvana i Singapura, što je natjeralo Sony da zaustavi isporuku dok se ne provede istraga. Prema prvim nalazima, uzrok nije softverske prirode, već dolazi iz same matične ploče. Korisnicima je savjetovano da pokušaju ponovno uključiti uređaj dugim pritiskom na tipke za uključivanje i pojačavanje glasnoće, a za pogođene uređaje uveden je program besplatne zamjene ploče. No, šteta po imidž Sonyjevog mobilnog odjela je već učinjena.

Slabe brojke na globalnom tržištu

Sony se ni globalno ne može pohvaliti snažnim prisustvom. Prema podacima Visual Capitalista, isporuke pametnih telefona iznosile su tek 2,8 milijuna jedinica u 2023., a očekuje se daljnji pad na 2,45 milijuna u 2024. Za usporedbu, Apple i Samsung godišnje prodaju više od 200 milijuna uređaja svaki. Prihodi mobilnog odjela također kontinuirano opadaju – s 93 milijarde jena krajem 2022. na svega 65 milijardi jena u 2024. godini. To dodatno potvrđuje smanjenje važnosti ovog segmenta unutar Sonyjeve šire poslovne strategije.

Sony Xperia 1 VII službeno predstavljen

Čudna priča: Samsung proučava Sony kako bi naučio strategije za prevladavanje krize

Sony Xperia 10 VI – srednja klasa za ljubitelje malih zaslona

Xperia 1 VI – Sony napokon osluškuje mišljenja ciljanih korisnika

Zanemareni entuzijasti

Iako Xperia telefoni i dalje imaju svoju malu, ali vjernu zajednicu – osobito među entuzijastima koji cijene izvrsnu kvalitetu zvuka, 4K zaslone (koji su sada izbačeni) i napredne mogućnosti ručnog snimanja – većina korisnika izgubila je interes. Nedostatak redovitih softverskih ažuriranja, nejasna podrška nakon kupnje i gotovo nikakva komunikacija prema korisnicima, učinili su da Xperia izgubi sjaj.

Primjerice, flagship modeli nisu bili dostupni u SAD-u pune dvije godine, jer Sony nije uspio dogovoriti distribuciju s operaterima. U brojnim zemljama korisnici ni ne znaju kada je novi Xperia uređaj lansiran, koliko traje podrška, niti koje novosti donosi.

Zakašnjeli zaokret

To ne znači da su Sonyjevi telefoni objektivno loši. Naprotiv, uređaji i dalje nude neke jedinstvene prednosti – poput minimalističkog dizajna, profesionalnih kamera, odlične vodootpornosti i preciznih funkcija za napredne korisnike. No, tržište se promijenilo. Današnji korisnici više cijene sveobuhvatan softverski doživljaj, stabilnu podršku, razumnu cijenu i bogat ekosustav uređaja i usluga. U tim kategorijama Sony više jednostavno ne drži korak.

Kraj s dostojanstvom

Ako Sony jednog dana službeno objavi potpuno gašenje mobilnog segmenta, to vjerojatno neće izazvati veliki šok. Za mnoge korisnike, Xperia je postala više nostalgičan simbol nego stvarna opcija. A ponekad je upravo povlačenje u pravom trenutku najbolji način da se sačuva dostojanstvo i vrijednost brenda koji je nekoć bio sinonim za inovaciju i kvalitetu.

Ako planirate uskoro zamijeniti svoj pametni telefon, možda biste trebali još malo pričekati s kupnjom novog punjača. Naime, nova generacija bežičnog punjenja — Qi 2.2 — uskoro stiže na tržište i donosi niz korisnih poboljšanja! Ova tehnologija ne samo da će omogućiti magnetsko pričvršćivanje i za Android uređaje, već će i značajno ubrzati bežično punjenje.

Što je Qi 2.2 i zašto je važan?

Još u travnju ove godine, WPC (Wireless Power Consortium) službeno je najavio protokol Qi 2.2, no proizvodi koji ga koriste dosad se nisu pojavili na tržištu. Međutim, prema informacijama stranih medija, uključujući The Verge, 15. srpnja WPC je tiho odobrio osam Qi 2.2 uređaja, među kojima su i proizvodi poznatih proizvođača dodatne opreme poput Ugreena, Belkina i Ankera.

Očekuje se da će oni uskoro lansirati Qi 2.2 kompatibilne punjače, power bankove, auto punjače i bežične stalke za punjenje.

Koje su ključne prednosti Qi 2.2?

Qi 2.2 je evolucija postojećeg Qi 2 standarda, koji već koristi magnetni prsten za preciznije pozicioniranje i bolje prianjanje uređaja, slično Appleovom MagSafeu. Nova verzija donosi sljedeće nadogradnje:

•  Veća snaga punjenja: brzina bežičnog punjenja povećana je s 15 W na 25 W, što se približava standardu brzog žičanog punjenja (30 W).
•  Šira podrška za magnetsko prianjanje, uključujući Android uređaje.
•  Poboljšana prenosivost i praktičnost, zahvaljujući univerzalnijem dizajnu i stabilnijem pričvršćivanju.

Koji uređaji će podržavati Qi 2.2?

Trenutačno ne postoji pametni telefon na tržištu koji službeno podržava Qi 2.2. Međutim, postoje naznake da bi Google Pixel 10 mogao biti prvi Android uređaj s ovom podrškom. Osim toga, Apple je već registrirao Qi 2.2 punjač snage 45 W kod Nacionalne komunikacijske komisije (NCC), što sugerira da bi iPhone 17 također mogao uključivati podršku za ovaj standard.

Ako vam nije hitno, možda je pametno pričekati nekoliko mjeseci prije nego kupite novi bežični punjač. Qi 2.2 obećava bolju kompatibilnost, brže punjenje i praktičnije korištenje za buduće uređaje — a sve to bez potrebe za dodatnim kablovima ili specifičnim konektorima. Pametno je ulagati u dodatke koji će trajati — i koji će biti usklađeni s nadolazećom generacijom tehnologije.

Promijenivši svoju poslovnu strategiju, američki proizvođač stakla Corning ukinuo je klauzule o ekskluzivnosti u postojećim ugovorima s proizvođačima pametnih telefona, u nastojanju da odgovori na zabrinutosti Europske komisije vezane uz protumonopolske prakse i izbjegne potencijalnu novčanu kaznu.

Optužbe za antikonkurentsko ponašanje

Europska komisija otvorila je istragu protiv Corninga još prošle godine zbog sumnji da je sprječavao tržišnu konkurenciju i usporavao inovacije. Tvrtka je, prema tvrdnjama Komisije, sklapala ugovore o opskrbi koji su proizvođače mobilnih telefona – posebno unutar Europskog gospodarskog prostora (EGP) – obvezivali na gotovo isključivu kupnju Corningovih proizvoda, osobito poznatog kaljenog stakla Gorilla Glass, uz dodatne poticaje u obliku popusta.

Corning prihvatio uvjete za izbjegavanje kazne

Kako bi izbjegao kaznu koja je mogla iznositi do 10 % ukupnog globalnog prihoda, Corning je postigao dogovor s Europskom komisijom te pristao na niz mjera:

• Potpuno ukidanje ekskluzivnih klauzula iz svih postojećih ugovora – odmah i bez iznimki.
• Zabrana sklapanja budućih ekskluzivnih ugovora s proizvođačima pametnih telefona i dobavljačima stakla.
• Zabrana nametanja minimalnih količina narudžbi za kupnju unutar EGP-a.
• Ograničenje tržišnog udjela, tako da Corning ne može zahtijevati da robne marke kod njih kupuju više od 50 % svoje ukupne godišnje potražnje za staklom.

Ove mjere ostaju na snazi devet godina, a neovisno nadzorno tijelo imenovano od strane EU redovito će provoditi nadzor nad poštivanjem dogovora.

Suradnja umjesto sankcija

Corningovo EXTREME ULE Glass

Mobiteli s Corning Gorilla Glass Victus 2 mogu izdržati pad na beton

Corning najavio novu kategorije zaštitnog stakla za kamere na pametnim telefonima

Zahvaljujući suradnji s Europskom komisijom, Corning je izbjegao novčane kazne, a Komisija nije utvrdila izravno kršenje propisa, niti je tvrtka priznala krivnju. Iz Corninga poručuju kako će sporazum neometano omogućiti daljnji razvoj Gorilla Glassa i drugih poslovnih segmenata, te da nema materijalnog utjecaja na njihovo globalno poslovanje.

EU nastavlja s jačanjem tržišnih pravila

Ovaj slučaj još je jedan primjer sve strožeg provođenja antimonopolskih propisa u Europskoj uniji, osobito u području digitalne i komunikacijske tehnologije. Europska komisija time jasno pokazuje da se isključivost i zatvoreni ugovori neće tolerirati, osobito kada narušavaju tržišnu ravnotežu i koče inovaciju.