Sjeverni se dio ploče ne razlikuje u većoj mjeri od UD3H; tek je raspored zavojnica oko socketa promijenjen, dok je sama naponska jedinica ostala nepromijenjena. Tako da i dalje imamo 5+1+1 dizajn (pet faza procesor te po jednu za memorijski kontroler i integrirani grafički čip) koji za sobom nosi svoje prednosti i mane koje smo detaljno opisali upravo u spomenutoj recenziji. S desne se strane nalazi četiri DDR3 DIMM utora koji su ovoga puta adekvatno istaknuti, odnosno označeni kako bi se lakše složio dual-channel. UD3-iSSD službeno dolazi s podrškom za memorijske module brzina 2133MHz, 1866MHz, 1600MHz, 1333MHz i 1066MHz. Pored njih se nalazi 24-pinski ATX konektor. Hlađenje ploče je i ovoga puta riješeno skromno, tako da se na Z68 čipsetu nalazi prvi, dok se na jednom dijelu regulacije napona, nalazi drugi heatsink. Budući da su u igri DrMOSFET-i, zagrijavanje nije kritično do te mjere da uzrokuje nestabilnost čak i bez heatsinka na sebi.

UD3-iSSD je opremljena sa osam PCI utora, baš kao i UD3H model. Raspored utora je također identičan, tako da sve rečeno vrijedi i u ovom slučaju. Dakle, tu je podrška kako za SLI, tako i za Crossfire, a vlasnici legacy hardvera također neće biti zakinuti sa dva PCI utora. Ako bacite oko na čipove na ploči primijetit ćete kako se radi o sličnoj postavi no uz zamijenjena mjesta VIA-inog IEEE1394a kontrolera, i iTE-ovog I/O kontrolera. Headera za dodatnu proširivost ploče ne manjka. USB3.0 header koji je na UD3H bio smješten pored 24-pinskog ATX konektora sada je pomaknut na donji rub ploče uz ostale USB2.0/COM/FireWire i TPM headere. Jedna od zamjetnijih razlika je raspored i količina SATA portova. Za razliku od četiri SATA porta postavljenih pod 90°i jednog postavljenog vertikalno na UD3H, ovdje su svi postavljeni pod 90°, a dodatan je i jedan port više. Ukupno šest SATA portova na Intelovom kontroleru (od čega su četiri (plava) 3Gb/s, i dva (bijela) 6Gb/s), dok je su preostala dva pogonjena Marvellovim 88SE9172 kontrolerom (sive boje). Gigabyte ističe kako će SATA 3Gb/s port #5 biti onemogućen ukoliko se koristi mSATA slot na ploči.

Za kraj nam preostaje osvrt na backpanel ploče koji je u odnosu na UD3H model ipak srezan po pitanju količine video izlaza. Umjesto VGA, DVI, HDMI i DP portova, na iSSD ploči nalazimo nažalost tek jedan HDMI port. Nabrojimo i ostatak postave:

  • 8x USB2.0 portova
  • 1x kombo PS/2 konektor za miša ili tipkovnicu
  • 1x optički SPDIF izlaz
  • 1x IEEE1394a port
  • 1x HDMI port
  • 2x USB3.0 porta
  • 1x RJ45 (LAN) port
  • 6x audio izlaza

Softver

Budući da je softverski paket isti kao onaj kod Sniperice, i ostalih Gigabyteovih ploča, ovdje ćemo se osvrnuti jedino na novu EZ Smart Response aplikaciju. Dakle, radi se o Gigabyteovoj aplikaciji koja značajno olakšava uspostavljanje Intel Smart Response tehnologije na postojećem operativnom sustavu. Za razliku od Gigabyteovih, ostale Z68 ploče zahtijevaju ručno prebacivanje SATA moda u RAID, a nakon toga i kompletu reinstalaciju sustava (ukoliko se ne poigrate s registryem u Windowsima prije toga). Nakon toga je potrebno instalirati Intel Rapid Storage Utility te ga ručno podesiti da iskorištava Rapid Storage tehnologiju. S druge pak strane, kod Gigabyteove ploče proces teče ovako:

1. Instalacija EZ Smart Response aplikacije;

2. Pokretanje Gigabyte EZ Smart Response aplikacije. Odmah pri pokretanju, dobivamo poruku kako će se sustav prebaciti u SATA RAID mod rada za što je potreban restart. Nakon restarta i ulaska u Windowse, vrši se instalacija potrebnih drivera i ponovni (automatizirani) restart;

3. Ponovnim ulaskom u sustav dobivamo poruku kako će svi podaci na SSD-u bili izbrisani, a klikom na "OK" nastavljamo instalaciju. U donjem desnom kutu uočavamo kako su Windowsi našli novi volume nakon čega se pojavljuje prozor Intel Smart Response aplikacije na kojem možemo vidjeti već konfigurirani sustav u Enhanced modu. Ono što ostaje korisniku na volje je koji mod rada će koristiti tokom svog rada na računalu. Postoje dvije varijante – Enhanced i Maximized. Mi ćemo objasniti oba načina rada.

Enhanced

Ovakvim načinom rada podaci se paralelno zapisuju kako na SSD tako i na HDD. Ovakvim načinom rada ste ograničeni po pitanju brzine zapisivanja HDD-a, ali ćete imati veću brzinu čitanja budući da se podaci čitaju direktno sa SSD-a. Pozitivna strana ovakvog načina rada je taj da ako dođe do kvara SSD-a, sve ćete imati zapisano i na HDD-u, budući da su se sve operacije pisale i na SSD-u i na HDD-u. Uz to, imate stalno povećanje brzine čitanja. S druge, pak, negativne strane, ograničeni ste brzinom zapisivanja podataka na HDD, odnosno ne dobivate pune performanse SSD-a.

Maximized

Podaci se ovakvim načinom rada čitaju i zapisuju prvo na SSD, a nakon toga se to isto radi i sa HDD-om. Ovo je svakako bolje budući da se SSD u obje operacije ponaša mnogo brže, pogotovo u slučaju pisanja gdje je HDD mnogo sporiji od SSD-a. U ovakvom načinu rada dobivate gotovo stopostotne performanse SSD-a, kako po pitanju čitanja tako i po pitanju pisanja. Problem kod ovakvog načina rada predstavlja kvar SSD-a, ili nestanak struje, čime dolazi do korupcije podataka i eventualnog pada sustava. Mi smo tokom testiranja koristili Maximized način rada pri čemu nismo imali nikakvih problema, no za dugoročno i ono najvažnije, najsigurnije rješenje, svakako preporučamo korištenje Enhanced načina rada, naravno ako vam nije toliko bitna brzina.

Uz ova dva načina rada i konfiguriranje Intel Smart Response tehnologije preostaje vam još jedna varijanta, a ta je instalacija operacijskog sustava direktno na SSD pri čemu ostajete bez funkcije ubrzavanja mehaničkog diska što je na kraju i poanta cijele priče.