Premda Sandy Bridge procesori još par mjeseci neće na police dućana, ta je nova Intelova arhitektura bila jedna od centralnih tema IDF-a. Sandy Bridge je arhitektura kojom Intel ulazi u tzv. Smart fazu računalstva. Prvi je to procesor koji u potpunosti integrira grafiku sa centralnim procesorom. Uz to, ta je grafika napredovala i znatno je moćnija od prethodne generacije. Prvi je puta i da je grafička jezgra uhvatila korak u proizvodnom procesu sa CPU-om, pa je zajednički proizvodni proces 32 nanometarski. Također, Intel je priremio i malo iznenađenje u obliku zasebnog media transcodera ugrađenog u jezgru što znatno poboljšava njegove multimedijalne sposobnosti. Intel ovo naziva "Visibly Smart" rješenjem koje donosi procesiranje media sadržaja, Stereoscopic 3D Blu-Ray tehnologiju, povećanje kvalitete slike, WiDi (Wireless Display) tehnologiju, mainstream 3D igranje i Advanced Vector Extensions (AVX) tehnologiju. Na ovome je procesoru po prvi puta zajedno radilo više razvojnih timova koji su se susreli sa dosta izazova, ali i prilika za zajedničko rješavanje problema s obzirom da su sada po prvi puta radili ispod istoga krova. Sandy Bridge su tako zajednički razvili tim iz Izraela koji je i do sada radio na procesorima Core arhitekture, te Kalifornijski tim za grafiku.

Sandy Bridge je posljednji Tock u Tick-Tock fazi koju Intel koristi još od Penryna. To znači kako je proizvodni proces ostao isti kao i u prethodnoj generaciji procesora, a promijenjena je arhitektura. Najveća novost, svakako je potpuna integracija grafikog procesora i zasebnog media transkodera uz jezgru CPU-a. Ovakva je integracija zahtjevala i drugačiji pristup u izradi pa je Intel tako koristio Ring Bus arhitekturu koja dozvoljava skalabilnost (jednostavno dodavanje ali i uklanjanje elemenata) te omogućava pristup LLC (last level cache) priručnoj memoriji kako procesoru, tako i media transcoderu te grafičkoj jezgri. Kako sami priznaju, korištenje ove tehnologije im se pokazalo kao pun pogodak i silicij je ispao bolji od očekivanja. Dublje analize tehnologije ćemo ostaviti za sami launch proizvoda, a o nekim detaljima za sada ne smijemo ni pisati. U svom predavanju, Tom Piazza, Intelov direktor za grafiku, naglasio je kako je najvažniji dio odrađen implementacijom AVX-a, optimizacijom shadera za media sadržaj, ugradnjom visoko paraleliziranog media transkodera, dozvoljvanjem pristupa LLC-u grafici te implementacijom Turbo-a u grafiku. Kada smo se već dotakli Turba pojasnimo kako on sada radi na ponešto drugačijem principu. Turbo se način rada (podizanje množitelja do određene razine u svrhi povećanja takta procesora ili grafičke kartice), naizmjence izmjenjuje između grafike i CPU-a. Ne mogu dakle oba istovremeno raditi u Turbo modu, a on po prvi put nije limitiran TDP-om nego samom temperaturom čipa. Sve dok procesor radi u određenom temperaturnom režimu Turbo podiže takt procesora ili grafike i preko standardno određene Turbo frekvencije. Jasno je kako će dobar hladnjak ovdje biti vrlo bitan, no treba znati kako su vremena djelovanja tog nazovimo ga Overdrive Turba vrlo malena – riječ je naime o svega nekoliko sekundi takvog rada, prije nego procesoru poraste temperatura. Potrebno je naglasiti i kako grafička jezgra radi na odvojenom Power Planu od centralnog procesora što joj omogućuje rad na neovisnoj vrijednosti napona. Izvršne jedinice grafike doživjele su velike promjene u odnosu na one prethodne generacije te sada donose dvostruko veću propusnost. Podržani API je DX10.1, a upitan zašto nema DX11 podrške, Piazza je vrlo kratko odgovorio protupitanjem – Ima li pravih DX11 igara danas na tržištu? Jasno je kako Intelu nije prioritet "ganjati" podršku za najnovije API-e zbog manje snage grafike koja je još daleko od toga da iole priprijeti diskretnoj grafici. Kao što ste već vjerojatno čitali, klasičan overclocking podizanjem FSB-a je mrtav (ili drastično limitiran) zbog činjenice da je generator takta integriran u sam čipset i u većini slučajebva zaključan na 100MHz. Za utjehu, ostaju nam K modeli koji će imati otključan množitelj i dolaziti po relazivno prihvatljivim cijenama. Nove tehnologije koje platforma donosi su i AMT 7.0 (omogućuje udaljeni pristup računalu od strane administratora), te AES standard enkripcije. Samo imenovanje procesora biti će vrlo slično dosadašnjem. Imati ćemo dakle Core i7, i5 i i3 procesore sa prefiksom 2 ispred broja, koji označava drugu generaciju Core arhitekture.

Uz prve primjerke procesora, vidjeli smo i prve ploče namijenjene udomljavanju istih. Na gornjoj slici vidimo Intelovu DP67BQ "Burrage" ploču, koja će biti u vrhu ponude. Kontrola napajanja je 4 + 2 fazna, a hlađenje ju u potpunosti pasivno. Mehanizam za pričvršćivanje procesora na LGA1155 ležišta je isti kao i kod LGA1156, a ploča ima 4 DIMM utora za memoriju, dva PCIe x16 utora za grafiku, 8-kanalni zvuk, šest SATA portova (dva plava su sa SATA III podrškom) i jedan eSATA. Za dodatna proširenja tu su i tri PCIe x1 i dva PCI utora. U skladu sa činjenicom da Intel u 6 seriji čipseta ne podržava USB3.0 je i pojava NEC-ovog USB3.0 čipa na PCB-u. Naprednijim korisnicima će se svidjeti tipke za paljenje i resetiranje, te LED dijagnostika (pored četvrtog DIMM utora). Zanimljivost je i da ova ploča nema video izlaza.

Uz ATX ploču, Intel nam je pokazao i mini ITX LGA1155 ploče. Na slici iznad vidimo četiri mini ITX ploče, od čega su dvije sa LGA1155 podrškom. MSI-evu je lako prepoznati po sivim memorijskim utorima i sivo lakiranom LGA1155 mehanizmu. Video izlaza su dva, VGA i HDMI. DisplayPortu ni traga, a Intel to objašnjava činjenicom kako je DP još uvijek relativno skup. Ploča donosi i dva DIMM utora za DDR3 memoriju, četiri SATA utora, a zbog štednje prostora baterija se nalazi na kućištu audio konektora. Za napajanje ploče strujom zaduženi su 24 pinski ATX utor, te jedan 4 pinski ATX 12V utor. Intelova je ploča vrlo slična, a razlikuje se po PCIe utoru i podršci za USB3.0. Intelaši su se pohvalili i tvorničkih hladnjakom smanjenih dimenzija namijenjenom 45W procesorima. Jasno je kako su zbog smanjenja potrošnje i zagrijavanja mogli smanjiti i hladnjak, pa uz nove multimedijalne mogućnosti Sandy Bridgea ovo postaje minijaturna i moćna platforma za HTPC i slične primjene.

Gigabyte je demonstrirao svoj primjerak ploče sa P67 čipsetom GA-P67-UD5A. Vidimo kako je ova ploča malo naprednijeg dizajna od Intelove DP67BQ, a novost je što Gigabyte prelazi na novu kombinaciju boja (crno-siva) u izradi svojih top modela. Napravljena je na Ultra Durable 3 tehnologiji sa dva puta više bakra nego inače unutar PCB-a. Poprilično nevjerojatno zvuči činjenica kako ploča ima čak 20 faznu kontrolu napajanja sa Dual Power preklapanjem. Hlađenje je pavivno sa kombinacijom tri aluminijska heatsinka i jedne toplovodne cijevi a proteže se preko PWM dijela i P67 čipa. Sandy Bridge podržava dvokanalnu DDR3 memoriju, pa su u skaldu s time tu četiri DIMM utora. PCIe x16 utora su tri (od čega dva dolaze sa SLI i CrossFire podrškom), PCIe x1 dva a tu su i dva PCI utora. Prvi PCIe x16 utor radi na x16 brzini, drugi na x8 a treći na x4. Šest je SATA utora, a dva bijela su ujedno i SATA III kompatibilni. Baš kao i kod Intelove ploče, Gigabyte nudi USB3.0 podršku preko NEC-ovog kontrolera. Ploča ima poveći Power gumb, te dva manja (Reset i CMOS reset) na PCB-u, a za razliku od Intelove ploče nema LED dijagnostiku. No, kao što se sa PCB-a vidi ovo je tek 0.3 revizija ploče, pa se do finalne izvedbe još ponešto može i izmjeniti.

Intel je demonstrirao i prijenosna računala pogonjena Sandy Bridge procesorom, a ponajiše su se hvalili njihovim multimedijalnim i grafičkim mogućnostima. Na zasebnoj smo prezentaciji zaigrali Starcraft II, koji je na 12×8 rezoluciji i na Low postavkama jednostavno letio. Za usporedbu su nam dali prijenosnik iz starije generacije na kojem je bila diskretna grafika i moramo priznati da razliku u peformansama nismo primjetili. Kod Sandy Bridgea se sve bazira na multitasking mogućnostima, i to je još jedna strana kojom su se posebno hvalili. Demonstracija je uključivala prijenosnike opremljene entry level četverojezgrenim Clarksfield i Sandy Bridge procesorima. Uz nekoliko otvorenih Flash internetskih stranica, uključujući i jednu Flash igru, pokrenuli su obradu hrpe 10Mpix fotografija u Picasi direktno sa memorijske kartice. Ne moramo posebno niti naglašavati kako je Sandy Bridge briljirao i pojeo za doručak Clarksfileda. Uz prijenosnike, demonstrirali su i desktop mašine, te su na njima vrtili napredna softverska rješenja. Jedno od njih je uključivalo i huperLabov nadzorni sistem koji prati događaje unutar zadanih parametara (okvira) u prostoru (face detection, vehicle flow counting, people flow counting, virtualne ograde, detekcija ostavljenih predmeta, prepoznavanje registarskih tablica, prepoznavanje otvorenog plamena itd.). Pokazali su kako je na prijenosniku opremljenom Sandy Bridge procesorom sa integriranom grafikom moguće igrati Starcraft II igru i simultano snimati napredak kroz nju, a nakon toga snimljeni materijal uploadati na neki od video servisa. Način igre svog kolege su svi zajedno prokomentirali putem video konferencijskog poziva enkriptiranog u realnom vremenu na velikom ekranu putem WiDi (Wireless Display) tehnologije koja omogućuje prebacivanje video materijala sa prijenosnika na televizor bežičnim putem. Uz ovo vidjeli smo i performanse overclockiranog K Sandy Bridgea na čak 4.9GHz na zraku. Konkretne performanse nemamo jer smo gledali Cinebench 11.5 test, ali bez završnih rezultata. Odokativnom smo metodom procijenili kako je posao odrađen vrlo vrlo brzo.

Uz prijenosnike i desktope, pokazali su i prve Sandy Bridge servere. Na slici iznad vidite dvo procesorski sistem koji donosi ukupno 16 fizičkih, odnosno 32 logičke jezgre, te integrirani 6Gbps SAS. Integracijom 6Gbps SAS-a su reducirali kompleksnost ploča, a samim time i krajnju cijenu. Za ove je servere odabrana i LR-DIMM (Load Reduce) memorija proizvođača Inphi i Samsung, koja povećava ukupnan memorijski kapacitet servera, te brzinu same memorije koristeći memorijske buffer čipove. U 2011. godini se na tržištu očekuju Sandy Bridge-H2 procesori namijenjeni jedno procesorskim serverskim sustavima, te Sandy Bridge-EP procesori namijenjeni dvo procesorskim sistemima. Nakon 2011. godine na tržište stižu najjači Sandy Bridge-EX procesori za četvero i više procesorske sisteme. Cijeli line up će u budućnosti biti zamijenjen Ivy Bridge procesorima na novom proizvodnom procesu, baš kao što će biti i sa desktop te mobilnim procesorima. Kao zaključak čitavog predstavljanja Sandy Bridge platforme je da naš voljeni desktop PC neće nikako nestati ili biti potisnut sa strane. Intel ga uz sve stvari koje obavlja danas vidi i kao vašu igraću konzolu budućnosti, kao vaš interaktivni portal prema svijetu, kao vašeg osobnog trenera, te naposlijetku kao vašeg osobnog doktora.