Testiranju smo podvrgnuli novo Intelovo grafičko rješenje, integrirano u Sandy Bridge procesore. Konkretno, na testu smo imali jači model – Intel GMA HD3000 sa svojih 12 shader jedinica, koje rade na 850MHz osnovne frekvencije, odnosno na 1100MHz u slučaju aktivnog TurboBoosta. Intelov 2500K smo overclockirali na ECS-ovoj H67H2-M matičnoj ploči koja uz dizanje množitelja IGP-a ima i mogućnost dizanja napona grafičkog čipa, kao i regulacije OCP-a. Uz sintetičke i 3D testove bilo je zanimljivo za provjeriti kako radi Intelov Quick Sync hardverski dekoder u praksi. Nakon usporedbe sa Nvidijinom GTX460, odnosno njihovom CUDA-om, ostali smo iznenađeni koliko je čitav proces, odnosno sam dekoder efikasan u praksi. A dobitci su prisutni čak i ukoliko overclockiramo grafički čip. Treba napomenuti kako mogućnosti dotičnog dekodera gubimo u trenutku kada ubacimo posebnu grafičku karticu u stroj. Testirali smo nekoliko aktualnih igraćih naslova, u tri rezolucije koje su nam se činile kao najčešće korištene, pogotovo u slučaju 1680×1050, obzirom da ju koristi većina 20, odnosno 22″ monitora. Performanse HD3000 grafike u 80% naslova je bilo sasvim solidno na rezoluciji 1280×1024, pogotovo nakon overclockinga kojim u ponekim situacijama možemo dobiti i do 65% više performanse u odnosu na stock frekvencije. 1680×1050 rezolucija je bila već nešto veći zalogaj, no moramo priznati kako smo ostali iznenađeni koliko je postotak igrivosti moguć, pogotovo na overclockiranih 1900MHz. Ne možemo reći kako je HD3000 bogomdano grafičko rješenje za sve, ali sa sigurnošću možemo reći kako je Intel napravio veliki napredak spram IGP-a prisutnih unutar Clarkdale/Arrandale procesora. Također jedan od pluseva jest taj što je HD3000 napokon sposobna konkurirati popularnom AMD-ovom IGP-u sa 16 shader jedinica koje je već dulje vremena u opticaju na pločama temeljenim na AMD čipsetima. HD3000 je svakako dobro rješenje za HTPC konfiguracije, korisnike koji tu i tamo vole zaigrati i pokoju DX10 igru novijeg naslova, uz žrtvovanje grafičkih detalja, a starijih DX9 igara i na nešto većim grafičkim postavkama, odnosno većim rezolucijama. Ako Intel nastavi ovakvim tempom nadogradnji IGP-a, za godinu dana bismo mogli vidjeti sasvim solidan integriran grafički čip koji je sposoban ne samo u 3D igraćim naslovima, nego također i kad je hardverska akceleracija u pitanju, samo da se riješi čipset koji će biti sposoban overclockirati i procesor i grafički čip, odnosno davati grafičke izlaze uz sve navedeno – u svakom slučaju čekamo novi Z68 čipset koji bi trebao donijeti nešto slično i dati novu vrijednost Intelovim “K” procesorima.