Nakon što smo prožvakali razlike između dva čipseta posvetimo malo vremena
i novoj integriranoj grafici na čipsetima 915G i 915GV. Nova Intelova grafička
jezgra nosi ime GMA900 (Graphics Media Accelerator), a u odnosu na svoju prethodnicu
Extreme Graphics 2 donosi mnogo poboljšanja. Naravno, i dalje je riječ o prilično
sporom grafičkom rješenju koje nije namijenjeno igranju bilo kakvih zahtjevnijh
igara, no za uporabu u uredu ili školi je sasvim uredu. Dakle, kakve su to novotarije
u novoj Intelovoj logici? U prvom redu Intelova integrirana grafika postala
je kompatibilna sa DirectX 9 te OpenGL 1.4 standardom s tim da je podrška za
Pixel Shadere 2.0 sređena hardverski dok se vertex sjenčanje i dalje izvodi
softverski. Unaprijeđenje performansi postignuto je podizanjem takta grafičke
jezgre sa 266 MHz (Intel Extreme Graphics 2) na 333 MHz te povećanjem broja
grafičkih cjevovoda s jednog na četiri. Uz to, proširena je maksimalna količina
memorije koju grafička jezgra može rezervirati za svoju uporabu (sa 64 na 224
ako je riječ o dinamičkoj alokaciji memorije) te je podržav vrlo važan feature
– drugi izlaz video signala. Potonji je izlaz, točnije DVI izlaz, implementiran
pomoću ADD2 doughterboard kartice bazirane na Silicon Imageovom čipu. Dodatnu
je karticu moguće instalirati u PCIe x16 utor što automatski znači da matične
ploče bazirane na čipsetu i915GV neće imati podršku za dva izlaza budući da
nemaju "veliki" PCIe utor.
Intel
865G

Intel
915G
(GMA 900)
DirectX
DX7.1
DX9 (uglavnom)
Takt
266/320MHz
333MHz
Pixel Pipelinea
1
4
Pixel Shader
–
2.0
Vertex Shader & T&L
Emulacija
Emulacija
OpenGL
1.3
1.4

Zadnja dva sučelja vezana uz North Bridge Intelovih čipseta su PCIe x16 sabirnica
namijenja grafičkim karticama i novo DMI (Direct Media Interface) sučelje koje
povezuje North Bridge sa South Bridgeom. O PCIe x16 sabirnici zapravo
i nemamo što previše reći, a da ne ulazimo u tehnikalije. Sabirnica ima propusnost
od ukupno 8 GB (po četiri u svakom smjeru) i namijenjena je modernim grafičkim
karticama koje se na tržištu još nisu pojavile u većem broju. Osim same brzine,
PCIe x16 zbog svojih električnih svojstava omogućava i veću energetsku potrošnju
priključenih uređaj što bi trebalo rezultirati nestankom dodatnih konektora
za napajanje na grafičkim karticama. Što se tiče sabirnice koja povezuje dva
dijela čipseta, Intel je nakon dugo vremena odlučio upotrijebiti novu tehnologiju
pa sada dotična sabirnica uzmjesto 266 MB/s, kao na čipsetima iz serije 8xx,
sada nudi propusnost od čak 2 GB/s.

Za one malo radoznalije – novi DMI je baziran na modificiranoj PCIe x4 sabirnici što je s jedne strane dobro zbog unificiranja sabirnica, a s druge strane loše zbog overclockiranja. Pitate se zašto? Problem je u tome što sve PCIe sabirnice u čipsetu, uključujući DMI, zavise od jednom te istom generatoru takta koji radi asinhrono u odnosu na generator takta sabirnice procesora i memorije. Dakle u igri su dva generatora takta koji rade asinhrono, pa u čemu je onda problem? Zašto se ne bi mogli "igrati" sa taktom sabirnice procesora neovisno o taktu PCIe sabirnice? Stvar je u tome što su dvije sabirinice ipak povezane budući da moraju nekako razmjenjivati informacije što znači da ipak ovise jedna o drugoj pa tako dizanjem takta sabirnice procesora utječemo i na PCIe sabirnicu koja je, tko bi rekao, izuzetno osjetljiva budući da radi na vrlo niskim latencijama koje se mjere u pikosekundama.

To bi bilo to što se tiče North Bridgea. Pogledajmo sad što nam nudi
nova serija Intelovih I/O čipova.